CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
caslav colic

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 26
Digital Art 05
Digital Art 08
Noć muzeja 2008
Videomedeja 19
Dunavski dijalozi 00
Terra 25

Proracun cene sajta
Edgar Dega, izložba aktova u Parizu Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageIako su neke od tema koje je francuski impresionista Edgar Dega (1834-1917) često ponavljao (poput baleta, konjičkih trka, portreta) istraživane i predstavljene do detalja, akt - koji ima jednako važno mesto u umetnikovom opusu - nikada nije dobio pažnju koju zaslužuje. Zato su Džordž T. M. Šeklford iz Muzeja lepih umetnosti u Bostonu i Gzavije Re iz Muzeja Orsej organizovali izložbu "Dega i aktovi", koja je u Parizu otvorena do 1. jula 2012.Image

Image

"Izložba istražuje kako je Dega koristio sve ekspresivne mogućnosti ljudskog tela", kaže Šeklford. "Možemo pratiti kako je lična vizija nagog tela uticala na njegovo shvatanje modernizma i kako je napustio klasičnu istorijsku formu u korist figure viđene u njenom vremenu i okruženju, bilo da je upletena u šokantno putene radnje ili da se češlja. Ako ljudi misle da je Dega slikao samo balerine, onda nisu obratili dovoljno pažnje. Ženski akt je bilo njegovo polje istinske inspiracije."

Od slika i skica zasnovanih na klasičnoj antici i delima velikih majstora, preko prve istorijske kompozicije ("Mladi Spartanci vežbaju"), do poslednjeg pokušaja akademskog stila ("Ratne scene u srednjem veku"), uočljivo je kako se Dega postepeno oslobađao stega tradicije i kretao ka realizmu. Konačni raskid sa idealizacijom ljudske figure vidljiv je na serijalu monotipija iz bordela koje, zbog svoje eksplicitnosti, dugo nisu smele da budu izlagane u javnosti (što umetniku nikada i nije bila namera).

Image

Degaove radnice su jedre i neuredne, s crnim maljama između butina (ni Mane se čak nije usuđivao da ode tako daleko). One uživaju u seksu među sobom ili same sa sobom, a kada zajedno spopadnu stidljivu mušteriju, kao u "Ozbiljnom klijentu", nagoveštavaju dolazak Pikasovih predatorskih "Gospođica iz Avinjona".

Kustosi se nisu trudili da ulepšavaju sliku o umetniku koji je, prema svemu poznatom, bio nezgodna i osobena ličnost - pratila ga je reputacija antisemite i ženomrsca koji je, navodno, čitav život proveo u celibatu. Za raziku od prijatelja Eduara Manea, koji je obožavao žene (i one njega), Degaov odnos sa suprotnim polom je teško okarakterisati.

Privatno se družio s feministkinjama i podržavao je koleginice (naročito Meri Kasat), ali uprkos tome, mnogi se i dalje pitaju da li je voleo žene. Posle ove izložbe shvatiće da jeste; i ne samo njihova tela. Jer neko ko provede život crtajući i slikajući žene u njihovim najintimnijim situacijama mora da poseduje dubinu i saosećajnost, a ne brutalnost koju su mnogi spremni da mu prišiju.

Iako izložba odiše erotikom, Dega nije pornograf uprkos njegovoj upornoj nezainteresovanosti za ženska lica i prikazivanju aktova mahom s leđa. Uvek je gasio vatrene nalete intimnosti koje su njegove slike provocirale - tako što bi vas uvukao unutra, a onda vas držao na sigurnoj udaljenosti.

U poznim godinama umetnikov vid je drastično oslabio. Dodir mu je postao važniji, što se vidi u češćem pribegavanju skultpuri i pastelima koji su zbog mekoće prikazivanja bili naročito pogodni za predstavljanje svetle puti.

Organizatori izožbe naročito su ponosni na to što su, uprkos krhkosti pastela i njegovoj osetljivosti na svetlo, uspeli da ponovo spoje dve verzije "Kupanja u legenu" iz 1886, remek-dela ove tehnike koja su jedini put bila izložena zajedno na poslednjoj izložbi impresionista.

Uzvor: Blic

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
ZAGREB. Muzej savremene umetnosti Zagreb u saradnji sa Institutom za istraživanje avangarde i Kolekcijom Marinko Sudac predstavlja, od 27. januara...
U martu 2017. godine video festival "Traverze" u francuskom gradu Tuluzu doživeo je svoje dvadeseto izdanje. Posvećen je istraživanju u...

NOVI SAD. Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavlja od 17. decembra 2015. do 3. februara 2016. izložbu Slovačke savremene umetnosti....

NOVI SAD. Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavlja od 8. do 31. jula 2016. projekat "Hladni zid / Cold Wall". Projekat je...
NOVI SAD. Kako je naznačeno od strane organizatora, od 29. avgusta do 15. septembra 2016. u Novom Sadu, Petrovaradinu i Apatinu biće održan festival...
videomedeja
Povezani sadržaji
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Centar Pompidu je priredio retrospektivnu izložbu Jim Dine-a,...
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom...
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvali su: Karen Maher (Peru), Tagir Subhankulov...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Multimedijalni umetnik, likovni kritičar i publicista Andrej Tišma rođen je u Novom Sadu...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Muzej Vojvodine, Novi Sad. Decembar 2007.
Tročlani žiri "Videomedeje"u sastavu Ketrin Beker, Aleksandra Sekulić i Dirk Deblev dodelio je glavnu nagradu festivala "Sfinga" za najbolji video rad Kokenu Ergunu (Turska)...
Knjige i časopisi
Obična sunca od peska su naivna, ogromna i brbljiva. I noću su očigledna. Ako kolutam očima brzo u smeru okretanja kazaljke mog ručnog sata (marke Raketa) lako u tami razaznajem i njihove smušene pege. Daleko od dobre...
Intervju
Izložbom u Umetničkom paviljonu u Zagrebu, Spomen-zbirka Pavla Beljanskog napravila je ključni iskorak u svom radu: remek-dela kolekcije srpskog diplomate, birana i sakupljana sa istančanim ukusom, vizijom i strašću, prvi put su...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom