CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Dunsvski dijalozi 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 18
Videomedeja 11
Videomedeja 24
Videomedeja 23
Noć muzeja 2007
Digital Art 07
Digital Art 04

Sponzor rubrike
Smiljana Kojić - Objekti i foto objekti Štampaj E-pošta
(3 glasanja)
ImageCentar za vizuelnu kulturu "Zlatno oko". Novi Sad. Januar 2005.
Smiljana Kojić je na početku svoje stvaralačke avanture. Uspomene na akademijske ateljee su, međutim, već za mladom umetnicom. Na ovoj, prvoj samostalnoj izložbi, Smiljana se predstavlja zanimljivim i zasebnim konceptom, sa jednim jasno definisanim personalnim umetničkim stavom. Geometrijskie forme podsećaju na tradicionalne emotivne kolačiće, praistoriske primenjeno-umetničke tvorevine...Image


Image"Jestiva umetnost" i objekti od testa nisu novina u modernoj umetnosti, no izložba mlade kikindske umetnice Smiljane Kojić (1977) u Galeriji Centra za vizuelnu kulturu "Zlatno oko" u Novom Sadu deluje sasvim sveže i "drugačije".

Kojićeva na horizontalne postamente postavlja niz lepinja koje je sama oblikovala i pekla u formama koje asociraju na liciderske kolače (obrisi čoveka, konja, srca, točka). No, ona testo ostavlja bez bojenih ukrasa, nanoseći samo ponegde nizove linija žumancetom, asocirajući i na narodna tradicionalna peciva. Ukupan utisak koji odaju ove horizontalne skulpture je toplina ljudskog dodira, dominacija materijala plemenitih boja pečenog testa, s pukotinama i žljebovima što sugerišu prirodnost. Uz to se, neminovno, množe i bezbrojne asocijacije i simbolika vezani za hleb u svim civilizacijama.

Kojićeva utisak izloženih objekata pojačava kolor fotografijama detalja eksponata (pukotine, žljebovi, brazde, linije) koje postavlja na trodimenzionalne nosače na zidu. Na taj način se skulpture i zidni foto-objekti dopunjuju, ukazujući na zanimljiv i neobičan put izražavanja mlade umetnice, koja je 2003. diplomirala na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu.

Andrej Tišma
likovni kritičar


Smiljana Kojić je na početku svoje stvaralačke avanture. Uspomene na akademijske ateljee su, međutim, već za mladom umetnicom. Na ovoj, prvoj samostalnoj izložbi, Smiljana se predstavlja zanimljivim i zasebnim konceptom, sa jednim jasno definisanim personalnim umetničkim stavom. Svoje skulpture, koje su ovde inicijativnog značaja, umetnica je načinila od testa. Radi se o geometrijskim formama što podsećaju na tradicionalne emotivne kolačiće, praistoriske primenjeno-umetničke tvorevine (ukrasne alke, fibule) ili o formama kojima se priziva izgled neolitskih skulptura karakterističnog figurativnog obličja, poput cuvenih figura iz Lepenskog vira... No, ta komunikacija sa istorijom civilizacije i istorijom umetnosti, paradoksalno, ukazuje na ovovremenski i tipično postmodernistički senzibilitet mlade umetnice. Jer, u današnjoj umetnosti "sve je aktuelno i sve je retro" kako je to govorio Bašlar, i to ove Smiljanine skulpturice čini relevantnim u aktuelnom trenutku: "ikonografija preuzeta iz prošlosti osluškuje različito vreme koje je anahronističko u odnosu na ritam našeg vremena ali je sinkretističko u odnoisu na naš kontemplativni duh" (Mauricio Kalvezi). No, ukoliko bi se analitičkije odnopsili prema delu Smiljane Kojić onda bismo se vrlo brzo uverili da se, u konceptualnom smislu, ona koristi svojevrsnim "citatom" da bi istraživala i preispitivala vlastiti odnos prema umetničkom delu, da bi se bavila ontološkim problemima forme i umetnosti same, da bi konačno – iznašla vlastiti način da iskaže jedan verodostojni umetnički stav prema svetu i vremenu u kome žvivi i stvara...

Rekosmo da je značaj skulpture u ovom Smiljaninom umetničkom projektu – inicijativan. Naime, umešene, izvajane i ispečene forme umetnica sistematski fotografiše iznalazeći čudesne rakurse i čudesne prizore koji slikovito i ubedljivo svedoče o autentičnom rastu forme, o rastu testaste skulpture, o jednom autentičnom procesu pri pečenju, o procesu koji ostaje izvan umetnikove kontrole ali i o procesu koji svedoči o umetnicinoj svesti o potrebi spontane, zasebne i "prirodne" logike razvoja oblika. Istovremeno, svojim fotografijama umetnica zadire u unutrašnjost skulptorske strukture, u njenu anatomsku građu, u onaj sklop koji čini njeno jezgro iz kojeg se emituju svi formalni, sadržinski – a u ovom slučaju i poetski – potencijali skulpture Smiljane Kojić. Konačno, ono što svakako ovaj koncept čini izuzetno dragocenim jeste sublimna količina metaforičkih naznaka i potencijala: ove skulpture i ove fotografije "čuvaju" civilizacijske uspomene, poseduju miris hleba, čini vidljivim jedan neočekivani mikrosvet, podsećaju nas na strukturu naše planete, nose mnoštvo erotskih i vitalističkih poruka, komuniciraju specifičnim znakovljem, teško čitljivim ali dragocenim jer dopiru iz dubine umetničke strukture i iz umetnicine duše... A zar sve to nije sasvim dovoljno za bogat umetnički doživljaj?

Sava Stepanov
likovni kritičar
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš predstavlja od 5. do 30. marta 2024, u prostoru Oficirski dom, Međunarodno bijenale...
PARIZ. Pakovanje Trijumfalne kapije u Parizu, koje su pre 60 godina zamislili umetnici Kristo i Žan-Klod, konačno je realizovano, a taj monumentalni...
NJUJORK. Slavni umetnik Kristo (Christo), poznat po monumentalnim radovima pakovanja velikih zgrada ili lokaliteta, koje je decenijama radio sa...
NOVI SAD. Novom izložbom, od 24. oktobra 2020. do 17. januara 2021, Galerije Matice srpske "Matrica. Monologija Danila Vuksanovića", autor...
APATIN. Galerija Meander predstavlja od 1. do 14. novembra 2019. izložbu Srđana Dimića Demona (1981, Zemun). Obrazovanje je stekao na Akademiji...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
U osunčanom danu jednog utorka, u prestoničkoj glavnoj ulici, sa zgrade / Kuće legata motrili su...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej moderne umetnosti u Parizu priredio je retrospektivnu...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Kombinovana tehnika, pesak, zemlja, pepeo, kolaž, višeslojnost, strukture koje imitiraju...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Povodom Izložbe slika Vere Molnar u galeriji Berthet-Aittouarès na Saint Germaine de Près priređen je katalog sa tekstom Serge Lemoine naslovljenim "1% nereda ili ranjivost pravog ugla"....
Knjige i časopisi
Da li je Staljin bio najznačajniji produkt ruske umetničke avangarde da li su koncentracioni logori dosledni zaključak tradicionalne evropske umet nosti...? U danas već klasičnoj studiji Teorija avangarde, italijanski filozof Renato Pođioli...
Intervju
Više od dvadeset godina vizuelni umetnik Goran Despotovski u svojim instalacijama preispituje glasove i manifestacije vremena i čoveka u njemu, njegovu egzistenciju i sudbinu. Istorijski gledano, kaže autor, čovek je uvek prožet...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom