CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 06
Videomedeja 12
Noć muzeja 2020
Digital Art 09
Dunavski dijalozi 07
Videomedeja 22
Videomedeja 14

Sponzor rubrike
Lucijan Bernhard (1883 - 1972), reklama i dizajn u osvit 20. veka Štampaj E-pošta
(3 glasanja)
ImageMuzej primenjene umetnosti, Beograd. 14. februar - 14. mart 2013.
Retrospektivna izložba radova Lucijana Bernharda (1883 - 1972), koju čini 218 eksponata (pretežno hromolitografija), koncipirana je sa ciljem da publiku upozna sa stvaralaštvom jedne od "ikona dizajna" s početka 20. veka. Zahvaljujući predanom dugogodišnjem istraživanju autora ove izložbe Huberta Ridla, imamo pred sobom detaljan uvid u život Lucijana Bernharda i u njegovo stvaralaštvo.Image

Image

Image
copyright za fotografije: © VG Bildkunst, Bon i ifa.

Ova izložba je namenjena ljubiteljima dizajna, jer omogućava detaljno sagledavanje dela jednog od pionira oglašavanja i dizajna s početka 20. veka.

Image

Radionica za studente:

Subota, 16.  februar 2013. u 12:00

Radionica je namenjena studentima Fakulteta primenjenih umetnosti i Dizajnerske škole iz Beograda na kojoj će, pod nadzorom autora izložbe Huberta Ridla, učesnici raditi projektni zadatak izrade plakata kao u vreme Lucijana Bernharda.

Lucijan Bernhard je nemački umetnik koji je imao značajnu ulogu u oblikovanju vizuelnog jezika moderne reklame koji odgovara brzom privrednom rastu i životnom ritmu koji on diktira. On je tvorac plakata svedenih na prikaz predmeta i ime robne marke (nem. "Schachplakat", eng. "object poster"), tako da se savremeni plakat ne može zamisliti bez njegovog doprinosa. Logotipi brojnih velikih preduzeća, kao što su Boš, Kafa HAG, Pelikan, i danas se zasnivaju na rešenjima koja je Bernhard predložio počekom prošlog veka.

U Nemačkoj se nova umetnost plakata probila tek u poslednjoj deceniji 19. veka, a njeni su centri bili Minhen i Berlin. Početkom 20. veka savremenici su plakatu pridavali izuzetno veliki značaj. O tome svedoče i redovne izložbe plakata kao i činjenica da su u javnim kulturnim ustanovama vrlo brzo ustanovljene odgovarajuće zbirke, poput onih u Berlinu, Drezdenu, Hamburgu i Štutgartu. One su značajno doprinele profesionalizaciji reklame baš kao i osnivanje "Udruženja ljubitelja plakata" u Berlinu 1905. godine.

Ursula Celer u predgovoru kataloga ove izložbe ističe: "Najveći uticaj na rani razvoj dizajna u Nemačkoj imao je upravo Lucijan Bernhard. On je presudno uticao na razvoj veoma funkcionalnog pristupa, koji je kod plakata obeležio stil s početka 20. veka.  Pored toga, pripala mu je i ta čast da bude prvi profesor na novoustanovljenoj katedri za reklamu. Otvorio je kancelariju u Berlinu, u kojoj je izrađivao idejna rešenja za plakate, reklamne oglase, tipografska pisma i logotipe, ali je načinio i prve korake ka oblikovanju ideje o korporativnom identitetu, čije smo pune mogućnosti iskoristili tek u naše vreme, dakle stotinu godina kasnije".

Bernhardova idejna rešenja za robne marke (Boš, Štiler, Audi...) daleko su nadživela svog tvorca. Tako je njegov uticaj delovao i dalje, uprkos tome što se mnogi nisu više sećali autorovog imena. Sam Bernhard postao je žrtva prolaznosti sopstvenih ostvarenja. U očima šire publike njegova je slava izbledela kad i plakati na reklamnim stubovima i oglasi u dnevnim novinama.

Značaj ove izložbe je utoliko veći jer predstavlja prvu samostalnu retrospektivu stvaralaštva Lucijana Bernharda koncipiranu po muzeološkim standardima i napravljenu za muzejske galerijske prostore. Ni u Nemačkoj, a ni u Americi, u kojoj je Bernhard živeo od 1923. godine, njegovo stvaralaštvo nikada ranije nije tako detaljno predstavljeno kao ovde.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš predstavlja od 5. do 30. marta 2024, u prostoru Oficirski dom, Međunarodno bijenale...
NOVI SAD. Galerija Kulturnog centra Vojvodine "Miloš Crnjanski" predstavlja od 15. do 27. oktobra 2020. slike Georga Redžeka...
NOVI SAD. 24. Međunarodni video festival Videomedeja u produkciji i organizaciji Udruženja za video umetnost Videomedeja održaće se u periodu od...
MILANO. Kako predstaviti uspeh? Posebno mladog čoveka. Izgleda da je naše društvo tako uređeno da neko uvek mora da bude etiketiran. Da...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš predstavlja, od 5. aprila 2022. u prostoru Salon 77, radove Ivana Mišića (1987,...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
LONDON. Matju Slotover (Matthev Slotover) i Amanda Šarp (Amanda Sharp) su osnovali Friz...
Termin umetnička kritika egzistira u nejasnoj odrednici značenja i specifičnom spoju dveju reči -...
BRISEL. U Palati Bozar u Briselu, 18. februara 2016. je otvorena izložba "Daniel Buren:...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Bosiljka Zirojević Lečić redovna je profesorka na Akademiji umetnosti u Novom sadu, uža oblast...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Čertvrta Noć muzeja u Novom Sadu održaće se 15. maja od 18 do 2 časa posle ponoći. Više od 80 programa realizovaće se na 47 lokacija podeljenih u 6 gradskih zona. Ovogodišnja manifestacija u Novom Sadu je u znaku ekologije pod sloganom...
Knjige i časopisi
Rubrika "Književni portret" uvedena je kao povremeno, a prepo- znatljivo obeležje našeg časopisa sada već pomalo daleke (i u sećanju ne sasvim jasne) 2005. godine: u broju 8 nove serije Gradine prvi takav portret bio je sklopljen...
Intervju
Petsto kvadratnih metara kopija najlepših fresaka iz Dečana, Gračanice, Sopoćana, Studenice, Mileševe i svetinja i sa teritorija van Srbije, još sijaju samo za goste sa zidova rodne kuće u pirotskom selu Jalbotini Časlava...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom