CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
bosiljka zirojevic lecic

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 09
Videomedeja 23
Digital Art 08
Videomedeja 20
Noć muzeja 2010
Videomedeja 18
Dunavski dijalozi 06

Sponzor rubrike
Edgar Dega, izložba aktova u Parizu Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageIako su neke od tema koje je francuski impresionista Edgar Dega (1834-1917) često ponavljao (poput baleta, konjičkih trka, portreta) istraživane i predstavljene do detalja, akt - koji ima jednako važno mesto u umetnikovom opusu - nikada nije dobio pažnju koju zaslužuje. Zato su Džordž T. M. Šeklford iz Muzeja lepih umetnosti u Bostonu i Gzavije Re iz Muzeja Orsej organizovali izložbu "Dega i aktovi", koja je u Parizu otvorena do 1. jula 2012.Image

Image

"Izložba istražuje kako je Dega koristio sve ekspresivne mogućnosti ljudskog tela", kaže Šeklford. "Možemo pratiti kako je lična vizija nagog tela uticala na njegovo shvatanje modernizma i kako je napustio klasičnu istorijsku formu u korist figure viđene u njenom vremenu i okruženju, bilo da je upletena u šokantno putene radnje ili da se češlja. Ako ljudi misle da je Dega slikao samo balerine, onda nisu obratili dovoljno pažnje. Ženski akt je bilo njegovo polje istinske inspiracije."

Od slika i skica zasnovanih na klasičnoj antici i delima velikih majstora, preko prve istorijske kompozicije ("Mladi Spartanci vežbaju"), do poslednjeg pokušaja akademskog stila ("Ratne scene u srednjem veku"), uočljivo je kako se Dega postepeno oslobađao stega tradicije i kretao ka realizmu. Konačni raskid sa idealizacijom ljudske figure vidljiv je na serijalu monotipija iz bordela koje, zbog svoje eksplicitnosti, dugo nisu smele da budu izlagane u javnosti (što umetniku nikada i nije bila namera).

Image

Degaove radnice su jedre i neuredne, s crnim maljama između butina (ni Mane se čak nije usuđivao da ode tako daleko). One uživaju u seksu među sobom ili same sa sobom, a kada zajedno spopadnu stidljivu mušteriju, kao u "Ozbiljnom klijentu", nagoveštavaju dolazak Pikasovih predatorskih "Gospođica iz Avinjona".

Kustosi se nisu trudili da ulepšavaju sliku o umetniku koji je, prema svemu poznatom, bio nezgodna i osobena ličnost - pratila ga je reputacija antisemite i ženomrsca koji je, navodno, čitav život proveo u celibatu. Za raziku od prijatelja Eduara Manea, koji je obožavao žene (i one njega), Degaov odnos sa suprotnim polom je teško okarakterisati.

Privatno se družio s feministkinjama i podržavao je koleginice (naročito Meri Kasat), ali uprkos tome, mnogi se i dalje pitaju da li je voleo žene. Posle ove izložbe shvatiće da jeste; i ne samo njihova tela. Jer neko ko provede život crtajući i slikajući žene u njihovim najintimnijim situacijama mora da poseduje dubinu i saosećajnost, a ne brutalnost koju su mnogi spremni da mu prišiju.

Iako izložba odiše erotikom, Dega nije pornograf uprkos njegovoj upornoj nezainteresovanosti za ženska lica i prikazivanju aktova mahom s leđa. Uvek je gasio vatrene nalete intimnosti koje su njegove slike provocirale - tako što bi vas uvukao unutra, a onda vas držao na sigurnoj udaljenosti.

U poznim godinama umetnikov vid je drastično oslabio. Dodir mu je postao važniji, što se vidi u češćem pribegavanju skultpuri i pastelima koji su zbog mekoće prikazivanja bili naročito pogodni za predstavljanje svetle puti.

Organizatori izožbe naročito su ponosni na to što su, uprkos krhkosti pastela i njegovoj osetljivosti na svetlo, uspeli da ponovo spoje dve verzije "Kupanja u legenu" iz 1886, remek-dela ove tehnike koja su jedini put bila izložena zajedno na poslednjoj izložbi impresionista.

Uzvor: Blic

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Svet digitalne umetnosti

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
PARIZ. Specijalno za Art magazin. 100-ta godišnjica smrti slavnog francuskog vajara Ogista Rodena obeležena je u Parizu prigodnom izložbom u...
BEOGRAD. Oktobarski salon u Beogradu predstaviće u 56. izdanju radove 60 umetnika koje je pozvao umetnički direktor Dejvid Eliot (David Elliott) ili...
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016. godine izložbu "Albreht Direr i njegovi...
BEČ. Od juna do septembra glavni grad Austrije okupiraće stvaraoci ulične umetnosti iz celog sveta. Po treći put se u Beču od 11. juna do 10....
SUBOTICA. Balint Sombati (Szombathy Bálint) poznat je subotičkoj i međunarodnoj publici po svojim multimedijalnim umetničkim projektima i...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Reportaže
LONDON. Matju Slotover (Matthev Slotover) i Amanda Šarp (Amanda Sharp) su osnovali Friz...
BRISEL. U Palati Bozar u Briselu, 18. februara 2016. je otvorena izložba "Daniel Buren:...
Kada razmišljamo o konzervatorsko restauratorskim postupcima moramo biti svesni složenih ...
Knjige o umetnosti
Hans Belting - Slika i kult
Hans Belting
Slika i kult. Istorija slike do epohe umetnosti
 
Intervju
Petsto kvadratnih metara kopija najlepših fresaka iz Dečana, Gračanice, Sopoćana,...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Muzej modernih umetnosti, Kaoshiung (Tajvan). Decembar 2007.
Od 2001. godine Muzej modernih umetnosti u Kaoshiungu organizuje Bijenale kontejnera. Prošle godine tema je bila “Eko kontejner”. Od 148 radova izabarano je...
Knjige i časopisi
Prepustite se  listanju i čitanju Gradine uz muziku koja će vas opustiti. Oni koji su mladi mogu pesmu Prljavog kazališta Crno bijeli svijet da zamene njihovom pesmom Sve je lako kad si mlad (Sve je lako kad si mlad /...
Intervju
Danijela Babića nazivaju "najaktivnijim protagonistom novosadske slikarske scene". Svojim britkim humorom i prepoznatljivim autorskim rukopisom baziranim na pop-art tradiciji, stripu, ilustraciji i uličnoj umjetnosti, ovaj novosadski...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom