CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
dragan vojvodic

   Knjige    |    Časopisi
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 25
Dunavski dijalozi 00
Dunavski dijalozi 08
Videomedeja 23
Digital Art 01
Dunavski dijalozi 01
Videomedeja 24

Sponzor rubrike
Monografija "50 godina Likovne kolonije Ečka: 1956 - 2006" Štampaj E-pošta
(5 glasanja)
ImageAutori: Bela Duranci i Sava Stepanov. Decembar 2009.
Umetnička kolonija Ečka je svojim celokupnim pedesetogodišnjim delovanjem konstantno podsticala razvoj savremene umetnosti u nas. Formirana je 1956. godine, kao logični sled tada aktuelnog procesa osnivanja vojvođanskih kolonija u kojima su se umetnici kolektivističkim duhom borili protiv socijalističkog realizma i za modernizaciju umetnosti.Image

Posle Sente (1952), Bačke Topole (1953) i Bečeja (1954), u kojima su se okupljali vojvođanski umetnici predvođeni Milanom Konjovićem, Ečka je uz njih pridobila i umetnike iz Beograda, uglavnom članove upravo osnovane Decembarske grupe. Tako "pojačanim" sastavom, jasno definisanim planovima i dobrom organizacijom Umetnička kolonija Ečka je veoma brzo dospela do kapitalnih rezultata, do ostvarenja kojima se već tokom druge polovine pedesetih godina dospelo do autentičnog slikarskog iskaza u kojima su ispoštovani principi modernizma i načela autentične pikturalnosti; do umetničkog diskursa zasnovanog na autonomiji likovnih elemenata...

ImageRazloge zbog kojih je osnovana Umetnička kolonija Ečka je veoma brzo zadovoljila. No, tokom konstantnog i kontinuitetnog delovanja ova umetnička institucija se stalno transformisala i iznalazila vlastiti identitet. Zahvaljujući brižljivo formiranoj zbirci dela nastalih tokom pola veka moguće je rekonstruisati najznačajnije pravce razvoja umetnosti u Vojvodini i Srbiji. Interesantna je činjenica da se, zahvaljujući poklonima a pogotovo velikom poklonu Vlade SFRJ 1963. godine, u fondu Savremene galerije Umetničke kolonije Ečka nalaze dela autora koji su se afirmisali između dva velika svetska rata, autora čiji opusi predstavljaju temeljac za razvoj savremene posleratne umetnosti. Posle rata, osnivači kolonije modernizuju svoj izraz, hode ka apstrakciji, ka geometrizaciji i geometriji, ka onim tendencijama u kojima se "zaboravlja" na sadržaj a insistira na pikturalnoj površini, na fizičkom, vizuelnom i psihološkom dejstvu boje, linije, materije i drugih autentičnosti slike-bića. U ovoj zbirci su zabeležene brojne bitne pojave u srpskoj umetnosti: tu su primeri rane apstrakcije iz šezdesetih, odjeci Medijale, potom autentična ostvarenja slikarstva materije i enformela, primeri slikarstva nove figuracije i tzv. "obnove slike" s kraja sedamdesetih i početkom osamdesetih, dela tipična za postmodernističku i transavangardnu "novu sliku" karakterističnu u "umetnosti osamdesetih", te ostvarenja koja su nastala na samom kraju dvadesetog veka obuhvaćena rastegljivim terminom "umetnost devedesetih" u kojoj se javljaju brojna ostvarenja nastala iz uslovljenosti jednim fatalnim periodom u kojem su se dešavali prepleti postmoderne i modernizma a u okviru kojih se odigravala i dinamična tranzicija umetnosti ka novim tehnološkim mogućnostima...

Image
Paviljon

U svim tim tokovima Umetnička kolonija Ečka se "snalazila" onako kako su joj to omogućavale prilike. Jer, tokom poluvekovnog trajanja odnos prema instituciji umetničke kolonije se menjao. Tokom početnih i poletnih pedesetih godina dvadesetog veka, kolonije su predstavljale neophodnost jer su bile istinski promotor novih zbivanja i ustanovljavanja novih tendencija. Kada su, možda baš zahvaljujući i kolonijama, osvojeni prostori stvaralačke slobode i modernosti – potreba za kolonijalnim okupljanjima je jenjavao jer je njihov kolektivistički duh predstavljao smetnju oslobođenom subjektivizmu i stvaralačkoj individualnosti. No, kada je krajem stoleća, a naročito tokom njegove poslednje decenije, u našim prostorima zavladala jedna odista epohalna kriza uslovljena brojnim i dinamičnim društvenim, političkim i socijalnim promenama – kolonije su se reafirmisale kao svojevrsna logistička potpora, kao mesto na kojem se čuvao ugled i dostojanstvo umetnika i umetnosti.

Image
Decembarska grupa

Istovremeno, delovanje u kolonijama je zahtevalo brojne transformacije. Jer, dešavale su se brojne promene unutar same umetnosti – stilske i fenomenološke – uslovljene novim i drugačijim statusom pojma slike, dramatično proširenog zahvaljujući evidentnom tehnološkom progresu vizuelnih medija. U sazivu "Slika" priređenoj u pedesetoj godini delovanja ečanske umetničke kolonije okupljeni su umetnici koji se bave upravo i tim proširenim poljem slike. U katalogu izložbe, Sunčica Lambić dijagnosticira stanje u aktuelnoj umetnosti i zapisuje: "Tradicionalan saziv umetnika Slika koncepcijski je izmenjen tako što je ove godine umetnicima omogućeno da se osim rada u tehnici ulja na platnu mogu baviti različitim oblastima vizuelnog izražavanja – slikarstvom, umetničkom fotografijom, video umetnošću, multimedijalnim istraživanjima, grafičkim dizajnom. Savremena umetnost i teorija uslovile su slamanje prethodno uspostavljenih hijerarhija i kategorija istorije umetnosti. Nove tehnologije omogućile su nove načine reprezentacije, percepcije i razmišljanja...

Image
Detalj prostora

U savremenoj umetnosti ne dominira ni jedan medij. Savremeni umetnici uglavnom neograničavaju sebe na jednu tehniku, a svoja iskustva uspešno koriste i na komercijalnom polju (dizajn, moda, film...). Bez namere da negiramo ili umanjimo rad i dostignuća umetničke kolonije u prethodnom periodu, neophodno je da kolonija napravi odlučan korak napred prema aktuelnim dešavanjima u svetu umetnosti. Upravo je to i ideja sa kojom je kolonija i osnovana".

U trenutku kada Umetnička kolonija Ečka navršava pedesetu godinu delovanja moguće je zaključiti da je ova institucija aktivno i meritorno učestvovala u svim značajnijim tendencijama jugoslovenske, srpske i vojvođanske umetnosti druge polovine dvadesetog veka. U tim procesima zrenjaninski poslenici su večito uspevali da iznađu adekvatne odgovore na zahteve trenutka, da se prilagode nepredvidivim tokovima umetnosti, da iznađu karakterističan identitet svoje institucije, te da ostvare rezulate kojima se autoritativno i pouzdano može suditi o dometima likovne umetnosti u nas tokom prethodnih pedeset godina. O tome, dakako, svedoči jedna izuzetno bogata zbirka umetničkih dela, zbirka koja je vredna za ukupnu srpsku umetničku i kulturnu baštinu ali i zbirka koja svedoči i o Umetničkoj koloniji Ečka, i o gradu Zrenjaninu, kao izuzetno značajnim činiocima naše umetnosti i ukupne duhovnosti.

Sava Stepanov
(izvod iz taksta u monografiji)

 

Comments 

 
0 # Johanna Aly 2010-03-24 21:24
Mnogo sam se obradovala da je ova monografija izašla. Čestitam vam srdačno. Nadam se da mogu uskoro i da pogledam original između 5. i 10. aprlia ili kasnije od 12. jula - 9. avgusta u Zrenjaninu,
Reply | Reply with quote | Quote
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Kalendar događaja
Iz kalendara art događaja
07.08.2023 - 11.10.2023 | 19.00
Boško Petrović (1922-1982) - Slike i kolaži
31.08.2023 - 30.09.2023 | 19.00
Goran Despotovski - Instalacije, interaktivna dela i objekti
01.09.2023 - 01.10.2023 | 12.00
Vesna Perunović - Paradigma doma
04.09.2023 - 29.09.2023 | 19.00
Bojan Stojčić - Dokumentarni film i grupa artefakata
05.09.2023 - 01.10.2023 | 17.00
Bijenale mladih 2023 - Grupna izložba

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
GORNJI MILANOVAC. Međunarodni bijenale umetnosti minijature, najveća i najsveobuhvatnija manifestacija umetnosti malog formata sigurnim koracima...
BEOGRAD. Galerija PRO3OR predstavlja od 23. maja do 6. juna 2017. slike Jagode Mićović (1984). Diplomirala je na Fakultetu likovnih umetnosti u...
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvuju: Dragan Rajšić (Srbija), Marko Crnobrnja (Srbija), Igor Antić (Francuska), Varol Topač...
ZRENJANIN. 11. Bijenale akvarela biće predstavljeno u Savremenoj galeriji Zrenjanin od 9. novembra do 2. decembra 2015. Prethodno, 10. Bijenale...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji...
videomedeja
Povezani sadržaji
Reportaže
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija...
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Orsay priredio je izložbu na kojoj su izloženi ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Petsto kvadratnih metara kopija najlepših fresaka iz Dečana, Gračanice, Sopoćana,...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Novi Sad drugi put učestvuje u ovoj velikoj muzejskoj zabavi sa više od trideset lokacija. Muzej Vojvodine će samo za Noć muzeja rekonstruisati praistorijske kuće i originalne trpeze iz tog doba. Posetioci će moći da okuse jedan...
Knjige i časopisi
NOVI SAD. Knjiga "Evropski konteksti umetnosti XX veka u Vojvodini" predstavlja nastavak istraživanja istorije umetnosti u vojvođanskim kulturama XX veka, započetih izložbom i publikacijom Centralnoevropski aspekti vojvođanskih avangardi...
Intervju
Novosadski grafičar Slobodan Knežević 35 godina iz svog ateljea gleda na ikonički prizor Tvrđave i Dunava stvarajući grafike koje su svet za sebe, autonomne, misaone i vizuelne u jedinstvenoj celini. No, iskušavaju našu krhku logiku...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom