CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Ujedinjene nacije (UN) - Internet je ljudsko pravo

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 05
Videomedeja 14
Videomedeja 24
Noć muzeja 2009
Digital Art 03
Digital Art 02
Terra 18

Sponzor rubrike
Vladislav Šešlija, slike u Malom likovnom salonu Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNOVI SAD. Mali likovni salon predstavlja od 26. novembra do 15. decembra 2012. slike Vladislava Šešlije (1965, Zrenjanin). Diplomirao je slikarstvo na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Dobitnik je više nagrada: Novi Sad LANS (1988); Beograd, 7. Bijenale jugoslovenskog studentskog crteža (1993), Sremski Karlovci "Podunavska likovna kolonija" (1996).Image

Image

Vladislav Šešlija se na vojvođanskoj umetničkoj sceni pojavio tokom ranih devedesetih godina prošlog veka. U vremenu tada započete epohalne krize mladi umetnik je reagovao potentnim i poletnim (neo)eskpresionističkim gestom. Taj njegov ekspresionizam, to njegovo tadašnje slikarstvo, moglo se smatrati specifičnim buntovničkim umetničkom manifestacijom, izrazom neslaganja sa kriznim socijalnim, političkim i kulturološkim kontekstom. U osnovi Šešlijinog izraza, baš kao kao i u slikarstavima brojnih njegovih ispisnika, snažni subjektivizam je značio protest zbog karaktera sveta i vremena u kome je živeo i stvarao svoju umetnost. No, već tada, u tom preludijskom periodu sopstvene umetnosti, Vladislav Šešlija je iskazivao nesvakidašnju – radost slikanja.

Opštem osećanju krize i tragičnosti – umetnik je suprotstavio jedno poetično i iskreno slikarstvo. Pri tome, njegova slika je bila čvrsto zasnovana na primarnom dejstvu i funkcionalizaciji likovnih elemenata. Takva  Šešlijina nastojanja bili su postavljena na jasnom  modernističkom načelu po kojem "umetnost ima pravo na zasebnost, ne da bi se izdvojila, nego da bi svojim modelom bila uzor drugim znanjima i drugim praksama" (Filiberto Menna). U svakom slučaju, sredinom tih fatalnih devedesetih godina proteklog veka, mladi Vladislav Šešlija je autentični akter tada aktuelnih zbivanja koji se pojavljivao na, u to vreme, veoma  značajnim izložbenim manifestacijama, poput postavke "O apstrakciji ponovo" u Galeriji Zlatno oko u Novom Sadu, zatim na  prvom Bijenalu mladih u Vršcu 1994. godine, te na još nekim grupnim izložbama.

Od tada do danas, ovo slikarstvo se razvijalo tokovima skladnog i logičnog kontinuiteta. Zapravo, Šešlija je konstantno posvećen jednom specifičnom shvatanju područja slike kao predela stvaralačke igre. Njegove predstave, bilo da se radi o vidljim motivima, o asocijativnim, ili čak apstrakcijskim krhotinama nekadašnjih realističkih prikaza - uglavnom predstavljaju ludističku (re)interpretaciju vlastitog doživljaja i shvatnja sveta i sveta slike. Najčešće je Šešlijina slika zasnovana na dominantnoj ulozi boje. Raskošni sklop boja on večito sabira, sadeva i uslojava u jedinstvenu kolorističku sintezu, i u autentičnu pikturalnu atmosferu. Dijapazon tih intenzivno bojenih pikturalnih zapisa veoma je širok – od tmastih i dubokih, slojevito iznuđenih tonova – do lapidarnih, tankih, primarnih, lazurnih namaza zvonkog zvuka i razigranih bojenih akcenata… I Šešlijino shvatanje crteža je veoma širokog raspona. Uglavnom se radi o "otvorenom" crtežu, o oslobođenim samostalnim linijama koje se, veoma često, pojavljuju u plastičkoj strukturi kao poseban vizuelno-likovni podatak – mada ovom slikaru nije stran ni crtanje snažnim, neki put čak strogim potezima sklopljenim i povezanim tako da, istovremeno, konstruišu i definišu, ali i "stežu" nacrtanu formu...

Očito je da je Šešlijin slikarski koncept daleko od bilo kakve racionalnosti i cerebralnosti. U ovoj umetnosti radi se o spontanim i refleksnim slikarskim reakcijama: slika jeste svojevrsno arkadijsko utočište naslikana u smutnim vremenima ispunjenim brojnim manifestacijama jedne odista dugotrajne i iscrpljujuće tranzicijske krize koja se, već odavno, pretvorila u stanje. Slikar Vladislav Šešlija se tom stanju opire i suprotstavlja. A pri tome, njegova namera nikada nije usmerena ka stvaranju poruke i poduke, on slikom iskazuje  vlastito stanje svesti, sopstveno raspoloženje i čistu dušu, osećajnost i iskrenost pred svetom u kome živi i stvara. U tom smislu ovo slikarstvo treba prihvatiti kao rezultat jednog poštenog, čak čistog etičkog stava vidljivog u umetnikovom odnosa prema slici, njenom smislu, njenom ontološkom biću.

Sava Stepanov

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Spomen-zbirka Pavla Beljanskog 2021. godine obeležava veliki jubilej, 60 godina od otvaranja svojih vrata iza kojih se čuvaju...
PARIZ. U Kulturnom centru Srbije u Parizu, od 17. do 30. avgusta 2023, može da se pogleda retrospektivna izložba "Od Nevena do Betmena:...
NOVI SAD. Galerija Matice srpske predstavlja od 23. aprila do 4. jula 2021. izložbu "Identitet(i) - Predstave žena u srpskom slikarstvu...
BEOGRAD. Galerija Kuće legata predstavlja od 5. do 24. marta 2024. izložbu "Likovne umetnice Niša - Izbor iz kolekcije Galerije...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš predstavlja od 5. do 30. marta 2024, u prostoru Oficirski dom, Međunarodno bijenale...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Reportaže
Ruski muzej u Moskvi predstavlja od 5. decembra 2013. izložbu posvećenu dvema etapama ...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U Muzeju Orsay održava se izložba pod nazivom "Izvan...
Izložba je rezultat saradnje The Art Institute of Chicago i Tate Modern u kojoj je bilo su...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U Muzeju Orsay održava se izložba pod nazivom "Izvan zvezda: Mistični pejzaž od Monea do Kandinskog", od 14. marta do 25. juna 2017. Izložba je organizovana u partnerstvu sa l’Art Gallery of...
Knjige i časopisi
Može li se danas razumeti smisao tragičkog, istinski pojmiti njegova dubina. U svetu prekrivenom katastrofama, u svetu koji sebe ne može više da doživi kao celinu a da ne slaže sam sebe, u svetu koji sebe ne može da vidi iako stalno gleda ...
Intervju
Multimedijalni umetnik, likovni kritičar i publicista Andrej Tišma rođen je u Novom Sadu 1952. godine, Akademiju lepih umetnosti u Pragu završio je '76, a još u vreme studija počinje da se bavi mail-artom, koji će ga i u ...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom