NOVI SAD. U četvrtak 3. maja 2012. u Spomen-zbirci Pavla Beljanskog otvorena je izložba "Atelje mladog Konstantina Brankušija: otkriće talenta i njegovo svedočanstvo" realizovana u saradnji s Gradskim muzejem Vršac, rumunskim partnerima Univerzitetom "Konstantin Brankuši" i Kulturnim centrom "Konstantin Brankuši" iz Targu Žiju i Umetničkim muzejem Gorž.
Prateći zamišljenu vremensku liniju postavka će predstaviti tok umetničkog stvaralaštva Konstantina Brankušija hronološki i vizuelno smeštajući izložene i reprodukovane radove, počev od skulptura nastalih neposredno pre i nakon završetka Nacionalne škole lepih umetnosti u Bukureštu (1898 – 1902), do poznih dela nastalih nakon 1938. godine. Uklapanjem četiri izložena dela u savremeno zamišljen ambijentalni sklop postavke, publika će moći da na slikovit način doživi opus poznatog umetnika i veličinu njegovog talenta potvrđenog u ranim radovima.
Najveći segment izložbe posetioca uvodi u spomenički kompleks podignut na Aveniji heroja u Targu Žijuu u Rumuniji (1937 – 1938), u čast poginulim vojnicima Prvog svetskog rata. Brankušijeva zamisao o monumentalnoj celini, realizovana kroz Sto tišine, Kapiju poljupca i Beskrajni stub ukazuje na osnovne motive u njegovom radu, poput peščanog sata, figura zagrljenih u poljupcu ili elemenata folklorne arhitekture i primenjene umetnosti podneblja iz kog je potekao. Postavku će upotpuniti i umetnikov portret izveden u gipsu i bronzi rad Milice Patrašku, jedne od najznačajnijih vajarki rumunskog modernizma i omiljene Brankušijeve učenice. Po njenom kazivanju sam vajar je učestvovao u modelovanju sopstvenog portreta, verovatno u vreme boravka u Rumuniji tokom postavljanja kompleksa u Targu Žijuu.
Konstantin Brankuši (1876 – 1957) se ubraja među pionire moderne skulpture. Rođen je u Hobici u Rumuniji, u ruralnom i arhaičnom planinskom okruženju. Školovao se u Krajovi, Bukureštu, Minhenu, kao i u Parizu na Akademiji lepih umetnosti, nakon čega jedno vreme radi u ateljeu Ogista Rodena. Za Francusku se vezuje i najveći deo Brankušijevog opusa, čime se svrstava među najznačajnije autore Pariske škole. Njegovu umetnost karakteriše neobičan spoj tradicionalne drvorezbarije i sofisticirane moderne umetnosti.
Veoma rano se uključio u avangardna strujanja koja su prevazišla evropsko tle, tako da je delom svog rada uticao i na stvaralaštvo američkih vajara s početka dvadesetog veka. Razvio je skulpturalnu apstrakciju i otvorio put za nadrealizam i minimalizam 60-ih godina. Okupiran antitezom života naglašavao je čiste geometrijske linije kroz prepoznatljive oblike, često težeći vertikalnosti kao simbolu beskrajnog protoka energije. Njegova dela se nalaze u muzejima širom sveta, počev od Francuske, Sjedinjenih država, Austrije i rodne Rumunije.
Povodom trajanja izložbe, u četvrtak 10. maja 2012. u 19 sati, u Spomen-zbirci Pavla Beljanskog će biti održano filmsko veče posvećeno ovom umetniku.
Napiši komentar
Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.
Široko priznata kao jedna od najvažnijih zbirki moderne i savremene umetnosti i dizajna u svetu, zbirka Stedelijka obuhvata više od 90.000 radova iz perioda od 1870. do danas, a uključuje slikarstvo, vajarstvo, film i video, ...
Verujemo da će se, zahvaljujući sadržaju knjige Made in Novi Sad, uočiti naš cilj i naša želja da istaknemo univerzalni jezik kojim se zastupljeni umetnici obraćaju. Oni su, u stvari, tu neophodnu komunikaciju i sponu sa...
Novosadski multimedijalni umetnik Dragan Vojvodić svoj umetnički izraz nalazi u proširenom polju umetnosti. Koristi instalacije, fotografije, video art, ali najčešće govori u performansu i umetničkoj akciji. Studije je započeo na...
21000 Novi Sad, Srbija Arse Teodorovića 16 Telefon: 063 888 0 860 E-mail:
Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.