CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
srpski modernizam

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 04
Digital Art 01
Videomedeja 12
Videomedeja 14
Noć muzeja 2013
Dunavski dijalozi 03
Dunavski dijalozi 01

Sponzor rubrike
Milan Kešelj – Crteži (Luvr 2008 / 2010) u Galeriji Matice srpske Štampaj E-pošta
(12 glasanja)
ImageNOVI SAD. Od 11. marta do 10. aprila 2011. godine Galerija Matice srpske predstavlja izložbu pod nazivom "Milan Kešelj – Crteži – Luvr 2008 / 2010". Izložbu prati istoimena publikacija koja je štampana u tiražu od 500 primeraka od kojih je 200 numerisanih primeraka ove publikacije sa autografom Milana Kešelja sadrži kao prilog na CD-u katalog sa 566 crteža nastalih u Luvru.Image

Milan Keselj u muzeju Luvr

Ovu izložbu je priredila Galerija Matice srpske u saradnji sa Francuskim institutom u Srbiju (ogranak u Novom Sadu) u okviru obeležavanja manifestacije "Dani Frankofonije". Izloženih 566 crteža iscrtanih sa 5 olovaka, nastalih u šetnji Luvrom kroz pet milenijuma istorije umetnosti – od najranijih tragova kulture do XIX veka, govore o univerzalnom karakteru umetnosti, o muzeju kao mestu komunikacije, likovne i verbalne, kao mestu transponovanja, inspiracije, kreativnosti.
 
ImageMilan Kešelj razgrađuje kolektivnu sliku muzejske vrednosti eksponata iz Luvra individualnom odnosno autorskom interpretacijom. U katalogu izložbe govori se o Kešeljevom konceptu ali zapravo znatno više o načinu na koji izložba treba da bude viđena. Takođe se naglašava da se u ovom umetničkom projektu "lično, subjektivno i intimno preslikavaju u opšte, objektivno i javno".

Pored 566 originalnih crteža izloženo je i 12 digigrafija (digitalni printovi) odabranih crteža Milana Kešelja. Svaka digigrafija je numerisana i potpisana od strane slikara.

Propratni deo izložbe je i izložba fotografija Margret Hop, umetnice iz Nemačke, umetnički dokumentovanog Kešeljevog crtanja u Luvru.

Tokom trajanja izložbe biće organizovan bogat prateći program. Petkom u 18 časova: stručna tumačenja izložbe, predavanja o crtežu, kratak kurs istorije umetnosti. Tokom radne nedelje u najavljenim terminima održavaće se radionice u kojima će studenti Akademije likovnih umetnosti u Novom Sadu, učenici Srednje škole za dizajn "Bogdan Šuput", članovi organizacije Per.Art inspirisani umetničkim delima iz stalne postavke Galerije Matice srpske stvarati svoje crteže.

U sklopu izložbe, u subotu 12. marta u 12 časova u Galeriji Matice srpske će biti priređen koncert "Tačno u podne" (Andrea Kričković – harfa, Gudački kvartet Innuendo i Aleksandar Dujin – klavir) u organizaciji UG ART ON WHEELS.

 

Comments 

 
0 # Danilo Vuksanović 2011-03-18 07:51
Efektno uzglobljena priča u muzeološki okvir, gde muzej ima važnu ulogu, baš onoliko koliko je Luvr imao značaja za M. Kešelja jer je crtao i nemilice beležio linijom deo od mnoštva trezora najpoznatijeg svetskog muzeja. Jedino, u ovom slučaju problem je autorstva Milana Kešelja, tj. da li je on kao crtač bio interesantan Galeriji Matice srpske ili je to bio Luvr u kome je crtao? Kako god, Ratko Kulić je prepoznao konceptualnu prirodu ovog umetničkog fenomena, Tijana Palkovljević je sve to ugradila u priču koja je izuzetno korisna jer predstavlja istoriju umetnosti u crtežima. Interesi su ujedinjeni dok su crteži ostali u zanemarenoj dimenziji zato što je jedino bitno gde su nastali, a niko ne govori kakvi su oni zapravo? Pitajte Branku Janković i njene studente.
Reply | Reply with quote | Quote
 
 
0 # Danilo Vuksanović 2011-03-18 07:52
To što je dobio M. Kešelj zahvaljujući Tijani Palkovljević uparavnici Galerije Matice srpske (mapu digigrafija - vanrednu mapu i lepu publikaciju) to će ostati... Teško da će to uspeti da dobije igde i ikad.
Reply | Reply with quote | Quote
 
 
0 # Tomislav Matotek 2011-03-20 19:44
Bez težnje za posebnom polemikom oko izloženih crteža u Galeriji Matice srpske (sem da je projekat Kešelj, Luvr, Galerija Matice srpske uspešno urađen) skrećem pažnju da je Milan Kešelj dobitnik sedam značajnih međunarodnih nagrada upravo za crtež, tako da osvrt iz prethodnog komentara izložbe i upit profesorki i studentima nema nikakvu težinu sem pokazivanaja neznanja o stvaralaštvu Milana Kešelja.

Napominjem da ne stoji ni primedba da je R. Kulić prepoznao konceptualnu prirodu fenomena Kešelj, pošto je autor sam napravio projekat o kome sam lično imao saznanje, a R. Kulić tek posle osam meseci, po okončanju projekta.

Zahvaljujući gospođi Palkovljević projekat po zamisli M. Kešelja je u celini prihvaćen i sproveden.

Ne treba zaboraviti da je M. Kešelj na osnovu svog višegodišnjeg umetničkog stvaralaštva (crteži, pasteli i slike) postao američki državljanin, što je malo kom umetniku sa ovih prostora uspelo!

To što se mladi, neafirmisani autori zaposleni u galeriji Matice srpske dodvoravaju direktorki, jasno mi je, ali nije mi jasno zašto umanjuju značaj i autorsko delo poznatog i priznatog umetnika?! Da li su u pitanju naša posla?!
Reply | Reply with quote | Quote
 
 
-1 # Danilo Vuksanović 2011-03-20 21:35
Očigledno da nisam bio dovoljno jasan. Nemam potrebu da se nikome dodvoravam ali imam pravo da komentarišem crteže koji su samo poslužili svrsi muzeja, u ovom slučaju Galeriji Matice srpske. Na žalost, kako to često biva s umetnicima, oni uvek misle da su najvažniji i jedini. Ne umanjujem rad Milana Kešelja, samo sam hteo da skrenem pažnju na položaj umetnika u odnosu na institucije. Naravno, pošto sam rođen u Somboru i živim u Novom Sadu koji je daleko od Savinog sela i Kalifornije to je moj problem. Verovatno zbog toga nikad neću dobiti pasoš zahvaljujući svom radu. Ne preostaje mi ništa nego da se afirmišem. Možda da probam preko nekih od viših umetničkih škola, nikad nije kasno. Hvala što mislite da sam još uvek mlad. Nisam ovim komentarima hteo da uvredim Kešeljev rad već da skrenem pažnju na položaj savremenog umetnika.
Reply | Reply with quote | Quote
 
 
0 # Jagodinski 2011-04-08 08:43
G. Tomislav se malo zaleteo. Otkad znam za sebe, ustvrdio sam i u praksi proverio, da profesionalci poput, ne više tako mladog, nego - taman, D. Vuksanovića, teško da će imati potrebu da povrede drugog profesionalca. Prosto zato jer im od njih ne preti nikakva neprijatnost. Rečju, sigurni su u to bogomdano što nose u sebi. Sasvim drugačije je stoji stvar sa onima koji nisu sigurni u svoj talenat i stav po mnogim životnim stvarima, što nije slučaj sa D. V. Zaputio sam se i otišao da vidim tu mnogonajavljiva nu izložbu M. Kešelja i mogu reći da nosim isto osećanje koje je u svom komentaru opisao D. V. Ko god da je finansirao višemesečno turističko putovanje slikara Milana K. u Pariz, ne može se požaliti. Slikar je to dobro odradio, tojest pružio je medijima i svekolikom populusu onu meru atrakcije, koja i kad se šapatom saopštava ima u iskazu veliko početno slovo. Mnogi su i pre Kešelja išli u galerije da na licinom mestu uče od velikih majstora ali malo kome da je palo na pamet da pravi izložbu od tih skica, švrljotina, nedorađenosti i svega ostalog brisanog-pisanog. Zašto? Zato što su to dragoceni intimni zapisi tih stasajućih stvaralaca. Ono što ih podseća na greške i nedostatke u likovnom izrazu radi kojih su potegli do originala tog i tog poznatog i priznatog umetnika. To se prosto ne izlaže i ne hvali se čovek time. M. K. nije više mlad da bi mu se takve pobude mogle pripisivati. Pre će biti da se radi o tome, što je dobro primetio i D.V. da je veselnik iz Pariza, Amerike, sa sve Savinim selom, odlučio da u tom medijskom drangularijumu nađe nešto i za sebe. O kvalitetu izloženog ne bih da govorim. Ako to ne smeta autoru, ne smeta ni meni. Uglavnom, Vuksanović je bio surovo precizan. Rekao bih čak i dobronameran.
Reply | Reply with quote | Quote
 
 
0 # Minja Nikolčin 2011-04-26 09:36
Prema svom ubeđenju, a kako sam bio prisutan na gore pomenutom događaju, isti želim da podržim kao pozitivno koristan kako za galeriju tako i za umetnika. Verujem da bi i nacionalne galerije drugih zemalja upriličile sličan doživljaj sa svojim renomiranim umetnicima. O umetnikovoj ličnoj percepciji ne bih se izjašnjavao. Nalazim da je događaj bio poučan i hrabar.
Reply | Reply with quote | Quote
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. U Paviljonu niške tvrđave, od 14. novembra do 5. decembra 2019, predstavljeni su radovi sa Likovne kolonije "Sićevo...
Umetničke pojave manifestuju se u ogledalu snažnih individua, pojedinaca koji su svojim autentičnim likovnim izrazom obeležili brojne pasaže...
NOVI SAD. Ciklus minijatura "Monolog" Lazara Šoševića (1992, Uroševac) može da se pogleda od 9. do 23. avgusta 2021....
BEOGRAD. Izložba "Hod sa vodom" umetnika Vladimira Nikolića, predstavnika Srbije na 59. Bijenalu u Veneciji, biće otvorena 21. aprila 2022,...
NIŠ. Izložba "Poslednja decenija Save Šumanovića" biće predstavljena od 30. septembra do 20. oktobra 2019.  u...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U Muzeju Orsay održava se izložba pod nazivom "Izvan...
BRISEL. U Palati Bozar u Briselu, 18. februara 2016. je otvorena izložba "Daniel Buren:...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Izložbom velikih formata, uglavnom apstraktnih ekspresionista, savremenih slikara i vajara, biće...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija škola arhitekture, dizajna i umetnosti 20. veka. Vasilij Кandinski, Pol Кle, Pit Modrijan, Lajonel Fajninger, Laslo  Moholji Nađ, ...
Knjige i časopisi
U Biblioteci "Kritika" Muzej Zepter iz Beograda objavio je novu knjigu novosadskog vizuelnog umetnika i kritičara Andreja Tišme "Likovni puls epohe". Kako je u uvodu knjige sam naveo, čitav život je posvetio umetnosti:...
Intervju
Rođena Beograđanka, slikarka Milica Živadinović (1975) fascinirana lepotom šara pirotskog ćilima naselila je najnoviji ciklus svojih slika njegovim stilizovanim šarama, a stečena saznanja o ćilimu u susretima sa tkaljama,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom