CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
vladimir dimovski

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 20
Videomedeja 19
Videomedeja 11
Videomedeja 22
Terra 18
Noć muzeja 2010
Digital Art 03

Sajt za umetnike u produkciji Art magazina
Slikar bez rama Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNovi Sad ima mnogo slikara, srazmerno broju stanovnika. Ali kada me pitaju koje slikare volim, ili najviše cenim, moram dugo da razmišljam. Nema ovde baš puno originalnih slikara. A pitam se i da li je slikarstvo kao medij danas uopšte više interesantno pored vizuelno nametljivijeg i atraktivnijeg filma, televizije, videa, virtuelnih 3D putovanja kompjuterom i Internetom. Šta slikar još može da kaže o ovome svetu što još ni jedan pre njega nije? I čemu uopšte to gomilanje slika po raznim budžacima, ateljeima, galerijskim i muzejskim depoima - oduzimaju nam tako potreban kiseonik i prostor u ovom prenaseljenom svetu.

Kada bolje razmislim, ja u Novom Sadu cenim samo jednog jedinog slikara, ili eventualno dva, do tri. Taj jedan je Jozef Klaćik. Čovek tih, nenametljiv, skroman, ali eruptivan i veoma produktivan umetnik. Cenim njegovo slikarstvo jer uvek iznenađuje, nikada se ne zna šta mu je sledeći korak, šta smišlja i smera. On ne ume ni sam sebe da ponovi, a kamoli nekog drugog da podražava, da prati neki trend.

Jozef Klaćik rođen je 1949. u Staroj Pazovi, Srednju umetničku školu je završio u Novom Sadu, a Likovnu akademiju u Bratislavi 1976. Radi sjajan grafički dizajn; postere, razglednice, časopise, bavi se i vizuelnom poezijom (pripremio je već dvadeset knjiga ovih radova, ali ih još nije štampao), takođe je i originalan pesnik sa nekoliko objavljenih knjiga. U krugovima grafičara cenjen je takođe kao majstor. Radi velike ekspresivne slike, apstraktne, slobodnog poteza, nepravilnih formata, na dasci, papiru, platnu bez blind-rama, ugrađuje u njih predmete, daščice, krpe, papire, fragmente fotografija, terpapir, našiva jastučice, slojeve platna, velike džepove, pravi slike iz delova, asamblaže, slike-objekte i prostorne instalacije. Postavlja ih u slobodan prostor, i nikada ne stavlja na njih ramove. Njegove slike uvek su "gole" i nesputane. Ponekad ih u galeriji pruži po podu, ponekad prelaze sa poda na zid, nekad vise sa plafona. Uvek vas iznenađuju, nikada vas ne ostavljaju ravnodušnim.

Klaćikove slike obično su velikih formata, sastavljene iz najrazličitijih materijala po kojima autor povlači slobodne i guste linije, namaze, ogrebotine. Ali svi ovi potezi na neki način su organizovani, uglavnom u formi osnovnih geometrijskih likova: trougla, kvadrata, kruga ili elipse. Dakle u tom haotičnom neredu i slojevitosti pojavljuju se elementi reda, intelektualnosti, arhetipskog organizovanja prostora i forme. Valjda je u toj pomirenoj antagonističkoj dvojnosti čar ovih radova. Jer u istom delu nalazimo kod Klaćika haos i harmoniju, ekspresivnost i hladnu racionalnost, bogatstvo materijala i likovnu jednostavnost , odnosno odsustvo glamura i dopadljivosti. Jednostavna lepota ovih slikanih komada bliska je lepoti prirode, kojoj ništa ne treba ni dodavati ni oduzimati.

Sećam se, Jozef Klaćik je bio jedan od prvih i pravih naših hiperrealista, odnosno fotorealista, još početkom 70-ih, kada se to i u svetu događalo i osvajalo najznačajnije galerije. Klaćik je umeo da iskoristi šokantnu istinitost fotografije i da je uvećavanjem na platnu učini još šokantnijom. Zato onaj prefiks "hiper". A to mnogi naši slikari danas ne shvatraju i hiperrealizmom nazivaju običan građanski realizam kakav je vladao Holandijom još u 17. veku, kod Vermera van Delfta na primer, gde na slikama dominira idiličan mir (kao kod Dragana Martinovića, Tapija, Dragana Stojkova i sličnih). No Klaćik je, takođe vrlo rano za naše prilike, još 1976. prešao na sasvim drugačiji stil, onaj koji smo napred opisali, i postao rodonačelnik novog ekspresionizma i transavangarde, stilova koji su drmali svetom tokom 80-ih.

Jozef Klaćik je, dakle, pre svega istraživač u medijima i stilovima (pored navedenih obalasti bavi se i videom, slajd-projekcijama, mejl-artom, telefaks umetnošću, a učestvovao je u Beogradu u pionirskoj izložbi "Kompjuterska umetnost u Srbiji" 1991) i nije slikar koji razmišlja samo u okvirima lanenog platna i terpentina. Njegove slike su mnogo više - one su deo prostora našeg življenja i predmet gledaočeve kontemplacije. Jozef Klaćik, za mene novosadski slikar broj jedan, slikanjem plete novu stvarnost, opipljivu, ne njenu imitaciju ili fantaziju, i kao takav ima puno pravo da svojim slikama zauzima naš prostor i kiseonički omotač. A Novi Sad mu ga, srećom, štedro pruža.

Andrej Tišma
januar 1998.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2022

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
SUBOTICA. Balint Sombati (Szombathy Bálint) poznat je subotičkoj i međunarodnoj publici po svojim multimedijalnim umetničkim projektima i...
U osunčanom danu jednog utorka, u prestoničkoj glavnoj ulici, sa zgrade / Kuće legata motrili su me crno beli mešoliki brkovi jednog od...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji...
NIŠ. U Salonu 77, izložbenom prostoru u tvrđavi Savremene gaerije Niš, od 11. do 29. maja 2017. biće predstavljene skulpture i crteži...
ZRENJANIN. Savremena galerija Zrenjanin predstavlja od 12. decembra 2016. do 19. januara 2017. dela nastala na 61. sazivu umetnika u Umetničkoj...
videomedeja
Povezani sadržaji
Reportaže
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej Moderne umetnosti u Parizu priredio je izložbu tri značajna...
U Muzeju istorije Jugoslavije, baštiniku nasleđa jugoslovenskih umetničkih i...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Kombinovana tehnika, pesak, zemlja, pepeo, kolaž, višeslojnost, strukture koje imitiraju...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Muzej Vojvodine, Novi Sad. Decembar 2007.
Tročlani žiri "Videomedeje"u sastavu Ketrin Beker, Aleksandra Sekulić i Dirk Deblev dodelio je glavnu nagradu festivala "Sfinga" za najbolji video rad Kokenu Ergunu (Turska)...
Knjige i časopisi
Učesnici: Rick Veitch, Sagar Fornies, Šandor Gogoljak, Steven Dupré, Vittorio Giardino, Željko Pahek, Zoran Tucić, Pau Rodríguez, Paco Roca, Nina Bunjevac, Mozart Kouto, Miloš Mazal, Marcelo...
Intervju
Junakinja ove priče nije tek neka nova ilustratorka, vajarka ili slikarka, već moderna P. R. heroina koja je na sebe preuzela nimalo zahvalan teret promocije umetnika i umetnosti, te predstavljanje istih svekolikoj javnosti. Naime, razgovarali...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom