CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
goran despotovski

   Knjige    |    Časopisi
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 08
Digital Art 09
Noć muzeja 2011
Videomedeja 17
Dunavski dijalozi 07
Videomedeja 14
Dunavski dijalozi 01

Sponzor rubrike
Pavle Jovanović - Monografija Štampaj E-pošta
(9 glasanja)
Saturday, 15 October 2005
ImageAutor: dr Vera Jovanović, istoričar umetnosti. Oktobar 2005.
Njegov pristup građenju dela je pažljiv, prostudiran, analitički. Primenjujući saznanja iz savremene nauke, on ih kao stvaralac podređuje prvenstveno traganju za lepim. Njegova estetička platforma, sačinjena kao nova stvaralačka sinteza, u različitim varijantama, navodi na razmišljanje o životu i umetnosti, o mobilizaciji duha i lepoti.

 


 

Autor: dr Vera Jovanović, istoričar umetnosti
Izdavači: Galerija "Bel Art" i Centar za vizuelnu kulturu "Zlatno oko", Novi Sad
Oktobar 2005.

 

Svaka nova pojava u svetu uvek zainteresuje mlade i radoznale ljude. Sa razvojem informativnih medija rasprostranjenost obaveštavanja i brzog prihvatanja najnovijih dostignuća je velika. Kao što je Anastas Jovanović pokazao znatnu zainteresovanost za pojavu fotografije i odmah se sa uspehom njome bavio, a Milan Jovanović, izučivši finese zanata, postao vrhunski stvaralac u toj oblasti, tako je i Pavle Jovanović, baveći se crnobelom umetničkom fotografijom, kolor-dijapozitivima i kompjuterskim kolor-kolažom, postao značajan stvaralac u tim domenima specifičnog izražavanja, istovremeno sa u svetu priznatim majstorima te nove likovne discipline.

Rođen u gradu u kojem je kultura imala značajnu tradiciju, a odmalena upućivan na čitanje i bavljenje kreativnim poslom, Pavle Jovanović je negovao urođene sklonosti i usmeravao ih ka umet ničkom ispoljavanju i iskazivanju.

Umesto likovne akademije, tehnička škola pružila mu je osnovna znanja o prostoru, stereometriji, oblicima tela, liniji, uglovima posmatranja, perspektivi, produženju i skraćenju. Stoga je najpre počeo da se koristi crtežom, a motivi su mu bili geometrijska tela u prostoru, prikazana u raznim položajima i na različite načine. U specifičnoj ambijentaciji on im je pridavao prenosna značenja, koja su bila u vezi sa njegovom podsvešću, sa snovima i pročitanom literaturom.

Počeo je da crta i slika duhovite i neobične motive, te i da traži i nalazi zagonetne spojeve, koji bi mu poslužili za iskazivanje nekih samo njegovih stanja, opservacija i vizija. Pokušavao je da razrešava neka egzistencijalna pitanja i gradi priče o ljudskim dramama onim likovnim sredstvima koja su mu bila pri ruci. No, ubrzo je prešao na snimanje i izradu crnobele fotografije.

Tragao je za objektima i modelima koji u sebi nose nešto skrovito, te za onima koji mogu biti scenski izraziti na foto-slikama koje je zamišljao, kao i za onima sa estetskom vrednošću, lepotom i čarolijom. Stalno je težio da stvori dela sa višeslojnim značenjem, pa i da kontrastima u idejama zapanji posmatrače. To je odgovaralo potrebama njegovog duha i ispoljavalo karakter njegovih misli. Na njegovim umetničkim fotografijama iskrsle su neobične novine, koje ni mnogi stari dobri stručnjaci nisu mogli da prihvate. No, on je uporno nastavljao svoje nove poduhvate. Verovao je da će fotografija tek tada dobiti svoje pravo umetničko obeležje kada prestane da beleži i transponuje samo očiglednu stvarnost, odnosno kada se uputi ka visovima iznad nje. Insistirao je na pomirenju nepomirljivih suprotnosti - instikta i intelekta, čulnog i nadčulnog.

Crno-bela trehnika u fotografiji zahteva od stvaraoca da maksimalnu pažnju obrati na niz važnih elemenata: kompoziciju, ton, oblik objekta, konturu, čvrstinu i punoću, dubinu prostora i atmosferu, teksturu i svetlost, kao i na više tehničkih pojedinosti, koje sam autor menja pri izradi, u zavisosti od sadržaja i poruke. Ali, Jovanović je tome, kao važan faktor, dodavao posebnost koja personifikuje, odnosno koja ima izvesnu energetsku moć u samoj naturi, te je birao i davao fotografijama tome adekvatne nazive.

Prelaskom na kompjutersku tehniku, Pavle Jovanović ne samo da je uveo boju, čijim je vrednostima bio odan radeći mnoge kolor dijapozitive, zarad obogaćenja senzacije, nego je u mnogome njome razudio strukturu slike i kompozicionu šemu, u većini slučajeva sa tri plana. Atmosfera njegovih kompjuterskih kolor-kolaža sugerisana je velikim partijama najčešće oblačnog neba. Ambijent je gradio tako što ga je prostirao obično u drugom planu, pretežno pojasom neutralne sterilne površine. Birani oblici, veći objekti ili manji predmeti, njegovi su emisari, koji prenose ideograme, poruke, a lepota njihovih linija, površina, oblina i rezova pokazuju i izuzetan rafinman i ukus umetnika. Emocionalnu suptilost i harmoničnost zaokruživao je nenametljivim kolorističkim prelivima, u saglasju sa temom i raspoloženjem.

Njegov pristup građenju dela je pažljiv, prostudiran, analitički. Primenjujući saznanja iz savremene nauke, on ih kao stvaralac podređuje prvenstveno traganju za lepim. Stoga je njegova estetička platforma, sačinjena kao nova stvaralačka sinteza, u različitim varijantama, te navodi na razmišljanje o životu i umetnosti, o mobilizaciji duha i lepoti.

Kompjuterske slike su nešto većeg formata od ranijih fotosa, sa više prostora i atmosfere, i, najčešće, spiritualnije. Otuda je bio moguć i "udobniji" smeštaj autorovih likovnih metafora. Pavle Jovanović ljubomorno čuva i štiti svoju usamljenost i fantaziju pred ekranom kompjutera, odnosno svoje izvore nadahnuća. Pri tome, on je stabilno uspostavio kritički odnos prema sebi i svome radu, no trudeći se da ni u čemu ne ograničava svoju slobodu u stvaralačkom postupku. Nasuprot tome, nikad se u njemu nije javljao takmi-čarski duh. Smatrao je da u umetnosti ne može biti upoređivanja - ne postoje "avangardistička" i "tradicionalistička" umetnost. Ako je umetnik darovit, a stvaralačka pobuda mu predodredila instrument za iskazivanje svojih misli i osećanja, onda po prirodi stvari izostaju novomodno i staromodno, pojavljuje se samo dobro ili manje dobro. Umetnost je samosvojna, lična, savremena i svevremena.

Pavle Jovanović je danas na uzlaznoj lestvici i valja očekivati nova ostvarenja, ukoliko mu priroda i okolnosti budu naklonjeni. Do sada je na mestu među darovitima, čija se dela raspoznaju i pamte.

dr Vera Jovanović
(Izvod iz monografije)
 
Dodaj u korpu
 

Comments 

 
+1 # eva kerac 2010-01-24 20:25
Pavlu Jovanoviću društvene okolnosti nisu naklonjene iako je genijalac u poslu koim se bavi. Njega društvena priznanja u Srbiji nepravedno mimoilaze dok ga Evropa slavi. U takvim okolnostima treba biti jak i izdržati tu nepravdu. Paja Jovanović nije jedini koji tu golgotu u srbiji prolazi i zato mu poručjem samo napred.
Reply | Reply with quote | Quote
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2022
Iz kalendara art događaja
29.12.2022 - 09.04.2023 | 20.00
Boško Petrović (1922-1982) - Skice za velika dela
26.01.2023 - 26.04.2023 | 19.00
25 godina Akademije umjetnosti - Grupna izložba
30.01.2023 - 31.03.2023 | 19.00
Frljanje jezikom - Grupna izložba
01.02.2023 - 30.04.2023 | 10.00
Umetničke zastave - Grupna izložba
10.02.2023 - 08.04.2023 | 13.00
Heroine Spomen-zbirke Pavla Beljanskog

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. Kuća legata u Beogradu, u saradnji s Galerijom "Kos" iz Ljubljane, predstavlja od 19. januara do 5. aprila 2017. izbor radova...
ŠID. Galerija slika "Sava Šumanović" u Šidu obeležiće 22. januara 2016. prigodnim programom 120 godina od rođenja...
Francuska kustoskinja Kristin Masel (Christine Macel), koja je na čelu odeljenja za savremenu umetnost u Centru "Žorž Pompidu" u Parizu,...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. 100-ta godišnjica smrti slavnog francuskog vajara Ogista Rodena obeležena je u Parizu prigodnom izložbom u...
Umetnički pokret dada, pokrenut pre 100 godina u Cirihu, biće proslavljan 2016. godine brojnim programima u tom švajcarskom gradu. Nastanak...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Reportaže
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016....
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvali su: Karen Maher (Peru), Tagir Subhankulov...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Grand Palais organizovao je grandioznu izložbu ...
Knjige o umetnosti
Hans Belting - Slika i kult
Hans Belting
Slika i kult. Istorija slike do epohe umetnosti
 
Intervju
Više od dvadeset godina vizuelni umetnik Goran Despotovski u svojim instalacijama...
Bora Vitorac

Prethodno objavljeni radovi:
Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Likovna kolonija "Na kanalu između dva mosta", koju je po četrnaesti put sazvala škola za osnovno i srednje obrazovanje "Milan Petrović" iz Novog Sada, održana je od 31. maja do 5. juna 2010. godine na Čeneju. Umetnički...
Knjige i časopisi
Nekoliko puta sam spremajući ovaj broj časopisa saradnicima i sagovornicima umesto reči bibliografija Gradine upotrebio reči biobibliografija Gradine i biografija Gradine.  Ovi...
Intervju
Novosadski grafičar Slobodan Knežević 35 godina iz svog ateljea gleda na ikonički prizor Tvrđave i Dunava stvarajući grafike koje su svet za sebe, autonomne, misaone i vizuelne u jedinstvenoj celini. No, iskušavaju našu krhku logiku...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom