CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
vladimir dimovski

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 04
Terra 23
Terra 25
Noć muzeja 2007
Noć muzeja 2012
Digital Art 06
Terra 28

Sponzor rubrike
INFANT 2006: Danijel Babić - Slike Štampaj E-pošta
(4 glasanja)
ImageLikovni salon Kulturnog centra, Novi Sad. Jun - jul 2006.
Prava umetnost ne govori ništa. Samo otvara sva vrata. Možeš da prođeš kroz ona koja ti najviše odgovaraju. Ko uspe da prođe neka sudi o tome koliko je Babićeva umetnost umetnost. Ili, korak dalje, koliko je prava umetnost. Uostalom, koga je za to briga?! Na kraju se, ipak, sve svede na umetnikov lični izbor. Kako god.



Beskonačnost u lavirintu
Duško Domanović

Posmatrajući čoveka kao ono izvorno prirodno, kao najprirodniju prirodu, ali uvek u socijalno-urbanom kontekstu, u kontekstu izvan koga ni sam taj današnji čovek ne može, ne sme, niti ume postojati, Danijel Babić okosnicu svog slikarskog opusa gradi na jednom jedinom motivu - na pomenutoj isposredovanosti ljudske prirode - ali gotovo nikada se ne upuštajući u donošenje vrednosnih sudova, u moralisanja i patetisanja, niti u kakva svemudra i premudra pametovanja, drvljenja i naglabanja. Njegova slika - a svaki zaokružen opus, pa time i Babićev, da se videti kroz samo jednu, uistinu apstraktnu, no dovoljno reprezentativnu sliku - jeste upravo slika sveta koji sebi, da li ne želeći ili ne imajući hrabrosti, svejedno, ne postavlja večna pitanja otkud, kuda, zašto, čemu..., već jednostavno postoji, onako dečački postoji, ne tražeći tom postojanju niti prvi uzrok, niti poslednji razlog. Otuda i ta ispreplitanost i naizgled nasumična nagomilanost i nabacanost ideja, ovaploćena u junacima urbane-pop mitologije, koja unapred relativizuje i odbacuje svaku mogućnost da se Babićeva slikarska (za)misao odredi kao crna ili bela, pesimistička ili optimistička, mračna ili vedra. Babićeva slika ne nudi, a pogotovo ne nameće, nikakve definicije, određenja i rešenja, iz jednostavnog razloga što ni sam njegov svet niti je definisan, niti je određen, niti je rešen.

Njegov svet je svet mogućnosti, svet neograničenosti, najzad: svet beskonačnosti. Svet u kome mračni i pomračeni Hičkok egzistira ravnopravno sa Brus Lijem i Hendriksom, oko čijih glava svetački blistaju oreoli. Svet u kome sam umetnik, videći sebe kao Spajdermena, iznad glava vazda začuđenog ili sablažnjenog sveta, traži raspuklinu u vazduhu za koju će se uhvatiti, a koja stalno izmiče. Izmiče u istom onom, samo manje transparentnom Babićevom lavirintu, iz koga narečeni najprirodnije-prirodni čovek s početka priče uporno, ali, čini se, uzaludno pokušava da pronađe izlaz, iako je jedini izlaz već odavno, i bez njegove volje, i bez njegovog znanja, ucrtan, obeležen, nametnut.

Elem, pozajmljujući, ali ne i plagirajući, pomenute elemente, najsvojstvenije još uvek žilavoj pop-art tradiciji, Danijel Babić - uz crtački postupak često blizak stripu, ali još jasniji, glasniji i eksplicitniji, uz kolorit, ne toliko bogat koliko intenzivan, čist i nenapadno dopadljiv - oslikavajući onu neodređenost, neuokvirenost i beskonačnost sveta, zapravo oslikava neodređenost, neuokvirenost i beskonačnost samoga sebe.

Morison je davnih dana negde rekao: “Prava umetnost ne govori ništa. Samo otvara sva vrata. Možeš da prođeš kroz ona koja ti najviše odgovaraju.” Ko uspe da prođe neka sudi o tome koliko je Babićeva umetnost umetnost. Ili, korak dalje, koliko je prava umetnost. Uostalom, koga je za to briga?! Ma koliko za sliku i slikara bio bitan sud onoga koji posmatra, na kraju se, ipak, sve svede na umetnikov lični izbor. Kako god. Crno točeno? Naravno.


Danijel Babić (1967, Očauš - BiH). Završio srednju školu za grafički dizajn “Bogdan Šuput” u Novom Sadu, diplomirao na Višoj školi za likovne i primenjene umetnosti u Beogradu i Akademiji umetnosti u Novom Sadu (odsek slikarstvo, 1995). Učestvovao je na većem broju kolektivnih izložbi u zemlji i inostranstvu. Samostalno izlagao 33 puta. Dobitnik specijalne nagrade za slikarstvo na 6. međunarodnom bijenalu umetnosti minijature, Gornji Milanovac 2000. Priznanje internet magazina sa savremenu likovnu umetnost Artmagazin (www.artmagazin.co.yu) dobio je za uspešno predstavljanje u 2003. godini.
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2022

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
LONDON. Matju Slotover (Matthev Slotover) i Amanda Šarp (Amanda Sharp) su osnovali Friz London (Frieze London) 2003. godine. Friz London je...
NOVI SAD. 28. januar 2016. u 13 sati, Američki kutak. Kasandra Tajtler je australijska umetnica koja se bavi videom, performansom i umetničkim...
BEČ. U bečkoj "Kući umetnosti" održava se izložba fotografija Džoela Mejerovica koja obuhvata oko 250 njegovih radova. Ovaj američki...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Povodom Izložbe slika Vere Molnar u galeriji Berthet-Aittouarès na Saint Germaine de Près priređen...
Umetnici Ljubomir Vučinić i Mirjana Blagojev predstaviće se od 14. aprila 2016. u Nador galeriji u Pečuju (Mađarska) zajedničkom izložbom koja se...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Reportaže
NOVI LUVAN. Specijalno za Art magazin. U belgijskom gradu Novi Luvan (Louvain-la-Neuve) od 6....
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvali su: Karen Maher (Peru), Tagir Subhankulov...
Majstor nadrealizma napravio je dramaturški udar iz groba koji mu Katalonija nije oprostila...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Junakinja ove priče nije tek neka nova ilustratorka, vajarka ili slikarka, već moderna P. R. ...
Bora Vitorac

Prethodno objavljeni radovi:
Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Galerija savremene likovne umetnosti u Nišu organizovala je i ove godine likovnu koloniju Sićevo od 1. do 10. septembra 2010. godine. Ovogodišnja Kolonija ima 12 učesnika: prof. Čedomir Vasić, Uroš Đurić, Miron Mutaović, Aleksej Daniel Đermanović i...
Knjige i časopisi
Prepiska o ovom broju Gradine između Art magazina i Gradine: "Poštovani, u dodatku je fotografija korica i sadržaj časopisa. Prijateljski pozdrav, Gradina. Nešto nije uspelo. Stigli su samo ukrasni okviri. Pošaljite doc...
Intervju
Poznati francuski umetnik Danijel Buren (1938), jedan od vodećih predstavnika primarnog slikarstva i situacionizma s kraja šezdesetih, znan po doslednom i upornom korišćenju motiva vertikalnih pruga, dobitnik prestižnog Zlatnog lava na...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom