CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Dunsvski dijalozi 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2013
Digital Art 01
Terra 25
Videomedeja 21
Dunavski dijalozi 00
Terra 28
Videomedeja 16

Sponzor rubrike
Sedam decenija od smrti Save Šumanovića Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImagePre 70 godina, hrvatske ustaške vlasti uhapsile su, a tri dana kasnije i ubile jednog od najistaknutijih srpskih i jugoslovenskih slikara 20. veka - čuvenog Savu Šumanovića. Šumanović je uhapšen 28. avgusta 1942. godine oko šest sati ujutru, sa još 150 Srba iz Šida, koji su bili na spisku nepoželjnih u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Posle mučenja, streljan je, najverovatnije, 30. avgusta. Počiva u nepoznatom zajedničkom grobu na groblju u Sremskoj Mitrovici.Image

Image

Proslavljeni slikar, čiji su radovi u antologijama srpske, ali i svetske umetnosti, u trenutku hapšenja radio je na slici "Beračice" koja je danas izložena u Memorijalnoj galeriji u Šidu. Slika je, kako se veruje, bila deo novog ciklusa koji nikada nije urađen.

Sava Šumanović rođen je januara 1896. godine u Vinkovcima, a četiri godine kasnije postaje stanovnik Šida - rodnog mesta svojih roditelja. Još od najranije mladosti pokazuje interesovanje za umetnost. Prvi portret uradio je 1905. godine, kada je olovkom ovekovečio svog učitelja Stevana Pajića. Godinu dana kasnije, upisuje se u prvi razred Realne gimnazije u Zemunu gde crta motive Zemuna.

Po položenom prijemnom ispitu, 1914. počinje da studira u Privremenoj višoj školi za umjetnost i umjetni obrt, kod profesora Otona Ivekovića. Nastavio je i do kraja studija ostao u klasi profesora Menci Klement Crnčića, cenjenog hrvatskog umetnika. Neumorno je vežbao i nezasito čitao dela iz teorije i istorije umetnosti. Studije slikarstva završava 1918. Tih dana slikao je uglavnom parkove i predgrađe Zagreba, zatim nekoliko portreta i autoportret. Predstavio je predele na prvoj samostalnoj izložbi u Salonu Ulrih u Zagrebu.

Tokom 1920. Šumanović se vezuje za tokove simbolizma i secesije, pravaca karakterističnih za prve dve decenije hrvatskog, ali ne i istovremenog srpskog slikarstva, a približio i ekspresionizmu forme. Radio je scenografije za Hrvatsko narodno kazalište. Potom odlazi u Pariz, gde se tokom tri meseca 1921. usavršavao kod Andrea Lota - pedagoga analitičkog kubizma - kao jedini slikar iz nekadašnje Jugoslavije.

Započeo je prijateljstvo sa čuvenim srpskim književnikom i likovnim kritičarem Rastkom Petrovićem. Ušao je u ekskluzivne i napredne krugove na Monparnasu, kojima su pripadali Pikaso, Deren, Modiljani Kisling, Papazof, Fužita i drugi. Potom priređuje samostalnu izložbu u Zagrebu i tako je doveo kubizam u Jugoslaviju.

Narednih godina živi i radi u Zagrebu gde javnost i kritika ne prihvataju njegova dela zbog čega se potpisuje francuskom transkripcijom. Piše studije "Slikar o slikarstvu" i "Zašto volim Pusenovo slikarstvo" koje su polazište za razumevanje njegove estetike. Razvija svoj karakteristični stil i njegov konstruktivizam i postkubizam prelaze u neoklasicizam koji razvija i sledeće godine.

Godine 1925. ponovo se vraća u Pariz gde prihvata Matisove uticaje i radi "Doručak na travi" koji je naišao na odlične kritike. Za sedam dana završava "Pijani brod" koju 1927. izlaže na Salonu nezavisnih u Parizu, a ova kompozicija se našla i na naslovnoj strani umetničkog časopisa "La Cropouillet". Inspiracija za sliku bila je istoimena pesma Artura Remboa i Žerikoov "Splav Meduza".

Godinu dana kasnije, iscrpljen radom, neprospavanim noćima i lošim kritikama, Šumanović je doživeo nervni slom. Posle kraćeg lečenja u pariskom sanatorijumu, vratio se u Šid 6. jula. Brzo se oporavio i, tokom leta, naslikao dvadeset dve slike iz ciklusa "Sremski predeli", koji najavljuje njegovo četiri godine kasnije započeto šidsko razdoblje. Priredio je samostalnu izložbu na Novom univerzitetu u Beogradu, a potom se vratio u Pariz i nastavio da slika.

Tokom 1929. nastaju vrlo značajni, pikturalno zasićeni pariski motivi, predeli i aktovi, među kojima i svetski poznatih modela Kiki i Ajše, bliski poetskom realizmu i umerenom kolorističkom ekspresionizmu. Pretežno se potpisivao ćirilicom.

Izvor: B92

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Atelje 61 obeležava 60 godina postojanja izložbom "Fantastika Ateljea 61 Bosiljem". Dela Ilije Bašičevića Bosilja...
NJUJORK. Slavni umetnik Kristo (Christo), poznat po monumentalnim radovima pakovanja velikih zgrada ili lokaliteta, koje je decenijama radio sa...
BEOGRAD. Nakon odlaganja zbog epidemije, galerija Udruženja likovnih umetnika Srbije predstavlja od 22. maja do 2. juna 2020. zajedničku izložbu...
PANČEVO. Galerija savremene umetnosti Kulturnog centra Pančeva predstavlja od 10. do 25. oktobra 2019. "ideograme" Saše Pančića...
VRŠAC. Zvonimir Santrač je diplomirao na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Specijalizirao je na majstorskoj radionici Krste Hegedusića 1979. ...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Centar Pompidu je priredio retrospektivnu izložbu Jim Dine-a,...
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom...
KIKINDA. Umetnički savet Centra za likovnu i primenjenu umetnost Terra odabrao je umetnike koji će...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Vajar Mladen Marinkov rođen je 1947. godine u Novom Sadu. Diplomirao na Akademiji za likovne...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Galerija savremene likovne umetnosti u Nišu organizovala je i ove godine likovnu koloniju Sićevo od 1. do 10. septembra 2010. godine. Ovogodišnja Kolonija ima 12 učesnika: prof. Čedomir Vasić, Uroš Đurić, Miron Mutaović, Aleksej Daniel Đermanović i...
Knjige i časopisi
U knjizi "Nova skulptura u Vojvodini 1980‒2000 / New Sculpture in Vojvodina 1989‒2000." istorijsko‒umetnički valorizuju se opusi i delovanje u prostoru i domenu nove skulpture sledećih autora i autorki: Ane...
Intervju
Ima u delatnosti predavača i profesora, u njihovoj želji da ceo život posvete onima koji znanju manje od njih, i to bez mnogo koristi, samo sa svešću da time grade slušaočev novi lični svet, nečega od poslanstva, misije. Bilo je u...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom