CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
bosiljka zirojevic lecic

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2012
Terra 17
Dunavski dijalozi 03
Digital Art 06
Dunavski dijalozi 05
Terra 28
Noć muzeja 2007

Sponzor rubrike
17. Internacionalni simpozijum skulpture TERRA Štampaj E-pošta
(5 glasanja)
ImageIGM "Toza Marković", Pogon II, Kikinda. Jul 1998.
Ovogodišnji Internacionalni simpozijum skulpture TERRA se vratio, na zadovoljstvo svih, svojim već utabanim putevima međunarodne slave. Sa uslovima za rad i boravak umetnika koje je retko sresti i u svetu 17. TERRA je sebe definitivno potvrdila kao jednu od vrlo bitnih, ali i stabilnih tačaka na likovnoj mapi sveta.

Park skulptura (detalj)


Ambijent TERRE


Borislav Šuput (Jugoslavija)


Majkl Maršal (Velika Britanija)


Rajko Popivoda (Jugoslavija)


Florens Tors (Francuska)


Paskal Brtre (Francuska)


Džesika Dekers (Holandija)


Nenad Šoškić (Jugoslavija)
 

Ovogodišnji Internacionalni simpozijum skulpture TERRA se vratio, na zadovoljstvo svih, svojim već utabanim putevima međunarodne slave. Sa uslovima za rad i boravak umetnika koje je retko sresti i u svetu 17. TERRA je sebe definitivno potvrdila kao jednu od vrlo bitnih, ali i stabilnih tačaka na likovnoj mapi sveta. Učesnici, sedmoro vajara iz četiri zemlje (Francuska, Holandija, Velika Britanija i Jugoslavija), posle skoro trideset dana boravka i rada na TERRI stvorili su izvanredna dela od kojih će neka sigurno biti posebno zabeležena ne samo u istoriji ovog simpozijuma.

Naročito impresivno deluje rad Borislava Šuputa koji je transformisao u glinu svoju već legendarnu skulpturu rađenu u drvetu, a predstavlja pisaću mašinu. Ništa manje nisu impresivni ni radovi Majkla Maršala, Nenada Šoškića ili Rajka Popivode koji je stvorio jednu neverovatnu količinu skulptura. Oni su iskoristili mogućnosti koje nudi TERRA skoro do maksimuma. Konceptualni pristup shvatanju umetnosti od strane Florens Tors ili Paskala Betrea i donekle Džesike Dekers sprečio nas je da u potpunosti sagledamo zamišljenu celinu (osim kod Paskala), ali i to je jedna od odlika ovog simpozijuma vajara. Njihove kompletne radove, kao i ostale koji su pomenuti, moći ćemo da vidimo na izložbi tek za godinu dana koliko je potrebno da se ova dela zaista velikog formata osuše i ispeku.

Pored redovnog saziva simpozijuma i ove godine je organizovana prateća manifestacija na koju umetnici dolaze po pozivu likovnog kritčara-moderatora i borave na TERRI po tri dana. Autor ovogodišnje teme je Ljiljana Ćinkul, a tema je bila "Kuća". Bilo je pozvano oko dvadesetak umetnika.

U nameri da posetioce "Artmagazina" još više približimo ovom simpozijumu i njegovim učesnicima, postavili smo svima isto pitanje: "Kako doživljavate TERRU, s obzirom da se na simpozijumu može učestvovati samo jednom u životu, te kako se odnosite prema materijalu (glina) i mogućnostima za kapitalni fomat?" Odgovore, sa kratkim biografijama učesnika, pogledajte dole.

Luka Salapura

Džesika Dekers (Jessica Dekkers - Holandija)
ImageZavršila je Akademiju umetnosti u Mastrihtu. Slobodan je umetnik. Bavi se vajarstvom i slikarstvom. "Jako mi je drago što sam na TERRI. Sve se događa na jedan izuzetno lep način i nema nikakvih pritisaka rokovima ili formom što je za mene, kao slobodnog umetnika, izuzetno važno. Volim da radim bez opterećenja, a TERRA mi upravo to omogućuje. Za jedan mesec se može uraditi mnogo i ono što je još lepo jeste da je ovaj simpozijum internacionalni. To ga čini vrlo interesantnim kao i fantastični uslovi za rad i asistenti koji su tu da pomognu kad god je potrebno."

Florens Tors (Florence Tors - Francuska).
ImageZavršila je Akademiju lepih umetnosti u Buržeu, odsek vajarstva. Slobodan je umetnik. "Zanima me ta transformacija zemlje koja se taloži. Ta masa zemlje koja sve pritiska, koja kipi. Interesuje me kako kompaktni prostor zemlje tako i lična potreba da istražim odnos između zahteva za strogošću forme i materijala koji se tome opire, odnosno kako to sve živi međusobno."

Paskal Bertre (Pascal Bertret - Francuska).
ImageZavršio je Akademiju lepih umetnosti u Buržeu, odsek vajarstva. Slobodan je umetnik. "Problematika ovladavanja glinom, naročito u zaista velikom formatu, javio se od prvog dana. To je bogat izražajni materijal. Koristio bih ga u svim aspektima. Može da se oblikuje, reže, otiskuje... Osim toga, to je i bazični materijal koji se ugrađuje u ljudske kuće. Interesuju me procesi tokom stvaranja. U svakoj etapi se otkrivaju i pokazuju nove mogućnosti."

Majkl Maršal (Michael Marshall - Velika Britanija).
ImageZavršio je školu umetnosti na univerzitetu u Liverpulu i Univerzitet u Vulvehemptonu. Trenutno je profesor keramike na univerzitetu u Vulvehemptonu. "Okruženje je vrlo uzbuđujuće, kako zgrade tako i ljudi. Pri susretu sa prostorom i mogućnostima koje se ovde pružaju prvo sam morao da razmislim kako da izrazim sebe jer, u principu, radim drugim metodama. Pitao sam se kako da se izrazim nekom drugom metodom i došao sam do saznanja da uopšte nije u pitanju kako se prilagoditi već samo treba otvoriti svoja osećanja. Ovo iskustvo me je podsetilo na to da se uvek može izraziti i na neki drugi način. Kada sam promenio veličinu obogatio sam se saznanjem da mogu menjati formu."

Nenad Šoškić (Cetinje, Jugoslavija).
ImageZavršio je Fakultet likovnih umetnosti na Cetinju i postdiplomske studije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Asistent je na odseku vajarstva Falulteta likovnih umetnosti na Cetinju. "Glina mi nije strana kao materijal. Dolazio sam na TERRU i kao student, a i sada kao asistent sa svojim studentima. Ja sam, na neki način, i prva generacija koja je i školovana na TERRI. Svake godine sa Cetinjske Akademije studenti III i IV godine na TERRI provode petnaest dana po semestru."

Rajko Popivoda (Beograd, Jugoslavija).
ImageZavršio je Fakultet likovnih umetnosti u Beogradu i magistrirao je na istom. Radi kao vajar u zlatari Majdanpek. "Za mene je ovo neka potpuno nova tehnologija. Mogućnosti koje se nude na TERRI su jedan izazov sa kojim se do sada nisam sreo. Ipak, to me nije sprečilo da napravim desetine skulptura kroz koje sam sve bliže prilazio karakteru materijala. Kroz rad sam se približavao jačoj fakturi, ekspresivnijoj."

Borislav Šuput (Novi Sad, Jugoslavija).
ImageZavršio je Akademiju umetnosti u Novom Sadu, odsek vajarstva i postdiplomske studije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Asistent je na Akademiji likovnih umetnosti u Novom Sadu. "Sve je moguće, u principu, izvesti u glini. Ona, kao materijal, sve trpi i može da oponaša sve ostale materijale. Normalno, ako je autor sposoban da njome ovlada."
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2022
Iz kalendara art događaja
29.12.2022 - 09.04.2023 | 20.00
Boško Petrović (1922-1982) - Skice za velika dela
26.01.2023 - 26.04.2023 | 19.00
25 godina Akademije umjetnosti - Grupna izložba
30.01.2023 - 31.03.2023 | 19.00
Frljanje jezikom - Grupna izložba
01.02.2023 - 30.04.2023 | 10.00
Umetničke zastave - Grupna izložba
10.02.2023 - 08.04.2023 | 13.00
Heroine Spomen-zbirke Pavla Beljanskog

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEČ. U bečkoj "Kući umetnosti" održava se izložba fotografija Džoela Mejerovica koja obuhvata oko 250 njegovih radova. Ovaj američki...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Povodom Izložbe slika Vere Molnar u galeriji Berthet-Aittouarès na Saint Germaine de Près priređen...
BEOGRAD. Centar Za Grafiku Fakulteta likovnih umetnosti u Beogradu predstavlja od 10. do 22. novembra 2016. radove Vide Stanisavac Vujčić (1981,...
NOVI SAD. Galerija SULUV predstavlja od 12. do 24. decembra 2016. grafike i crteže Nikosa Arvanitidisa (1976, Novi Sad). Diplomirao je na Akademiji...
Dana 30. jula 2015. godine u Kulturnom centru za savremenu umetnost Rogaland (Rogaland Kunstsenter - Rogaland Contemporary Art Centre) u...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Reportaže
U restauriranom Šuvalovksom dvorcu na obali Fontanke, bivšem Domu prijateljstva, u...
NOVI SAD. Tamo, gde joj je i mesto! - rekli bi poznavaoci istorije razvoja tapiserijske...
NOVI SAD. Spomen-zbirka Pavla Beljanskog 2021. godine obeležava veliki jubilej, 60 godina od ...
Knjige o umetnosti
Dusan Skoric - Katolicko barokno slikarstvo u Vojvodini
Dušan Škorić
Katoličko barokno slikarstvo u Vojvodini
 
Intervju
Vlado Rančić pripada onoj klasi umetnika koji u istraživanju, osluškivanju i praćenju, u ...
Bora Vitorac

Prethodno objavljeni radovi:
Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Široko priznata kao jedna od najvažnijih zbirki moderne i savremene umetnosti i dizajna u svetu, zbirka Stedelijka obuhvata više od 90.000 radova iz perioda od 1870. do danas, a uključuje slikarstvo, vajarstvo, film i video, ...
Knjige i časopisi
Učesnici: Gregory Benton, Inne Haine, Sebastian Lörscher, Tillie Walden, Tobias Schalken, Nylso chez Christiane Boy, Pierre Place, Jérôme Anfré, Gwen Tomahavk, Guillaume Trouillard, Olga Posukh, Jelena...
Intervju
Izložbom velikih formata, uglavnom apstraktnih ekspresionista, savremenih slikara i vajara, biće otvorena panel diskusija Art Parlamenta 17. oktobra 2016. u 20:00 u galeriji "Progres" u Beogradu. Umetničke vizije Zorana Grebenarovića,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom