Art Info

Art magazin je pokrenut i traje od 19. maja 1997. godine.

U 2026. Art magazin je podržao Grad Novi Sad

Podržite Art magazin donacijom na naš dinarski tekući račun:

Centar za istraživanje i razvoj komunikacija, Novi Sad
340-11006480-66
Svrha uplate: Donacija za Art magazin

Za donaciju iz inostranstva pišite na artmagazin.novisad@gmail.com da vam pošaljemo uputstvo banke.

Vesti / Beograd

(0 Votes)
David Mlađenović

BEOGRAD. Galerija Udruženja likovnih umetnika Srbije (ULUS) predstavlja od 18. novembra do 5. decembra 2026. grafike i grafičke objekte Davida Mlađovića (1994, Beograd) pod nazivom "Između tebe i mene". Završio je osnovne akademske studije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, na Grafičkom odseku, u klasi prof. Dragana Momirova. Master akademske studije na istom tom fakultetu završio je u klasi prof. Vladimira Veljaševića. Doktorske akademske studije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu završio je u klasi prof. Dragana Momirova.

Naglasak na relaciji između umetnika i posmatrača lajtmotiv je samostalne izložbe Davida Mlađovića "Između tebe i mene", na šta i sam naziv upućuje. Njegov dosadašnji grafički opus razvijao se na istraživanju likovnih vrednosti i tehničkih svojstava pre svega grafičkog lista. Za Mlađovića je taj proces istraživanja podjednako važan kao i sam proizvod tog procesa, tj. grafički list. U tom smislu radovi prikazani na izložbi pored otiska tj. lista, obuhvataju i samu matricu.

Postavljanje znaka jednakosti između matrice i otiska, u kojem se matrica tretira kao samostalni umetnički objekat, a ne kao materijalizacija procesa nastanka otiska, specifično je delovanje u savremenoj grafici. Ovakva tendencija u istoriji srpske grafike javlja se od osamdesetih godina prošlog veka kao konstanta u praksama umetnika kao što su Marija Ilić, Branko Pavić i Zoran Todović, što se kod pojedinih umetnika u decenijama nakon toga javljalo kao epizoda, eksces ili iskorak iz ustaljenih praksi.

Na tom tragu, kod Mlađovića se ova tendencija izlaganja i matrice i otiska pojavljuje kao konstanta u izlagačkim praksama, što je slučaj i sa ovom izložbom. Tome je doprinela i eksperimentalna tehnika kolografije, koja je umetniku dozvolila istovremenu izradu otiska u visokoj i dubokoj štampi, potom pružila mogućnost da na ploču nanosi i lepi različite materijale, i na kraju otvorila mogućnost za njeno izlaganje kao objekta, akcentujući materijalnost i taktilnost ploče i dodatno ističući odnos pozitiva i negativa.

Grafička produkcija Davida Mlađovića zasniva se na postmodernističkoj strategiji aproprijacije i referencijalnosti, kao što je njegov doktorski umetnički projekat koji preuzima ikoničnu Pikoasovu sliku "Gospođice iz Avinjona", ili se ogleda u aproprijaciji materijala i segmenata radova drugih umetnika, koje su oni u procesu štampe odbacili. Takva tendencija direktnog preuzimanja gradi se u grafikama nastalih tehnikom sitoštampe. Mlađović u tim radovima postiže slikarski postupak, oblikujući prostor linijom, mrežama, bojenim poljima, izrazitom rasterizacijom, potezima četke. Koloristički vibrantne sturkture i kompozicije, građene u slojevima, asociraju na postupak kolažiranja i postižu utisak izuzetne teksturalnosti.

Bitna karakteristika grafike jeste njena demokratičnost, što je istorijski podrazumevalo i izraženu društvenu ulogu. Kod Mlađovića se ova odlika reflektuje kroz korišćenje sitoštampe, a na ovoj izložbi i u težnji za uspostavljenjem aktivnog odnosa između umetnika, dela i posmatrača. Umetnik nije protiv interpretacije, kako nosi naziv i čuveni esej Suzan Sontag. Upravo suprotno Mlađović pruža mogućnost za interpretaciju vizuelnih kodova i tumačenje sadržaja, koji u suštini njegovih radova i nije unapred zadata ravan. Ta fragilna veza i građenje relacija otvaraju mogućnost da grafike Davida Mlađovića, izrazitog i visokog likovnog kvaliteta, istovremeno promišljenog i neizvesnog, slučajnog procesa, dobiju novi značenjski sloj, čime grafika dodatno potvrđuje svoje svojstvo komunikativnosti i neposrednosti u navedenim relacijama.

Mirko Kokir, istoričar umetnosti