CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Dunsvski dijalozi 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 18
Terra 28
Digital Art 06
Dunavski dijalozi 05
Digital Art 04
Videomedeja 19
Dunavski dijalozi 03

Sponzor rubrike
Ko posećuje beogradske galerije? Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageBEOGRAD. Ko su posetioci beogradskih galerija, s kim tamo najradije odlaze, koje su im izložbe omiljene, čime se oduševljavaju, a šta im se ne sviđa pokazuje novo istraživanje Zavoda za proulavanje kulturnog razvitka. Najveći deo galerijske publike su visokoobrazovani posetioci, a tek nešto preko 17% posetilaca galerije čine studenti, odnosno učenici. Više od polovine posetilaca opredelilo bi se za klasične izložbe: slikarske, vajarske, grafičke i sl, a nešto preko 40% njih bi radije posetilo izložbe fotografija, kompjuterske umetnosti, instalacija itd.Image

Image
ImageImage

Koje izložbe najradije posećuju?

Žene vole da posećuju tradicionalne izložbe, dok muškarci više uživaju u izložbama savremene umetnosti, u kojima se često ruši granica između medija; zanimljivo je da studenti i učenici više posećuju izložbe fotografija, videa, instalacije (57,5%), dok ih manje privlače izložbe slikarstva, skulpture, crteža (42,5%).

 U okviru istraživanja "Izlagačka politika beogradskih likovnih galerija" sprovedena je anketa s posetiocima četiri beogradske galerije:

  • Galerija Fakulteta likovnih umetnosti,
  • Galerija Srpske akademije nauke i umetnosti,
  • Likovna galerija,
  • Galeriji "Artget" u Kulturnom centru Beograda.

Istraživanje je obuhvatilo 500 ispitanika, od čega je uspešno anketirano njih 444.
S kim najčešće odlaze u galerije?

Posetioci beogradskih galerija najviše vole sami da uživaju u izložbama, i to polovina njih, a kada se odluče da pozovu društvo, onda su to najčešće prijatelji ili porodica. Zanimljivo je da čak skoro tri četvrtine visokoobrazovanih samostalno posećuje galerije, a studenti i učenici najčešće dolaze s prijateljima – 36% njih.

Šta očekuju od izložbe?

Nešto više od trećine posetilaca dolazi u galeriju da bi saznali nešto novo, dok je za oko 27% njih ovo neka vrsta kreativne inspiracije. Tek svaki deseti posetilac ovaj vid aktivnosti doživljava kao rasterećenje od svakodnevnih obaveza. Na pitanje koje izložbe bi želeli da vide u beogradskim galerijama, petina posetilaca se opredelila za dela savremene umetnosti, od čega najviše pripadnice lepšeg pola. U manjoj meri su posetioci zainteresovani za dela renesansnih i starih majstora (5,6%), kao i dela savremenih srpskih slikara i dela srpskog slikarstva XIX i XX veka (4,9%).

Kako se informišu o izložbama?

Za nove izložbe u beogradskim galerijama posetioci najčešće saznaju „u prolazu“, na zgradi galerije, banerima, bilbordima ili pak natpisima na drugim mestima u gradu, dok se putem medija, kao što su TV, radio, štampa, obaveštava nešto manje od trećine posetilaca.

S kim najčešće odlaze u galerije?

Skoro polovina ispitanih posetilaca navela je da galerije obilazi često, što čini takozvanu idealnu galerijsku publiku. Samo dva posto se ovom prilikom prvi put našlo u galeriji. Čak 60,6% posetilaca se "oslanja" na katalog pri obilaženju galerije, dok samo trećini njih on nije toliko bitan za razumevanje izložbe.

Na koji način najradije razgledaju izložbu?

Naša galerijska publika se izgleda još uvek opredeljuje za tradicionalan način obilaska izložbe. Uz stručnu pomoć autora ili kustosa najviše voli da uživa u izložbi čak polovina ispitanih posetilaca, dok samo 9,6% njih voli da koristi audio-vizuelna sredstava pri razgledanju izložbe.

Šta nedostaje galerijama?

Četvrtina posetilaca smatra da je prostorna koncepcija glavni problem u galerijama. Nešto manje njih smatra da je nedostatak u izložbenoj delatnosti. Čak 43,2% ispitanih nije iznelo svoje mišljenje.

A šta kažu zaposleni?

Što se tiče posebnih programa za mlade, starije ili osobe sa invaliditetom, u ovim beogradskim galerijama za njih nema dovoljno prostora niti zaposlenih, ocenjuju kustosi. Zaposleni u ovim galerijama smatraju da programi treba da se približe publici, da izložbe budu autentične i da nose neku zanimljivu priču, da budu prepoznatljive i lako pamtljive...

Kustosi žele da se edukuju, uglavnom u oblasti savremenih izlagačkih praksi, zatim novih tehnologija, te savremenih marketinških i menadžerskih veština. Zanimanja koja nedostaju u ovim galerijama, prema mišljenju upravnika su kustos dokumentalista, kustos pedagog i edukator, kustos dizajner izložbi, za koje smatraju da bi omogućili efikasnije obavljanje posla.

Izvor: B92
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Osmo izdanje Festivala savremene umetnosti Dunavski dijalozi održaće se od 8. do 30. septembra 2020. u Novom Sadu. Festival je kao i u ...
BEOGRAD. Muzej savremene umetnosti Beograd predstavlja od 20. oktobra 2021. do 21. februara 2022. retrospektivnu izložbu Vladimira Veličkovića...
NOVI SAD. Galerija StuartS predstavlja od 25. oktobra do 15. novembra 2019. slike Tatjane Dimitrijević (1965, Sombor). Diplomirala je na Akademiji ...

NOVI SAD. Osvaldo Sibils rođen je 1961. u Urugvaju, a živi i stvara u Barseloni. Bavi se crtežom, umetnošću zvuka i video-performansima....

NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti, u prostoru Salon 77, predstavlja od 22. septembra do 9. oktobra 2020. slike Miloša...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
LONDON. Matju Slotover (Matthev Slotover) i Amanda Šarp (Amanda Sharp) su osnovali Friz...
Paralelene dimenzije viševekovnih odnosa kao i deljenja zajedničkog kulturnog prostora ...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Vajar Mladen Marinkov rođen je 1947. godine u Novom Sadu. Diplomirao na Akademiji za likovne...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Napori Galerije Matice srpske su ujedinjeni u namerama koje pozivaju u svoje okrilje svakog ko želi da vidi, čuje i misli. Studirati rečima ovaj slučaj nesvakidašnje prirode deluje beznadežno, poput pokušaja da se jednim pogledom...
Knjige i časopisi
Učesnici: Rick Veitch, Sagar Fornies, Šandor Gogoljak, Steven Dupré, Vittorio Giardino, Željko Pahek, Zoran Tucić, Pau Rodríguez, Paco Roca, Nina Bunjevac, Mozart Kouto, Miloš Mazal, Marcelo...
Intervju
Rođena Beograđanka, slikarka Milica Živadinović (1975) fascinirana lepotom šara pirotskog ćilima naselila je najnoviji ciklus svojih slika njegovim stilizovanim šarama, a stečena saznanja o ćilimu u susretima sa tkaljama,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom