CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 14
Videomedeja 21
Terra 17
Terra 26
Digital Art 04
Noć muzeja 2007
Videomedeja 18

Sponzor rubrike
Sedam decenija od smrti Save Šumanovića Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImagePre 70 godina, hrvatske ustaške vlasti uhapsile su, a tri dana kasnije i ubile jednog od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih slikara 20. veka - čuvenog Savu Šumanovića. Šumanović je uhapšen 28. avgusta 1942. godine oko šest sati ujutru, sa još 150 Srba iz Šida, koji su bili na spisku nepoželjnih u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Posle mučenja, streljan je, najverovatnije, 30. avgusta. Počiva u nepoznatom zajedničkom grobu na groblju u Sremskoj Mitrovici.Image

Image

Proslavljeni slikar, čiji su radovi u antologijama srpske, ali i svetske umetnosti, u trenutku hapšenja radio je na slici "Beračice" koja je danas izložena u Memorijalnoj galeriji u Šidu. Slika je, kako se veruje, bila deo novog ciklusa koji nikada nije urađen.

Sava Šumanović rođen je januara 1896. godine u Vinkovcima, a četiri godine kasnije postaje stanovnik Šida - rodnog mesta svojih roditelja. Još od najranije mladosti pokazuje interesovanje za umetnost. Prvi portret uradio je 1905. godine, kada je olovkom ovekovečio svog učitelja Stevana Pajića. Godinu dana kasnije, upisuje se u prvi razred Realne gimnazije u Zemunu gde crta motive Zemuna.

Po položenom prijemnom ispitu, 1914. počinje da studira u Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, kod profesora Otona Ivekovića. Nastavio je i do kraja studija ostao u klasi profesora Menci Klement Crnčića, cenjenog hrvatskog umetnika. Neumorno je vežbao i nezasito čitao dela iz teorije i istorije umetnosti. Studije slikarstva završava 1918. Tih dana slikao je uglavnom parkove i predgrađe Zagreba, zatim nekoliko portreta i autoportret. Predstavio je predele na prvoj samostalnoj izložbi u Salonu Ulrih u Zagrebu.

Tokom 1920. Šumanović se vezuje za tokove simbolizma i secesije, pravaca karakterističnih za prve dve decenije hrvatskog, ali ne i istovremenog srpskog slikarstva, a približio i ekspresionizmu forme. Radio je scenografije za Hrvatsko narodno kazalište. Potom odlazi u Pariz, gde se tokom tri meseca 1921. usavršavao kod Andrea Lota - pedagoga analitičkog kubizma - kao jedini slikar iz nekadašnje Jugoslavije.

Započeo je prijateljstvo sa čuvenim srpskim književnikom i likovnim kritičarem Rastkom Petrovićem. Ušao je u ekskluzivne i napredne krugove na Monparnasu, kojima su pripadali Pikaso, Deren, Modiljani Kisling, Papazof, Fužita i drugi. Potom priređuje samostalnu izložbu u Zagrebu i tako je doveo kubizam u Jugoslaviju.

Narednih godina živi i radi u Zagrebu gde javnost i kritika ne prihvataju njegova dela zbog čega se potpisuje francuskom transkripcijom. Piše studije "Slikar o slikarstvu" i "Zašto volim Pusenovo slikarstvo" koje su polazište za razumevanje njegove estetike. Razvija svoj karakteristični stil i njegov konstruktivizam i postkubizam prelaze u neoklasicizam koji razvija i sledeće godine.

Godine 1925. ponovo se vraća u Pariz gde prihvata Matisove uticaje i radi "Doručak na travi" koji je naišao na odlične kritike. Za sedam dana završava "Pijani brod" koju 1927. izlaže na Salonu nezavisnih u Parizu, a ova kompozicija se našla i na naslovnoj strani umetničkog časopisa "La Cropouillet". Inspiracija za sliku bila je istoimena pesma Artura Remboa i Žerikoov "Splav Meduza".

Godinu dana kasnije, iscrpljen radom, neprospavanim noćima i lošim kritikama, Šumanović je doživeo nervni slom. Posle kraćeg lečenja u pariskom sanatorijumu, vratio se u Šid 6. jula. Brzo se oporavio i, tokom leta, naslikao dvadeset dve slike iz ciklusa "Sremski predeli", koji najavljuje njegovo četiri godine kasnije započeto šidsko razdoblje. Priredio je samostalnu izložbu na Novom univerzitetu u Beogradu, a potom se vratio u Pariz i nastavio da slika.

Tokom 1929. nastaju vrlo značajni, pikturalno zasićeni pariski motivi, predeli i aktovi, među kojima i svetski poznatih modela Kiki i Ajše, bliski poetskom realizmu i umerenom kolorističkom ekspresionizmu. Pretežno se potpisivao ćirilicom.

Izvor: B92

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. Galerija savremene likovne umestnosti predstavlja u Oficirskom domu izložbu "Niški crtež 2023" od 12. do 27. januara...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš, u prostoru Paviljon u Tvrđavi, predstavlja izložbu italijanskih i srpskih umetnika...
Usled naglog nestanka čoveka, kao otklon spram praznine koja će tek u budućnosti nastupiti, javlja se potreba koja nas je po mnogočemu vezivala....
Bosiljka Zirojević Lečić redovna je profesorka na Akademiji umetnosti u Novom sadu, uža oblast Slikarstvo. Koordinatorka je i nekoliko projekata u ...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš predstavlja, od 5. aprila 2022. u prostoru Salon 77, radove Ivana Mišića (1987,...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Reportaže
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom...
Pre 150 godina, 23. januara, rođen je proslavljeni norveški slikar ekspresionista Edvard...
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej Moderne umetnosti u Parizu priredio je izložbu tri značajna umetnika XX veka: Andre Derain-a (1880-1954), Balthus-a (1908-2001) i Alberta Giacometti-a (1901-1966). Razlog za ovakvu postavku je umetničko...
Knjige i časopisi
Zavod za kulturu Vojvodine objavio je reprezentativnu monografiju "Efemeris jednog crteža" posvećenu stvaralaštvu likovnog umetnika Peđe Đakovića (1964). Novosadska likovna publika imala je prilike da upozna ovog priznatog...
Intervju
Poznati francuski umetnik Danijel Buren (1938), jedan od vodećih predstavnika primarnog slikarstva i situacionizma s kraja šezdesetih, znan po doslednom i upornom korišćenju motiva vertikalnih pruga, dobitnik prestižnog Zlatnog lava na...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom