CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 04
Terra 26
Videomedeja 16
Noć muzeja 2020
Videomedeja 21
Dunavski dijalozi 00
Dunavski dijalozi 04

Sponzor rubrike
Katarina Ivanović, prva dama srpskog slikarstva 19. veka Štampaj E-pošta
(2 glasanja)
ImageBEOGRAD. Za zbirku dela Katarine Ivanović koja je predstavljena u Atrijumu Narodnog muzeja u Beogradu zaslužna je sama umetnica koja je većinu dela (24) zaveštala ovom muzeju tokom života. Iako nije želela da bude nacionalna heroina, po ulasku u Srpsku akademiju (1876) to je postala. Danas njen "Autoportret" iz 1836. enciklopedija "Larus" navodi kao remek-delo srpskog slikarstva XIX veka. Katarina ga je naslikala u bidermajer maniru još za vreme studija!Image

Image
Autoportret iz 1836.

Životni put Katarine Ivanović (1811 - 1882) značajan je i kao istorijski primer nesebičnog i predanog rada bez obzira na neuzvraćanje sredine.

Opirući se društvenim prilikama pokazujući nam svoju osvešćenost, svedočeći o tek započetom putu ka emancipaciji žena, Katarinin opus je intrigantan za savremena tumačenja (mišljenje je kustosa izložbe Petra Petrovića). Neka posluži za primer slike "Dečak sa sokolom" koju su profesori Radmila Mihajlović i Miroslav Timotijević pomno izanalizirali.

Image
Dečak sa sokolom. 1849.

Katarinin slikarski opus čini 48 slika. Najviše je slikala portrete, najradije istorijske žanr-kompozicije na nacionalne teme, što je bilo krajnje netipično za ženu njenog vremena, a s posebnim uspehom mrtvu prirodu. Najpoznatija su: "Autoportret" (1836), "Portret mladog muškarca", "Grožđe s korpom", "Portret Sime Milutinovića Sarajlije" (1840), "Italijanski vinogradar", "Portret kneginje Perside", "Portret vojvode Stevana Knićanina", "Deca Pavla Stanišića" i "Dečak sa sokolom" (1849).
Na slici "Dečak sa sokolom" Katarina se bavi temom lova kao ljubavi prema slobodi, što ukazuje da je umetnica bila veoma obrazovana kad je znala da je soko metafora s više značenja. Jedno je slobodoljubivost, karakteristična za sokola, koja je i njena vrlina. Druga je vernost koju sledi borbenost itd.

Katarina je verna Serbiji čiji jezik čestito ne govori, rodoljubiva je - što je naučila biti u tuđini, zadojena je romantičarskim idejama - u Beču gde se školovala. Vinula se visoko kroz mrak i oblake - previše za glibljivu Srbiju koju je iznad svega volela.

Uzdržana, spolja, jer tako je u kući vaspitana, smela, iznutra, jer da takva nije bila ne bi od oca i izdejstvovala da je pusti u svet - i to da uči da slika! Slika "Dečak sa sokolom" je Katarinina sažeta unutrašnja istorija čiji je početak kidanje lanaca i napuštanje stega, a kraj - borba za priznanje u svojoj sredini.

Prva dama našeg slikarstva od početka angažovanja susretala se sa različitim preprekama, koje je to vreme nosilo ženama u umetnosti.

Rođena u porodici srpskog građevinskog preduzimača u Vespremu (Ugarska). Detinjstvo je provela u Stonom Beogradu (Šekesfehervar), u maloj srpskoj zajednici koja se opirala gubljenju nacionalnog identiteta. Slikarstvo je počela da uči zahvaljujući novčanoj pomoći trgovca Đorđa Stankovića u peštanskom ateljeu Jožefa Peškog.

Zapazivši njenu darovitost, mađarska grofica Čaki joj je omogućila da studije nastavi na Bečkoj akademiji, na upravo otvorenom odeljenju za devojke.

U Beču su je Serbi zavoleli, sledi njen kratak boravak u Beogradu, gde je nisu razumeli, zatim u Parizu i Zagrebu, putovanja po Holandiji i Italiji gde je učila gledajući stare majstore i pred kraj života povratak u Stolni Beograd gde je živela kao otmena usamljenica - do smrti.

O položaju umetnice svedoči zapis Milice Stojadinović Srpkinje: "Čitam pre za neku nemačku spisateljku, kako ju je jedna kneginja za družbenicu sebi uzela, i pri najsjajnijim društvima odlikovala, a za našu Katarinu Ivanović pripovedaju kako je jedanput jednu veliku srpsku gospođu portretirala, udari kiša, ova je ni svoji kola ne udostoji, no je po kiši i po blatu, peške do svog stana ići morala’."

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEČ. Turneja Benksijevih radova je započela 2016. godine u Istanbulu, u međuvremenu je obišla Amsterdam, Pariz, Berlin, Rijad, Melburn,...
BEOGRAD. Izložba "Hod sa vodom" umetnika Vladimira Nikolića, predstavnika Srbije na 59. Bijenalu u Veneciji, biće otvorena 21. aprila 2022,...
NOVI SAD. Ursula San Kristobal je španska umetnica i istraživačica posvećena eksperimentalnoj muzici, performansu i video umetnosti. U svojim...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš predstavlja od 5. do 30. marta 2024, u prostoru Oficirski dom, Međunarodno bijenale...
KIKINDA. Ovogodišnji učesnici simpozijuma su Anna Korver (Novi Zeland), Marc Leuhtold (SAD), Tamami Ichimura (Japan), Tatjana Sekulić...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016....
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvuju: Dragan Rajšić (Srbija), Marko Crnobrnja ...
BRISEL. U Palati Bozar u Briselu, 18. februara 2016. je otvorena izložba "Daniel Buren:...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Rođena Beograđanka, slikarka Milica Živadinović (1975) fascinirana lepotom šara pirotskog...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Grand Palais organizovao je grandioznu izložbu posvećenu slavnom francuskom slikaru Polu Gogenu pod imenom "Gogen alhemičar". Izložba traje do 22. januara 2018. U organizaciji izložbe...
Knjige i časopisi
Autori: Bela Duranci i Sava Stepanov. Decembar 2009.
Umetnička kolonija Ečka je svojim celokupnim pedesetogodišnjim delovanjem konstantno podsticala razvoj savremene umetnosti u nas. Formirana je 1956. godine, kao logični sled...
Intervju
Nenad Bračić (1955, Sisak). Diplomirao je na Akademiji lepih umetnosti Brera u Milanu, Italija. Specijalizirao je al’ frescho slikarstvo u Studiju Gienaro Francese u Breši, Italija. Početkom 1995. pokreće Metafizički muzej kao oblik...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom