CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 18
Noć muzeja 2013
Terra 26
Videomedeja 23
Digital Art 01
Videomedeja 24
Digital Art 06

Sponzor rubrike
Joko Ono, Lenon, Tito - Jedna konceptualistička akcija Štampaj E-pošta
(3 glasanja)
ImageNovosadski sajam, Novi Sad. 4 - 9. mart 2010.
Posetioci Novosadskog sajma, tokom trajanja sajamske manifestacije "Art Expo", imali su priliku da pogledaju ovu zanimljivu izložbu koju su ekskluzivno koncipirale novosadske galerije "Bel art" i "Zlatno oko". Autori izložbe "Joko Ono, Lenon, Tito - Jedna konceptualna akcija" su Sava Stepanov i Moma Cvijović.Image Image


Image Image Image

Juna 1968. godine Joko Ono i Džon Lenon su u Konventriju zasadili dva žira za svetski mir. Namera im bila da u okružju konventrijske katedrale izraste hrast-živa skulptura oko kojeg je bila predviđena i kružna baštenska klupa. Taj jednostavni gest, međutim, poseduje kompleksnu mentalnu i konceptualnu podlogu: dvoje umetnika su zamislili da sadnjom dva žira simbolično usaglase Istok (koji svojim personalnmim, umetničkim habitusom i poreklom predstavlja Joko Ono) i Zapad (ovaploćenog u ličnosti i stvaralačkoj delatnosti Džona Lenona), koji su inače suprotstavljenih različitim senzibilitetima, kulturama, filozofijama, religijama, te socijalnim, ekonomskim i političkim karakteristikama i, u to vreme, čak hladnoratovskim konfrontacijama. Nažalost, ovaj njihov rad će veoma brzo biti uništen jer su ljubitelji Bitlsa izvadili žirove, uzeli tablu koja je obeležavala taj umetnički čin, a potom je Lenon zamolio svog vozača da odnese i kružnu belu baštensku klupu...



No, tom destrukcijom ova mala i naizgled neslavna epizoda jednog umetničkog projekta  nije okončana. Već tokom sledeće godine akcija "Acorns" (Žirevi) dobija svoj nastavak. Koncepcija je proširena. Umetnički par Ono-Lenon je svoj projekat proširio do univerzalnog značaja poslavši na adrese pedesetak svetskih lidera paketiće sa po dva žira, uz molbu da u svojim okruženjima zasade hrastove kao "žive skulpture" za svetski mir... Reifikacija njihove umetničke ideje se, te godine, potvrđivala uzvratnim protokolarnim pismima sa "izveštajima" o zasađenim žirovima, a svih ovih godina, posle 1969-te, rasli su hrastovi – žive skulpture na različitim stranama sveta. Dva žira su, u pozno leto 1969. godine, stigla na adresu predsednika tadašnje SFR Jugoslavije, i upravo od tada - raste i razvija se hrastovo drvo u dvorišnom arborijumu (bivše) rezidencije Josipa Broza Tita u Beogradu.

Svoju fluksusovski intoniranu umetnost Joko Ono je, krajem sedme decenije, povezala sa stvaralaštvom  Džona Lenona, sa njegovom "bitlsovskom" pop i rok muzikom, poezijom, mirovnjačkim aktivizmom. Pozne šezdesete u kojima se sve to dešava, izuzetno su uzbudljive, pune protesta i elana mladih u borbi za ljudska prava, mir u svetu, za nove vrednosti... Protestuje se protiv militarizma (Vijetnam), protiv snažnih etatističkih stega (studentske demonstracije širom sveta), protiv autoritarnog društvenog ustrojstva... Nosioci tih protesta pripadaju generaciji koja je svoje političke stavove izražavala kroz pripadnost subkulturnim manifestacijama. Popularna muzika, pogotovo rokenrol, jeste simbol mladih a Džon Lenon je, svakako, najuticajniji roker tog vremena. "Bitlsi ni u kom pogledu nisu važili za političku grupu. Ali je Lenon to preokrenuo 1967. godine kada je javno osudio rat u Vijetnamu, uprkos snažnom protivljenju tadašnjeg menadžera Brajana Epstajna. Od tada nadalje, više nije bilo povratka. Ma koliko da je Lenon odbacivao političke ideologije, on je pored svega ostao kruti protivnik autoriteta, podržavalac različitih pokrete za jednakost i pravdu. Ostao je, međutim, upamćen po svojim mirovnim naporima" (Bobi Maler).

* * *

U jednu od umetničkih akcija popularnog para uključen je i Josip Broz Tito, tadašnji predsednik SFRJ. Među svetskim liderima kojima su Joko Ono i Džon Lenon poslali dva žira sa molbom da zasade hrast - živu skulpturu, našla se i njegova adresa. U oktobru 1969. godine, žirevi su zasađeni u dvorištu rezidencije predsednika Republike, u Užičkoj ulici u Beogradu. U neposrednoj blizini nekadašnjeg Muzeja 25. maj (danas Muzej istorije Jugoslavije)  i čuvene Kuće cveća, postoji visoki četrdesetjednogodišnji hrast.

Tako je voljom slavnog umetničkog para predsednik Tito, sasvim nenadano, "učestvovao" u tokovima najaktuelnije umetnosti. Njegovi porivi su, verovatno, bili drugačije prirode. Pragmatični političar je "odobrio" sadnju hrasta - žive skulpture  u arborijumu rezidencijskog parka, prevashodno kao zagovornik mira i, kako se to tada kvalifikovalo: miroljubive koegzistencije...

No, da  li je Josip Broz bio "senzibiliziran" za ovakvu umetničku aktivnost? Odgovor može biti dvojak. Jer, njegovo "bavljenje umetnošću" – teorijsko i praktično - upravo tih istih šezdesetih godina prošlog stoleća, navodi na oprečne podatke i zaključke.

U svojoj novogodišnjoj poruci pred 1. januar 1963. godine, Tito je najavio svoje "nezadovoljstvo stanjem u našem kulturnom i moralno-političkom životu... naročito u književnosti i umetnosti uopšte" a već 24. januara, u govoru na Sedmom kongresu Narodne omladine Jugoslavije, izražava svoje shvatanje umetnosti: "Ja nisam protiv stvaralačkog traženja novog, recimo u slikarstvu, skulpturi i drugim umjetnostima, jer to je potrebno i dobro. Ali ja sam protiv toga da dajemo novac zajednice za neka takozvana modernistička djela koja nemaju nikakve veze sa umjetničkim stvaralaštvom, a kamoli sa našom stvarnošću...  Zar naša stvarnost ne pruža dovoljno bogat materijal za stvaralački umjetnički rad? A baš njoj najmanje posvećuje pažnje veliki deo mladih umjetnika. Beži se u apstrakciju, umjesto da se oblikuje naša stvarnost... Razumije se da tu ne može biti govora o nekakvoj administrativnoj intervenciji. Ipak, javnost ne bi smjela biti pasivna prema tim problemima".

Tito je još jednom, u svom čuvenom govoru u Splitu 1963. godine, ponovio slične kritičke stavove o savremenoj umetnosti. Ljubljanski teoretičar umetnosti Jure Mikuž razlog ovakvoj reakciji vidi i u sličnom govoru koji je, 1962. godine, imao Hruščov govoreći sovjetskim umetnicima, jer se radi o vremenu znatno poboljšanih rusko-jugoslovenskih političkih odnosa... Bilo kako bilo, Titova reakcija na modernizam bila je negativna, čak i kada se radilo o svojevrsnom "dobrom" sklopu odnosa umetnost-kultura-ideologija-politika, kako to vide istoričari i estetičari koji predlažu temine socijalistički modernizam i socijalistički estetizam za karakteristične pojavnosti u srpskoj i celokupnoj jugoslovenskoj umetnosti poznih pedesetih i ranih šezdesetih godina...

U istoj deceniji Tito se i "praktično" predstavio kao "umetnik". Naime, njegova pasija prema fotografiji je bila primetna. Često je viđen (i snimljen) sa fotoaparatom, pri snimateljskim aktivnostima. To je podstaklo članove Foto savez Jugoslavije: načinjen je izbor iz Titovog fotografskog opusa te su mu priređene dve samostalne izložbe tokom 1962. godine u Mariboru i 1963. godine u Sarajevu... Radi se o tipično amaterskim fotografijama na kojima je, sasvim moguće, prepoznati talenat čoveka koji je shvatio osnovne medijske obrise te je vidljivo njegovo nastojanje da ostvari izraz kojim objedinjuje realističko-dokumentarističke i estetske značajke fotografske slike. U nešto poznije nastalim polarioidima Tito slično reaguje, ali je primetna jedan intimniji i subjektivistički pristup motivu... Naravno, valja zaključiti da  Titovu fotografsko stvaralaštvo, ma koliko obimno bilo, nikako  ne treba razmatrati kao seriozni umetnički opus. No, iako je sve ostvareno na nivou ljubiteljskog bavljenja fotografijom, ostaje činjenica da se nekoliko njegovih fotografija nalaze evidentiranih u Muzeju moderne umetnosti u Njujorku, što svakako zavređuje pažnju, pa makar se radilo o svojevrsnom kuriozitetu...

Sava Stepanov

 

Comments 

 
0 # Miloš Milojević 2010-10-12 13:38
Kamo lepe sreće da je ovakvih umetnika bilo vise! Mislim na Lennona, naravno. Give peace a chance!
Reply | Reply with quote | Quote
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Galerija likovne umetnosti poklon zbirka Rajka Mamuzića predstavlja od 28. februara do 13. aprila 2024. godine izložba grafika pod...
PEKING. Kulturni centar Srbije "Ivo Andrić" u Pekingu predstavlja od 4. do 30. novembra 2023. godine izložbu "Evergreen". Ova...
BEOGRAD. Muzej savremene umetnosti Beograd predstavlja od 20. oktobra 2021. do 21. februara 2022. retrospektivnu izložbu Vladimira Veličkovića...
BUDIMPEŠTA. Izložba Galerije art55 iz Niša “Social Distancing” gostuje u Budimpešti. Biće predstavljena u Srpskom...
BEOGRAD. Od 29. jula do 5. septembra 2021. biće otvoreno Bijenale mladih, međunarodna izložba savremene umetnosti mladih koje se ove godine prvi...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Čime započeti priču o ćiriličnom pismu, u današnjem vremenu otuđenom od kulture...
NOVI SAD. Tamo, gde joj je i mesto! - rekli bi poznavaoci istorije razvoja tapiserijske...
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Ulica Laze Telečkog, Novi Sad. Maj 2005.
Odabrali smo ovu ulicu jer nam je draga, omiljena, jer ima svoj karakter. Građenjem na uskim zelenim gredama, nastaju krivudave, uzane, kratke ulice koje mi i danas prepoznajemo u starom delu...
Knjige i časopisi
Monografija "Omnia tempus habent - Čedomir Vasić" za koju je tekstove pisala Gordana Stanišić, istoričar umetnosti i kustos Narodnog muzeja u Beogradu, a knjigu je u ediciji umetničkih monografija objavila Fondacija Vujučić ...
Intervju
Vajar Igor Antić, Novosađanin koji živi i radi u Parizu već 26 godina, upravo se na kikindskom 35. internacionalnom simpozijumu "Terra" prvi put upustio u rad s glinom. Pariz mu je zanimljiv zato što ljudi tamo dolaze iz celog ...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom