CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Dunsvski dijalozi 2022

   Knjige    |    Časopisi
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 05
Digital Art 05
Videomedeja 22
Dunavski dijalozi 08
Videomedeja 18
Videomedeja 23
Noć muzeja 2008

Sponzor rubrike
Pavle Jovanović - Monografija Štampaj E-pošta
(9 glasanja)
Saturday, 15 October 2005
ImageAutor: dr Vera Jovanović, istoričar umetnosti. Oktobar 2005.
Njegov pristup građenju dela je pažljiv, prostudiran, analitički. Primenjujući saznanja iz savremene nauke, on ih kao stvaralac podređuje prvenstveno traganju za lepim. Njegova estetička platforma, sačinjena kao nova stvaralačka sinteza, u različitim varijantama, navodi na razmišljanje o životu i umetnosti, o mobilizaciji duha i lepoti.

 


 

Autor: dr Vera Jovanović, istoričar umetnosti
Izdavači: Galerija "Bel Art" i Centar za vizuelnu kulturu "Zlatno oko", Novi Sad
Oktobar 2005.

 

Svaka nova pojava u svetu uvek zainteresuje mlade i radoznale ljude. Sa razvojem informativnih medija rasprostranjenost obaveštavanja i brzog prihvatanja najnovijih dostignuća je velika. Kao što je Anastas Jovanović pokazao znatnu zainteresovanost za pojavu fotografije i odmah se sa uspehom njome bavio, a Milan Jovanović, izučivši finese zanata, postao vrhunski stvaralac u toj oblasti, tako je i Pavle Jovanović, baveći se crnobelom umetničkom fotografijom, kolor-dijapozitivima i kompjuterskim kolor-kolažom, postao značajan stvaralac u tim domenima specifičnog izražavanja, istovremeno sa u svetu priznatim majstorima te nove likovne discipline.

Rođen u gradu u kojem je kultura imala značajnu tradiciju, a odmalena upućivan na čitanje i bavljenje kreativnim poslom, Pavle Jovanović je negovao urođene sklonosti i usmeravao ih ka umet ničkom ispoljavanju i iskazivanju.

Umesto likovne akademije, tehnička škola pružila mu je osnovna znanja o prostoru, stereometriji, oblicima tela, liniji, uglovima posmatranja, perspektivi, produženju i skraćenju. Stoga je najpre počeo da se koristi crtežom, a motivi su mu bili geometrijska tela u prostoru, prikazana u raznim položajima i na različite načine. U specifičnoj ambijentaciji on im je pridavao prenosna značenja, koja su bila u vezi sa njegovom podsvešću, sa snovima i pročitanom literaturom.

Počeo je da crta i slika duhovite i neobične motive, te i da traži i nalazi zagonetne spojeve, koji bi mu poslužili za iskazivanje nekih samo njegovih stanja, opservacija i vizija. Pokušavao je da razrešava neka egzistencijalna pitanja i gradi priče o ljudskim dramama onim likovnim sredstvima koja su mu bila pri ruci. No, ubrzo je prešao na snimanje i izradu crnobele fotografije.

Tragao je za objektima i modelima koji u sebi nose nešto skrovito, te za onima koji mogu biti scenski izraziti na foto-slikama koje je zamišljao, kao i za onima sa estetskom vrednošću, lepotom i čarolijom. Stalno je težio da stvori dela sa višeslojnim značenjem, pa i da kontrastima u idejama zapanji posmatrače. To je odgovaralo potrebama njegovog duha i ispoljavalo karakter njegovih misli. Na njegovim umetničkim fotografijama iskrsle su neobične novine, koje ni mnogi stari dobri stručnjaci nisu mogli da prihvate. No, on je uporno nastavljao svoje nove poduhvate. Verovao je da će fotografija tek tada dobiti svoje pravo umetničko obeležje kada prestane da beleži i transponuje samo očiglednu stvarnost, odnosno kada se uputi ka visovima iznad nje. Insistirao je na pomirenju nepomirljivih suprotnosti - instikta i intelekta, čulnog i nadčulnog.

Crno-bela trehnika u fotografiji zahteva od stvaraoca da maksimalnu pažnju obrati na niz važnih elemenata: kompoziciju, ton, oblik objekta, konturu, čvrstinu i punoću, dubinu prostora i atmosferu, teksturu i svetlost, kao i na više tehničkih pojedinosti, koje sam autor menja pri izradi, u zavisosti od sadržaja i poruke. Ali, Jovanović je tome, kao važan faktor, dodavao posebnost koja personifikuje, odnosno koja ima izvesnu energetsku moć u samoj naturi, te je birao i davao fotografijama tome adekvatne nazive.

Prelaskom na kompjutersku tehniku, Pavle Jovanović ne samo da je uveo boju, čijim je vrednostima bio odan radeći mnoge kolor dijapozitive, zarad obogaćenja senzacije, nego je u mnogome njome razudio strukturu slike i kompozicionu šemu, u većini slučajeva sa tri plana. Atmosfera njegovih kompjuterskih kolor-kolaža sugerisana je velikim partijama najčešće oblačnog neba. Ambijent je gradio tako što ga je prostirao obično u drugom planu, pretežno pojasom neutralne sterilne površine. Birani oblici, veći objekti ili manji predmeti, njegovi su emisari, koji prenose ideograme, poruke, a lepota njihovih linija, površina, oblina i rezova pokazuju i izuzetan rafinman i ukus umetnika. Emocionalnu suptilost i harmoničnost zaokruživao je nenametljivim kolorističkim prelivima, u saglasju sa temom i raspoloženjem.

Njegov pristup građenju dela je pažljiv, prostudiran, analitički. Primenjujući saznanja iz savremene nauke, on ih kao stvaralac podređuje prvenstveno traganju za lepim. Stoga je njegova estetička platforma, sačinjena kao nova stvaralačka sinteza, u različitim varijantama, te navodi na razmišljanje o životu i umetnosti, o mobilizaciji duha i lepoti.

Kompjuterske slike su nešto većeg formata od ranijih fotosa, sa više prostora i atmosfere, i, najčešće, spiritualnije. Otuda je bio moguć i "udobniji" smeštaj autorovih likovnih metafora. Pavle Jovanović ljubomorno čuva i štiti svoju usamljenost i fantaziju pred ekranom kompjutera, odnosno svoje izvore nadahnuća. Pri tome, on je stabilno uspostavio kritički odnos prema sebi i svome radu, no trudeći se da ni u čemu ne ograničava svoju slobodu u stvaralačkom postupku. Nasuprot tome, nikad se u njemu nije javljao takmi-čarski duh. Smatrao je da u umetnosti ne može biti upoređivanja - ne postoje "avangardistička" i "tradicionalistička" umetnost. Ako je umetnik darovit, a stvaralačka pobuda mu predodredila instrument za iskazivanje svojih misli i osećanja, onda po prirodi stvari izostaju novomodno i staromodno, pojavljuje se samo dobro ili manje dobro. Umetnost je samosvojna, lična, savremena i svevremena.

Pavle Jovanović je danas na uzlaznoj lestvici i valja očekivati nova ostvarenja, ukoliko mu priroda i okolnosti budu naklonjeni. Do sada je na mestu među darovitima, čija se dela raspoznaju i pamte.

dr Vera Jovanović
(Izvod iz monografije)
 
Dodaj u korpu
 

Comments 

 
+1 # eva kerac 2010-01-24 20:25
Pavlu Jovanoviću društvene okolnosti nisu naklonjene iako je genijalac u poslu koim se bavi. Njega društvena priznanja u Srbiji nepravedno mimoilaze dok ga Evropa slavi. U takvim okolnostima treba biti jak i izdržati tu nepravdu. Paja Jovanović nije jedini koji tu golgotu u srbiji prolazi i zato mu poručjem samo napred.
Reply | Reply with quote | Quote
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2023
Iz kalendara art događaja
08.02.2024 - 05.05.2024 | 19.00
Zdravko Joksimović - Skulpture
12.03.2024 - 26.05.2024 | 19.00
Uroš Predić - Dostojanstvo svakidašnjice
15.03.2024 - 06.05.2024 | 18.00
Kraj jezika. Još jednom o Vitgenštajnu - Grupna izložba
22.03.2024 - 12.05.2024 | 19.00
Umetnički diskursi o društvenim i klimatskim promenama
22.03.2024 - 26.05.2024 | 19.00
Inspirisani Francuskom - Grupna izložba

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. Od 24. decembra 2020. do 27. februara 2021, u velikoj sali Oficirskog doma, biće presdstavljena izložba "Niški crtež"....
NOVI SAD. U okvriu programa saradnje i partnerskih realizacija Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine, od 11. do 15. novembra 2019. biće ...
BEOGRAD. Muzej primenjene umetnosti u Beogradu obeležava 6. novembra 2020. godine 70 godina od svog osnivanja. Muzej je osnovan 1950. godine sa ...
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do 13. septembra 2020, održana je peta slikarska...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš, u prostoru Paviljon u Tvrđavi, predstavlja od 5. do 24. oktobra 2021. izložbu...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
BRISEL. U Palati Bozar u Briselu, 18. februara 2016. je otvorena izložba "Daniel Buren:...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Centar Pompidu je priredio retrospektivnu izložbu Jim Dine-a,...
KIKINDA. Simpozijum "Terra" osnovan je i prvi put održan 1982. godine. Od tada se održava...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Više od dvadeset godina vizuelni umetnik Goran Despotovski u svojim instalacijama...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Galerija Dina Vierny priredila je izložbu povodom obeležavanja sedamdesetogodišnjice postojanja galerije i u čast osnivača Dine Vierny. Izložba traje od 25. januara do 25. marta 2017. godine.
Knjige i časopisi
Ostajući u tematskim okvirima kulturološko-identitetskih potraga, nakon godinu dana od smrti Radomira Konstantinovića, zatečeni u svojevrsnom novom iracionalizmu koji, kako se čini, sve uspešnije travestira i parafrazira Tenovu ...
Intervju
Slikar i književnik Vladimir Bogdanović, rođen je 1940. godine u Beogradu, gde je 1967. diplomirao na Akademiji primenjene umetnosti, u klasi profesora Radeta Stankovića. Član je SULUV-a, UPIDIV-a i DKV-a. Od 1961. do 2003. samostalno je izlagao...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom