CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
cedomir pakusevskij

   Knjige    |    Časopisi
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 15
Noć muzeja 2011
Videomedeja 14
Noć muzeja 2020
Videomedeja 17
Dunavski dijalozi 03
Dunavski dijalozi 01

Sponzor rubrike
Časopis Nova misao (Novi Sad), broj 17 Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageIzvornu verziju mita o Narcisu danas je nemoguće rekonstruisati. Ona do nas dolazi u relativno kasnim, na početku hrišćanske ere napisanim umetničkim obradama. Najkompletnija verzija je naravno Ovidijeva ispevana u trećem poglavlju njegovih Metamorfoza.Image

ImageRečni bog Kefis zaljubi se u plavu nimfu Leriopu, da bi je osvojio okruži je svojim potocima i tako je zavede. Iz te čudne veze rodio se Narcis koji će postati mladić do tada neviđene lepote. Kada se Narcis rodio vidoviti Teresije je rekao njegovoj majci da će joj sin doživeti duboku starost pod uslovom da nikad ne upozna sebe. Do svoje šesnaeste godine Narcis je slomio mnogima srca jer njegova lepota beše božanska a oholost ništa manja.

Ali dođe i taj dan, čuveni događaj kod Dankona u Tespiji kod jednog nevinog izvora kog niko nije oskrnavio, Narcis se žedan nagnu nad vodu i tada uglada svoj lik. Vrtlog opčinjenosti. Vrtlog ljubavi, nemoguće. Jer šta to vidi Narcis što nije privid. Vidi ono što se ne može dotaknuti, ono što ne može imati telo a što telo traži. Šta je ta slatka slika koja mu je pomela oholo srce. Ovidije kaže: Ni habet ista sui: tecum venitque manetque/ Tecum discedet, si tu discedere possis (Ništa nije sama po sebi: sa tobom se pojavljuje/ Sa tobom nestaje, kada odeš raspršiće se).

Objekt ljubavi nije ništa sam po sebi, raspršiće se čim se Narcis pokrene. Ali pre toga Narcis želi da dotakne ono što voli, pored oka, pored slike, glavni erotski instument su usne i ruke, dodir je taj koji nastupa posle pogleda. Kad god bi pokušao da dodirne to što voli nestajala bi ta divna slika, nestajao bi razlog za dodira. U prvi mah on ne shvata šta to znači, upušta se u igru dešifrovanja u igru tumačenja i odgonetanja ne bi li spoznajom obuhvatio i potpuno zadržao to što voli (mnogo kasnije jedan će pisac o tom momentu napisati čitav roman i nazvaće ga Jedna Svanova ljubav).

Tu na Dankonu nad tim nevinim izvorom  Narcis otkriva sebe kao Drugog, ali drugog koga ne može dotaknuti u čiju unutrašnjost nikad neće prodreti. To je njegov usud koji ga vodi u smrt. Jer Narcis sebi može pomoći samo ako prodre u svoju unutrašnjost. Ako samog sebe dotakne kao da je Drugi.

Taj usud narcističke figure izgleda da je utkan u istoriju zapadne subjektivnosti. Subjekt ovde sebe može da izgradi jedino na prividu vlastite slike. Zapravo svaki akt počinje od tog privida, svaki čin prevratnički počinje od ogledanja u vlastitoj slici kao da je slika Drugog. I, barem do sada, svaki je prevratnički čin u toj drami i završavao.

Frojd je među prvima na početku dvadesetog veka skrenuo pažnju na orginalnost narcističke figure u našoj civilizaciji. On termin narcizam pominje prvi put u jednoj podužoj fusnoti u Tri eseja o seksualnosti 1910. godine da bi ga kasnije u čuvenoj studiji o slučaju Šreber definisa kao: "There comes a time in the development of the individual at which he unifies his sexual instincts (which have hitherto been engaged in autoerotic activities) in order to obtain a love-object; and he begins by taking himself, his own body as his love-object".

Dakle, narcizam je auterotizam i prvi stadijum u razvoju  ljubavi, odnosno korak bez koga se ne može krenuti ka Drugom. Ali zašto? Upravo zato jer je postojanje Drugog potpuno neprozirno. Da bismo pipnuli drugog jedino što nam preostaje je da prvo opipamo sebe. Ali ako je taj autoerotski korak neophodan da bi se došlo do Drugog onda njegova senka lebdi nad svakom ljubavnom avanturom, nad svakim prevratničkim činom (jer to je isto) odnosno onda nikad ne možemo biti sigurni da voleći drugog ne volimo upravo vlastiti odraz. Prazninu. Usud je to Narcisov. Svaka je ljubav samo naša fantazma Drugog. Iluzija. Svaka je akcija samo iluzorno delotvorna.

Potrebno je prevladati tu narcističku sudbinu ne uništivši ljubav. Potrebno je stvoriti Narcisa koji može da zagrli samog sebe i da to preživi.

Prevratnički, idealni, Narcis, onaj koji prevladava sudbinu narcizma, rodiće se u imaginaciji starog Vilijema Barouza mnogo, mnogo, posle Ovidija kada će se u romanu Gradovi, crvene noći ispisati ovi redovi: "Jednog dana sam ležao go na krevetu. Osećao sam na sebi topao prolećni povetarac i posmatrao senke lišća kako igraju na zidu. Prolazio sam kroz seksualni san kao da recitujem abecedu. Onda sam iznenada ugledao srebrne mrlje pred očima i osetio slabost u grudima – kao da umirem. I onda sam ušao u sebe i u snu svršio!"

Dakle, čak i kod Barouza prevladavnje narcističkog usuda jedan je autoerotični san. S tim što je ovde naglasak na snu a ne na autoerotizmu. Ovde se radi o snu i srebrnim mrljama.

Srebrene mrlje i povratak na tačku pre jezika i pre kulture, povratak na tačku u kojoj se briše razlika između reči i činova.

Između Ja i Drugog.

Mirko Sebić,
glavni urednik

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Izbor godine 2022
Iz kalendara art događaja
29.12.2022 - 09.04.2023 | 20.00
Boško Petrović (1922-1982) - Skice za velika dela
26.01.2023 - 26.04.2023 | 19.00
25 godina Akademije umjetnosti - Grupna izložba
30.01.2023 - 31.03.2023 | 19.00
Frljanje jezikom - Grupna izložba
01.02.2023 - 30.04.2023 | 10.00
Umetničke zastave - Grupna izložba
10.02.2023 - 08.04.2023 | 13.00
Heroine Spomen-zbirke Pavla Beljanskog

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
Francuski dokumentarni filmovi posvećeni srpskom slikaru Vladimiru Veličkoviću, koji predstavljaju proces njegovog stvaranja slika i crteža, biće...
Umetnički pokret dada, pokrenut pre 100 godina u Cirihu, biće proslavljan 2016. godine brojnim programima u tom švajcarskom gradu. Nastanak...
GORNJI MILANOVAC. Međunarodni bijenale umetnosti minijature, najveća i najsveobuhvatnija manifestacija umetnosti malog formata sigurnim koracima...
Ima u delatnosti predavača i profesora, u njihovoj želji da ceo život posvete onima koji znanju manje od njih, i to bez mnogo koristi, samo sa...
AMSTERDAM. Izložba Biroa Stedelijk muzeja iz Amsterdama i Muzeja savremene umetnosti u Beogradu otvorena je u Amsterdamu od 18. aprila do 31. maja...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Reportaže
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do...
Termin umetnička kritika egzistira u nejasnoj odrednici značenja i specifičnom spoju dveju reči -...
KIKINDA. Simpozijum "Terra" osnovan je i prvi put održan 1982. godine. Od tada se održava...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Da bismo uopšte mogli očekivati da naša umetnost bude primećena u nekakvim evropskim...
Bora Vitorac

Prethodno objavljeni radovi:
Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
IGM "Toza Marković", Pogon II, Kikinda. Jul 1998.
Ovogodišnji Internacionalni simpozijum skulpture TERRA se vratio, na zadovoljstvo svih, svojim već utabanim putevima međunarodne slave. Sa uslovima za rad i boravak...
Knjige i časopisi
Ovo je mesto za čuvanje tekstova: Ne-običnih. Ne-merljivih prvim pogledom. Novih. Začudnih. Izazovnih. Onih koji prate druge tekstove, knjige, muziku, slike... Ovo mesto je između korica. Korice nisu ograda, one su tu da privuku, da sačuvaju u...
Intervju
Zgrada Muzeja savremene umetnosti Vojvodine u Dunavskoj 37 nedavno je gotovo u potpunosti renovirana, a izlagačka sezona u ovoj ustanovi zvanično je otvorena velikom retrospektivnom izložbom Mire Brtke. Renoviranje je započeto u avgustu, a...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom