CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 17
Noć muzeja 2010
Dunavski dijalozi 03
Videomedeja 17
Noć muzeja 2011
Digital Art 05
Dunavski dijalozi 04

Sponzor rubrike
Borislav Šuput, skulpture u Salonu Savremene galerije Zrenjanin Štampaj E-pošta
(11 glasanja)
ImageZRENJANIN. Savremena galerija Zrenjanin predstavlja od 5. do 23. novembra 2012. skulpture Borislava Šuputa (1954, Novi Sad). Završio je Akademiju umetnosti u Novom Sadu i postdiplomske studije na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Dobitnik je više nagrada za skulpturu. Na ovoj izložbi predstaviće skulpture gde banalne predmete prevodi u skulpture tvoreći kod posmatrača osećaj koji Lazar Simeonović slikovito naziva kao osećaj u Alisi u zemlji čuda.Image

Image

Image Image

Praktično već od početka kreativnog iskazivanja kroz vizuelne umetnosti Borislav Šuput je u ateljeu, a potom i na izložbama, gotovo laboratorijski analizirao i eksperimentisao sa pragovima monorecepcija pri suočavanju posmatrača sa predimenzionisanim, mastodontskim obličjima, ili suprotno, mikroumanjenjima osvedočenih megastruktura, poput željezničkih kompozicija, lokomotiva i slično.

Idući za tragom razložno postavljenih ciljeva i metodologija, iz kojih su proistekli zastrašujući tokovi energija i hipo rast predmeta i oblika, nameću se skoro metafizičke nedoumice da li je čovek uopšte merilo stvari, ili smo ovde jednostavno usisani u Šuputovu "statistiku velikih brojeva" i obmanu dozvoljenu u korist umetnosti.

Na teorijsko pitanje, kako se desilo da su autoriteti fizičkih veličina od objekata koji uopšte ne moraju da poseduju atribucije umetničkih dela načinili skulpture sa respektivnim deplasmanima, velikom količinom istisnutog vazduha iz prostorije i uopšte zapanjujućom harizmom, ipak se nude se izvesni odgovori...

Dakle, poigravajući se predmetima od rubnog značaja, koji egzistiraju u banalnoj stvarnosti Šuput je poput Kejdža i Šenberga (upotreba zvukovnih pačvorka), besmislenu galanteriju štipaljki, spajalica, zihernadli i sl. iz stanja nevažnosti i deminutiva naduvao i preneo u voluminozne skulpture koje se nameću snagom, gustinom i savršenim proizvodno-zanatskim stiskom!

Nešto kao "dijagram" ustrojstva Šuputovih struktura predstavljale bi sledeće odrednice:

A. Informativno (spajalica npr.)
B. Formativno (stvarna veličina spajalice)
C. Nad-formativno (nabujala dimenzija spajalice)

Neposredno u vezi stoji i zanimljivo pitanje o de fakto proporcijama i pseudoproporcijama, odnosno veštom iluzivizmu vajara da nas ubedi do koje mere se matematičke, ili lažno matematičke razmere svode na to da su u umetnosti nevažne.

Uostalom, igrom velikih brojeva i dimenzija Borislav Šuput suspenduje realna viziranja skulptura u odnosu na prostor i sve u njemu zatečeno, tako da stereo opažaji (triangulacije) postaju nevalidni, Bruneleskijeva perspektiva izigrana, a skulpture - predmeti emituju oniričke zabune, taman kao u Alisi u zemlji čuda.

Kamerne i manje prostore ova moćna tela doslovno potiru već samim fizičkim prisustvom, dok velike galerije i aule postaju relativizovane jer ono što iskustveno znamo čemu služi i kojih je dimenzija, n a d – e r g o n o m s k i m proporcijama i giga rastom dovodi u pitanje stečene predodžbe o porecima veličina u svetu pojmova i stvari. Suprotno od opažaja koji nam decenijama nalažu da pribadače, štipaljke i spajalice kao efemeride posmatramo isključivo odgore i horizontalno - ortogonalno, razumljivo jer takve predmete zatičemo na površinama nekog stola, ploče, ili deka u Šuputovoj verziji prevođenja banalnog u artificijelno, regustrujemo ih uglavnom vertikalno i to sa očnom tačkom fiksiranom oko polovine ili druge trećine mase.

...Na kraju, Šuputov opus, kurs i tvorenje Levijatana i nečeg veoma bliskog Euklidovim prostim mašinama (npr.) moramo konstatovati kao umetnikovo pomeranje van - bitnosti ka pre - bitnosti i način da se uđe u polje paralelnih dimenzija stvari i njihovih poetika.

Lazar Simonović

 

Comments 

 
+1 # ana 2012-11-28 11:20
To je moj komšija. :)
Reply | Reply with quote | Quote
 
 
+2 # SEDER 2012-11-28 11:34
Genijalna sloboda u izrazu, otvoren pristup, rat protiv komercijalnosti u umetnosti, mnogi prozivaniji vajari bi trebali da zelene od zavisti. Imam povlasticu da detaljno poznajem rad i ličnost gospodina Bore. Hvala mu na svemu što je dao našem kulturološkom nasleđu sa nadom da će toga biti još više.
Reply | Reply with quote | Quote
 
 
+2 # Miodrag Ljiljak 2012-11-29 13:57
Najbolji je
Reply | Reply with quote | Quote
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

1 maj

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. Od 21. novembra do 10. decembra 2020. publika u Nišu će u Paviljonu u Tvrđavi moći da poseti izložbu dela nastalih u okviru...
ZEMUN. Izložba "Zemunska podsećanja" biće otvorena od 17. do 29. decembra 2019. u Umetničkoj galeriji "Stara kapetanija" u...
Termin umetnička kritika egzistira u nejasnoj odrednici značenja i specifičnom spoju dveju reči - umetnost / kritika, kada nismo sigurni da li se...
NOVI SAD. Galerija SULUV predstavlja od 17. do 28. februara 2020. izložbu slika Monike Sigeti (Novi Sad). Završila je osnovne studije...
BEOGRAD. Izložba povodom jubileja, koja je otvorena 22. novembra 2019. u galerijskim prostorima ULUS-a: Umetničkom paviljonu "Cvijeta...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
KIKINDA. Umetnički savet Centra za likovnu i primenjenu umetnost Terra odabrao je umetnike koji će...
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom...
Napori Galerije Matice srpske su ujedinjeni u namerama koje pozivaju u svoje okrilje svakog ko...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Da bismo uopšte mogli očekivati da naša umetnost bude primećena u nekakvim evropskim...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
LONDON. Matju Slotover (Matthev Slotover) i Amanda Šarp (Amanda Sharp) su osnovali Friz London (Frieze London) 2003. godine. Friz London je jedan od vodećih svetskih sajmova umetnosti i održava se svakog oktobra u Ridžent Parku (Regent...
Knjige i časopisi
Kada u prvom činu Sofoklovog Filokteta mudri Odisej zaključi da "... jezik je svemu uzrok, a ne djelovanje", čitaocu je jasno da priča o arheizgnaniku i bezdomniku Filoktetu, osim etičkog horizonta otvara i začuđujuće ovovremen diskurs...
Intervju
Predstavljati dr Jerka Denegrija, istoričara umetnosti i likovnog kritičara, detaljno i obimno skoro da nije potrebno. Njegovo upečatljivo i dugogodišnje aktivno prisustvo na javnoj likovnoj sceni (Muzej savremene umetnosti u Beogradu,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom