CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Knjige    |    Časopisi
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 01
Dunavski dijalozi 07
Noć muzeja 2012
Noć muzeja 2014
Dunavski dijalozi 04
Videomedeja 15
Noć muzeja 2008

Sponzor rubrike
Časopis Nova misao (Novi Sad), specijalan broj Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageDa li je Staljin bio najznačajniji produkt ruske umetničke avangarde da li su koncentracioni logori dosledni zaključak tradicionalne evropske umet nosti...? U danas već klasičnoj studiji Teorija avangarde, italijanski filozof Renato Pođioli zastupa mišljnje da avangardizam potiče iz uverenja u prirodnu i neizbežnu entropijsku prirodu jezika (jezika uopšte kako govornog tako i vizuelnog, književnog i svakog drugog) Avangardna umetnička praksa bi prema tome bila snažna reakcija na ispražnjenost naše komunikacije, pokret protiv gomilanja ispraznog brbljanja i zalaganje za oživotvorenje novih i kvalitetnijih formi komunikacije Institucije našeg opštenja i zajedništva (čitaj kultura uopšte) postaju degenerativni faktori jezika one okoštavaju kretanje i parališu um, stoga je neizbežna revolucija koja će krenuti od umetnika (a od koga bi drugog nego od onoga ko je spolja dakle izvan institucija), koja će razoriti već okoštale institucije i izneti umetnost na "ulicu u vrevu života" i tako spasiti ono što se spasti može odnosno, tako ponovo oživotvoriti jezik i uobličiti nove forme.Image

ImageZanimljivo je da oni koji avangardnim pokretima osporavaju bilo kakav značaj (osporavajući im pre svega estetsku vrednost) upravo istim argu mentom napadaju baš te pokrete tvrdeći da je upravo njihov radikalizam kriv za entropiju jezika i haos negacija koji rezultira urušavanjem svih vrednosti Ako hoćemo da razmišljamo o bilo kojem od ovih argumenata kjučno je da se zapitamo sledeće: da li umetnost poseduje bilo kakvu vla stitu snagu, snagu po sebi, ili je njeno delovanje i kad izgleda moćno sa mo dekoracija nekih drugih snaga koje nam u prvi mah nisu vidljive Ako pak umetnost poseduje neku autonomnu snagu odakle je ona crpe i ka kve je ona prirode: opresivna totalitarna i porobljavajuća snaga ili oslo bađajuća i preobražavajuća sila.

Odgovarajući na ova pitanja tradicionalisti će se zalagati za jedno auto nomno polje umetnosti iz koga ona crpe svu svoju snagu i u kome je tre ba odbraniti od napada "spolja". Jasno je da je razlika između umetnosti i stvarnosti oštra i apsolutna i da je uspostavlja estetski sud. Estetski sud je u tom slučaju autonomna vrsta suda koja se ne da redukovati na neki drugi vid rasuđivanja ili, bože sačuvaj, neku drugu vrstu prakse.

Za razliku od ovih stavova misao avangarde ne veruje u mogućnost od brane umetnosti, ali ono što je važnije, ona ne veruje ni da takvu odbranu treba organizovati. Što ne znači da ne veruje u umetnost ali ne u umet nost iza koje stoji sakralni idol estetskog suda. Taj estetsko institucionalni skep ticizam tera nas da se zapitamo šta bi uopšte odredilo umetnika u odnosu na ostali deo društva ako ne institucije? Možda neka specifična stvaralačka praksa? Ali ko sudi o tome, onaj koji tek treba da bude sudom konstituisan Očigledna je neverovatna proizvoljnost u kojoj umetničke avangarde ne mogu biti suđene već samo proizvođene i u tom slučaju uta pane u tkivo istorijske zbilje nasuprot vlastitoj težnji da to isto tkivo tran sformišu. Očigledno je da je u proizvoljnosti moć.

Da li je Staljin bio najznačajniji produkt ruske umetničke avangarde, zapi tajmo se zajedno sa Borisom Grojsom!

Da li su koncentracioni logori dosledni zaključak tradicionalne evropske umetnosti, zapitajmo se zajedno sa Agambenom!

Koliko je zaista moćna umetnost?

Mirko Sebić,
glavni urednik

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Svet digitalne umetnosti
Iz kalendara art događaja
05.10.2023 - 15.01.2024 | 19.00
Slavoljub Caja Radojčić - Skulpture, crteži, monografija
13.10.2023 - 14.01.2024 | 19.00
Paja Jovanović i Gustav Klimt. Jedna epoha, dva umetnika...
19.10.2023 - 26.02.2024 | 19.00
Zoran Naskovski - Retrospektivna izložba
20.10.2023 - 29.02.2024 | 20.00
Vasa Pomorišac - Poslednji stipendista Matice srpske
01.11.2023 - 31.12.2023 | 18.00
Nikola Marković - Uputstvo za upotrebu

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. Oktobarski salon u Beogradu predstaviće u 56. izdanju radove 60 umetnika koje je pozvao umetnički direktor Dejvid Eliot (David Elliott) ili...
Izložba srpske vajarke i akademika Olge Jevrić "Predlozi za spomenike" biće otvorena od 3. februara do 17. aprila 2016. u galerijskom...
NOVI SAD. Muzej savremene umetnosti Vojvodine ove godine obeležava 50 godina od osnivanja (osnovan je 1. februara 1966) i tim povodom će, tokom cele...
KIKINDA. Galerija Terra predstavlja od 3. do 28. februara 2017. izložbu srpsko-norveškog umetnika Marsila Andjelova Al-Mahamida (1983,...
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija škola arhitekture, dizajna i umetnosti 20. veka....
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Reportaže
NOVI SAD. Nedavno me je u Parizu jedna osoba pitala čime se bavim i ja sam joj odgovorio da sam...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Značajan pariski muzej Orsay predstavio je veliku ...
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvali su: Karen Maher (Peru), Tagir Subhankulov...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Zgrada Muzeja savremene umetnosti Vojvodine u Dunavskoj 37 nedavno je gotovo u potpunosti...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Galerija Dina Vierny priredila je izložbu povodom obeležavanja sedamdesetogodišnjice postojanja galerije i u čast osnivača Dine Vierny. Izložba traje od 25. januara do 25. marta 2017. godine.
Knjige i časopisi
Da ste pisac, onako istinski priznat, uvažen, obogaćen međunarodnim iskustvom, obasjan mutnim svetlom književnih večeri, dakle, pisac stvaran, kao, recimo, demokratski poredak: da li biste govorili istinu i samo istinu?
Intervju
Danijela Babića nazivaju "najaktivnijim protagonistom novosadske slikarske scene". Svojim britkim humorom i prepoznatljivim autorskim rukopisom baziranim na pop-art tradiciji, stripu, ilustraciji i uličnoj umjetnosti, ovaj novosadski...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom