CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
caslav colic

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2014
Dunavski dijalozi 05
Noć muzeja 2020
Dunavski dijalozi 02
Videomedeja 11
Videomedeja 18
Digital Art 07

Sponzor rubrike
Juraj Dobrović, Eugen Feller, Julije Knifer, Ivan Picelj, Aleksandar Srnec - Serigrafije Štampaj E-pošta
(3 glasanja)
ImageGalerija Grafički kolektiv, Beograd. 14 - 26. septembar 2009. Savremena galerija Zrenjanin. 16 - 27. novembar 2009.
Ješa Denegri, istoričar umetnosti, autor je izložbe grafika petorice hrvatskih umetnika, protagonista umetničkog fenomena šezdesetih godina 20. veka poznatog kao pojam zagrebačka serigrafija. Denegri je izdvojio markantne pojave - I. Picelja, A. Srneca, J. Knifera, E. Fellera i J. Dobrovića -  čiji rad se sagledava u kontekstu ovog fenomena. Njihova poetska osobenost bliska je apstraktnoj umetnosti geometrijskih oblika, minimalizmu i primarnim strukturama.Image

Ivan Picelj Julije Knifer Eugen Feller Aleksandar Srnec Juraj Dobrovic

Grupa EXAT-51 izlagala je u Grafičkom kolektivu još 1953. godine; zalagala se za legitimnost apstrakne umetnosti u ranom postsocrealističkom periodu, a njeni članovi bili su i Picelj i Srnec.

Knifer je bio pripadnik predkonceptualističke grupe Gorgona, Feller je kao protagonista radikalnog enformela bio blizak ovoj grupi i najzad Picelj, Srnec, Knifer i Dobrović bili su redovni učesnici izložbi internacionalnog neokonstruktivističkog pokreta Nove tendencije koje su između 1961-1973. u pet navrata održane u Galeriji suvremene umjetnosti u Zagrebu.

Serigrafija kao nova grafička tehnika dovela je u 20. veku do niza problemskih inovacija i omogućila je sprovođenje pojačane, olakšane i ubrzane komunikacije i socijalizacije umetničkih poruka i rezultata. Zagrebačka serigrafija zalagala se za ravnotežu između faktora proizvodnje i potrošnje, za razliku od pop-arta kao tipičnog umetničkog trenda medijskog i potrošačkog društva.

Sa ovom neoavangardističkom umetničkom pojavom beogradska publika je imala prilike da se upozna još 1968. na izložbi Dobrović - Feller - Galić - Kuduz - Picelj - Srnec - Šutej, a potom na retrospektivnim izložbama Jugoslovenska grafika 1950-1980. u Muzeju savremene umetnosti 1985. i Jedan vek grafike sa delima iz zbirke Muzeja, u Galeriji Srpske Akademije nauka i umetnosti 2003. godine. Fenomen zagrebačke serigrafije odnedavno je doživeo punu obnovu zahvaljujući Brani Horvatu koji je izveo većinu grafičkih listova njegovih protagonista, a u novije vreme Horvatovu aktivnost izdavača nastavio je Ranko Horetzky, koji je i ustupio radove za ovu izložbu.

"Poisle više decenija od prvobitnog nastanka zagrebačke serigrafije kao specifičnog umetničkog fenomena šezdesetih godina prošlog veka, autori koji donedavno i sve do danas nastavljaju na svojim predhodno zasnovanim idejnim temeljima nalaze se trenutno u znatno izmenjenom društvenom, kulturnom i umetničkom kontekstu.Nalaze se, naime, u statusu zaslužnih klasika kaoko po reputaciji koju istorijski  poseduju, tako i po formalnom jeziku koji genetski i tipološki pripada istorijskom razdoblju posleratnih neoavangardi i poznog visokog modernizma kao krupnim poglavljima umetnosti druge polovine XX veka. Ali to ih, naravno, nimalo ne uskraćuje ne samo u neospornoj vrednosti njihovih umetničkih dometa, nego čak ni u izvesnoj izvan pronađenoj aktuelnosti njihovih problemskih stavova koji se, usred klime totalne nepreglednosti umetnosti na početku XXI veka, poput svih ostalih savremenih izražajnih jezika i postupaka ukazuju kao itekako relevantni podrazumevajući da i danas još uvek ima potrbe da pažljivo budu sagledani oblici i shvaćena značenja ove prefinjene i ujedno seriozne, misaone i ujedno senzibilne, u isti mah izarzito mentalne ali i vizuelno krajnje pročišćene umetnosti petorice ravnopravnih posednika međusobno jasno prepoznatljivih autorskih osobina."

Ješa Denegri

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Povodom Izložbe slika Vere Molnar u galeriji Berthet-Aittouarès na Saint Germaine de Près priređen...
BEOGRAD. Galerija O3ON predstavlja od 22. novembra do 4. decembra 2016. slike Živka Grozdanića (1957, Vršac). Diplomirao je na Akademiji...
BEČ. Tokom jeseni 2017. godine u centru pažnje velikih izložbi u bečkim muzejima biće Piter Brigel Stariji (8. septembar - 3. decembar 2017....
ZEMUN. Galerija Stara kapetanija predstavlja od 23. novembra do 4. decembra 2016. izložbu Vladimira Mojsilovića koju čini jedna slika. Diplomirao...
ZRENJANIN. Savremena galerija Zrenjanin predstavlja od 12. decembra 2016. do 19. januara 2017. dela nastala na 61. sazivu umetnika u Umetničkoj...
videomedeja
Povezani sadržaji
Reportaže
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do...
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej Moderne umetnosti u Parizu priredio je izložbu tri značajna...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Novosadski grafičar Slobodan Knežević 35 godina iz svog ateljea gleda na ikonički prizor Tvrđave i...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Ugao Zmaj Jovine i ulice Modene, Novi Sad. Jun 2007.
Zapravo, ove slike ozbiljno ukazuju na večiti dijalektički proces rađanja, trajanja i umiranja... Dakle, one nas pomalo opominju i upozoravaju nas na našu vlastitu...
Knjige i časopisi
Prepiska o ovom broju Gradine između Art magazina i Gradine: "Poštovani, u dodatku je fotografija korica i sadržaj časopisa. Prijateljski pozdrav, Gradina. Nešto nije uspelo. Stigli su samo ukrasni okviri. Pošaljite doc...
Intervju
Pisac, filmski glumac, crtač, performer, muzičar, avangardist... rečju Branko Andrić, poznat pod nadimkom Andrla, rodom je Novosađanin, možda bi neko insistirao na tome da je Andra Bečlija, mada je istina ta da život provodi u ova dva grada i...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom