CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 17
Videomedeja 15
Noć muzeja 2011
Videomedeja 19
Videomedeja 21
Terra 25
Dunavski dijalozi 06

Sponzor rubrike
Dugo čekane promene Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageProtutnjao je Novim Sadom još jedan, 26. novosadski salon i podigao za sobom popriličnu prašinu. Svojim iznenadnim kvalitetom, svežinom, ali i još jedanput pokazanom indolentnošću, nezainteresovanošću za svoj grad velikog broja poznatih i kvalitetnih umetnika.

Da podsetimo, Novosadski salon je najveća žirirana izložba novosadskih stvaralaca iz više oblasti: likovne, primenjene umetnost, dizajna i arhitekture, mesto gde oni prikazuju rezultate svoga jednogodišnjeg rada, nakakav bilans aktivnosti kroz četiri minula godišnja doba u suživotu sa svojim sugrađanima (ove godine izlagalo je 90 autora preko 100 radova). Mnogi poznati i veliki umetnici iz našega grada, a imamo ih hvala bogu, izlažu preko godine po većim jugoslovenskim centrima, pa i po inostranstvu. Bore se za primat u poznatim galerijama, a vole da odu malo i do mora, u neku koloniju bar, ili u dvorac sa zvučnim imenom. Ali jednom godišnje, na Salonu im se pruža prilika, pa i nekakva moralna obaveza, da se prikažu svojim sugrađanima. Ako baš i ništa nisu stvorili preko godine, ili ako su baš sve stvoreno rasprodali, da se bar pojave sa delima koja imaju, da se zna da su još tu (neki su i otišli, zaleteli se), da dišu novosadski vazduh, da dele sa nama dobro i zlo ovoga mesta.

Međutim, baš na ovoj izložbi mnogi zataje, prosto se sakriju, prave se ludi, ili se iz prikrajka podsmevaju onim revnosnim stvaraocima kojima je do Novoga Sada i njegovog Salona stalo (a ove godine bio je provereno bolji od beogradskog "oktobarca"). Valjda ne žele da im se (neprikosnovena) dela žiriraju, pa da ih ne daj bože, eventualno, zbog neadekvatno odabranih radova odbiju. To bi im poljuljalo ionako krhko samopouzdanje potrebno u novim borbama za uspeh po belome svetu. A mnogii zaboravljaju, ili se trude da zaborave, da su u Novom Sadu činili prve slikarske, vajarske ili dizajnerske korake, počev od srednje umetničke škole, ili Akademije, ili ih je novosadski asfalt široko primio kao već formoirane umetnike, pružio im uslove za egzistenciju, lansirao ih u umetničke krugove. Danas, kada poštom dobiju poziv za učešće na Salonu (dobijaju ih automatski članovi svih umetničkih udruženja sa teritorije grada), mnogi poznati stvaraoci gurnu ih u stranu, želeći valjda de potisnu dug ovome gradu, i vreme kada su ovde dobili sve, pa i više nego što su zaslužili.

Na ovom Salonu, kao i na prethodnima, nije bilo većine imena onih koji su se gurali u razne selekcije prilikom gostovanja novosadskih umetnika u inostranim centrima, malo je bilo i onih koji su sebe predlagali za Oktobarske nagrade Novoga Sada, malo onih koji su odavno od grada dobili ateljee. Tada im je ovaj grad očigledno više značio nego danas, kada nema toliko da pruži. To je međutim, treba da znaju, onaj isti grad, jer grad čine ljudi, a ne političke garniture koje ga privremeno dobijaju na brigu.

Srećom, i bez tih "velikih ljudi" Salon je bio pun pogodak, odraz novog poleta medju umetnicima, naročito mlađim. Ogledalo mnoštva kreativnih i originalnih ideja. Slogan pod kojim je upućen poziv stvaraocima: "Promena / promene" zaista se i obistinio, pa tako mnoge umetnike nismo mogli da prepoznamo, toliko su se promenili, nabolje, ili postali drugačiji, zanimljiviji. Grafičari su počeli da slikaju, slikari izlažu skulpture, ili foto-kolaže, neki su prešli na kompjutersku umetnost. Dobili smo i prvi set originalnih novosadskih umetničkih razglrednica, delo deset novosadskih alternativaca (Igora Bartoleca, Staniše Dautovića, Branislava Petrića, Slobodana Vilčeka, Vladimira Mitroviaća Vladimira Oreškovića i drugih), koji su time svome gradu iskazali značajnu pažnju. Salon je pokazao da imamo i snažno uporište filmske animacije (nagrađeno delo Tibora Bade Dade), stripa i ilustracije (Petar Meseldžija), kompjuterskog dizajna (Zoran Janjetov, Igor Jocić), originalnih arhitektonskih i urbanističkih rešenja (Ivana Beljanski, Srđan Jovanović Vajs).

Svakako ne treba zaboraviti i snažne slikarske doprinose Lidije Marinkov, Jozefa Klaćika, Dragana Jankova, Olivere Brdarić, skulpture Borislava [uputa i Dragana Matića, zidne objekte Mirjane Subotin Nikolić, grafike Milana Matavulja i Vesne Pavlović Pažđerski, nagrađeni crtež Milice Mrđe Kuzmanov...i bar još tri puta toliko uspešnih autora.

Neki novosadski stvaraoci čekaju bolji i možda lepše opremljen voz da u njega uskoče. Ne shvataju da ga možda nikada neće dočekati, barem ne na onoj strani perona u koju su tako uporno zagledani.

Andrej Tišma
decembar 1997.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
PARIZ. Izložba "Nadežda Petrović u Parizu", priređuje se povodom obeležavanja jubileja sto pedeset godina od rođenja velike srpske...
NOVI SAD. Internacionalni žiri 27. Internacionalnog umetničkog festivala novih medija Videomedeja koji su činili Christl Baur iz Austrije, Marc Lee...
BEOGRAD. Od 29. jula do 5. septembra 2021. biće otvoreno Bijenale mladih, međunarodna izložba savremene umetnosti mladih koje se ove godine prvi...
GORNJI MILANOVAC. Tri i po decenije trajanja ovog Bijenala obeležava sedamnaesta izložba po redu. Beleži izuzetan odziv, očekivani kvalitet i...
BEČ. Jedna od dve poslednje skoro dovršene slike Gustava Klimta "Dama sa lepezom" biće izložena u muzeju Gornji Belvedere od 25....
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
NOVI SAD. Tamo, gde joj je i mesto! - rekli bi poznavaoci istorije razvoja tapiserijske...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Centar Pompidu je priredio retrospektivnu izložbu Jim Dine-a,...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Orsay priredio je izložbu na kojoj su izloženi ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpska umetnost u XVIII i XIX veku
Dejan Medaković
Srpska umetnost u XVIII i XIX veku
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Široko priznata kao jedna od najvažnijih zbirki moderne i savremene umetnosti i dizajna u svetu, zbirka Stedelijka obuhvata više od 90.000 radova iz perioda od 1870. do danas, a uključuje slikarstvo, vajarstvo, film i video, ...
Knjige i časopisi
Gradina broj 23, kao i prethodne, donosi nova istraživanja umetnika, književnika, pesnika i kritičara o granicama ljubavi, duše, ljudskosti, istorije, umetnosti... Korice i kolorne strane u časopisu, koje odvajaju pojedine rubrike, obgrlile...
Intervju
Slikar i književnik Vladimir Bogdanović, rođen je 1940. godine u Beogradu, gde je 1967. diplomirao na Akademiji primenjene umetnosti, u klasi profesora Radeta Stankovića. Član je SULUV-a, UPIDIV-a i DKV-a. Od 1961. do 2003. samostalno je izlagao...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom