CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Knjige    |    Časopisi
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 01
Noć muzeja 2009
Videomedeja 17
Terra 18
Digital Art 07
Digital Art 03
Videomedeja 14

Sponzor rubrike
Časopis Nova misao (Novi Sad), broj 18 Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageMože li se danas razumeti smisao tragičkog, istinski pojmiti njegova dubina. U svetu prekrivenom katastrofama, u svetu koji sebe ne može više da doživi kao celinu a da ne slaže sam sebe, u svetu koji sebe ne može da vidi iako stalno gleda beskrajno mnoštvo slika, čini se da u takvom svetu nema tragike. Ima nesreće, ima i bola, svuda i na svakom koraku, ali tragičkog osećanja nema.Image

ImageNaše slepilo gleda.

Zamislimo ono jedno kiklopsko oko Sokratovo upereno u tragediju, ono oko u kojem nikad nije zaplamteo divni zanos umetničkog oduševljenja – zamislimo kako je tome oku bilo uskraćeno da sa uživanjem gleda u dioniske ponore – i šta je ono moralo da ugleda u uzvišenoj i proslavljenoj tragičkoj umetnosti, kako je naziva Platon? Nešto prilično nerazumno, s uzrocima koji kao da su bez posledica i s posledicama koje kao da su bez uzroka.

Za Ničea u Rođenju tragedije Sokrat je kiklopska figura, izdanak čkiljave i nakazna kulture koja proizilazi iz sofistike i nastavlja se sve do naših dana u obogotvorenom racionalizmu i agresivnom scientizmu, u vladavini lošeg posredovanja. Dakle, nije problem u oslanjanju na razum već u potrebi da se sve izvan razuma zbriše kao ne-razum. Ne samo da ništa ne može biti iznad razuma već ništa ne može biti doli on sam. Svako pitanje ima svoj odgovor a izvan pitanja i odgovora nema ničega. Protiv te vrste jednookog slepila, kiklopske bahatosti, ustaje Niče braneći tragičko.

Niče 1873. piše tekst pod nazivom O istini i laži u vanmoralnom smislu i u ovom mladalačkom tekstu postavlja pitanje o ulozi intelekta u celini svetu.

Šta je, dakle, istina? Pokretno mnoštvo metafora, metonimija, antropomorfizama, ukratko zbir ljudskih veza koje su poetski i retorski bile uznesene, prenesene, ukrašene, i koje nakon duge upotrebe, učvršćene, kanonizovane i obavezne, nalikuju na neki narod: istine su iluzije za koje smo zaboravili šta su, metafore, pohabane i sa izgubljenom čulnom snagom, novčići čiji je otisak istrven i sada se mogu jedino promatrati ne više kao novčići nego kao puki metal.

Nervni nadražaji u oku prenose se u sliku, to je jedno posredovanje koje Niče vidi kao metaforu, zatim se ta slika posredstvom glasa prenosi u reč. I to je medijalizacija koja nema osnovu u suštini stvari. Mi smo poput gluvog čoveka koji videvši raspored peščanih oblika koje proizvodi vibriranje zvuka zaključi da to jeste zvuk sam.

Verujemo da znamo nešto o samim stvarima govorimo li o drveću, bojama, snegu i cveću, a ipak ne posedujemo ništa sem metafora stvari, koje čak i ne odgovaraju izvornim suštastvima.

Niče pokušava da nam kaže da misliti znači posredovati a da posredovati znači nužno iskrivljavati. Jezik je puka nagodba o znakovima, ukupnost konvencija, utvrđivanje ubuduće važećih znakova. Čovek istraživač, pojmovni mislilac, misleći da staje na čvrsto tlo jezika zapravo lebdi nad provalijom proizvoljnosti daleko od suštine stvari.

Kad Kerolova Alisa zapita Hapti Damptija: Kako možeš naterati reči da znače tako mnogo stvari, on jednostavno odgovara: Pitanje je ko je gospodar i to je sve. A ko je danas gospodar reči? Rečima gospodari medij. Ali nemojmo zaboraviti ono što je još i Makluan isticao: i novac je medij. I kako je to rekao u jednom intervjuu Franko Berardi Bifo: novac i jezik imaju nešto zajedničko oni su ništa, a pokreću sve.

Niče je shvatio da se počevši od Sokrata značajno smanjilo vidno polje mišljenja, da se ono svelo na hipertrofiju pojma. Uprkos njegovoj, u mladalačkim radovima još nerazvijenoj argumentaciji i nekoj implicitnoj psihologijskoj vizuri, njegova intuicija pogađa metu.

Reč je o oku, pogledu koji tako usamljen postaje slep. Gledati slepo, izvorni paradoks. Jer ono tragičko dolazi iz pogleda ali drugačijeg. Od ne-ljudskog pogleda. Sokrat je prvi put Homera, Pindara, Eshila, Dioniza, gledao kao usamljeni pojedinac. Od tada pogled je uvek usamljen, on čini stvari nedodirljivim. On nužno isključuje dodir, miris, ukus... Oko je važnije od kože, nepca, njuha. Trezvenost je važnija od transa i ekstaze. Postali smo ono što gledamo i sami nedodirljivi.

U jednom čudnom fragmentu iz zaostavštine Helderlin će reći: U tragičkom je, pak, znak sam po sebi beznačajan, bez dejstva, ali se on izvorno direktno ispoljava. Direktno i bez posredništva, bez medijalizacije. U Empedoklu, nikad dovršenoj Helderlinovoj tragediji, progovara volja za probojem u Nevidljivo, ona je želja da se pogled učini nevažnim, da se ide ravno ka Elementima i da se sa njima sjedini. Žudnja za preokretom je žudnja za tragičkom izvornošću. Kao i Niče i Helderlin je ovo žudnju za preokretom skupo platio i već negde prekriven velom ludila napisao: Da li bih hteo da sam kometa? Da. Jer one imaju brzinu ptica, cvetaju vatrom i u čistoti su kao deca.

Mirko Sebić,
glavni urednik

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu
Iz kalendara art događaja
06.05.2025 - 20.06.2025 | 10.00
Aleksa Mitrović - Crtež
08.05.2025 - 25.08.2025 | 18.00
Zdravko Joksimović - Retrospektivna izložba
16.05.2025 - 24.08.2025 | 19.00
Sport u umetnosti. Umetnost sporta - Revijana izložba
16.05.2025 - 30.06.2025 | 19.00
Kristof Kompijano - Slike
29.05.2025 - 28.06.2025 | 19.00
73. Majska izložba grafike - Grupna izložba

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Spomen-zbirka Pavla Beljanskog 2021. godine obeležava veliki jubilej, 60 godina od otvaranja svojih vrata iza kojih se čuvaju...
PARIZ. U okviru proslave 50 godina Kulturnog centra Srbije u Parizu, 21. decembra 2023. se otvara izložba "Šta ima novo?". Biće...
PARIZ. Galerija Štab predstavlja od 22. februara do 9. marta 2024. radove Joškina Šiljana i Aleksandra Stanojevića Kempe na...
Bosiljka Zirojević Lečić redovna je profesorka na Akademiji umetnosti u Novom sadu, uža oblast Slikarstvo. Koordinatorka je i nekoliko projekata u ...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš, u prostoru Paviljon u Tvrđavi, predstavlja izložbu italijanskih i srpskih umetnika...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Koliko je likovna umetnost sastavni deo pozorišne umetnosti, kao i onog što ...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Centar Pompidu je priredio retrospektivnu izložbu Jim Dine-a,...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Jesenji period 2016. godine umetničkih postavki u pariskim...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Izložba je rezultat saradnje The Art Institute of Chicago i Tate Modern u kojoj je bilo su zastupljeno 125 ključnih radova kao "Look Mickey" (1961) iz National Gallery, Washington, "Whaam!" (1963) iz Tate kolekcije i...
Knjige i časopisi
Likovni prilozi u Gradini broj 19 su fotografije slika Sande i Gorana Vuletića, umetnika iz Niša. Korice časopisa i kolori na početku  rubrika proze i teorije i kritike ilustrovane su slikama Gorana Vuletića, a kolori...
Intervju
Bull.Miletic je naziv umetničkog para koji čine Synne BULL (Norveška) i Dragan MILETIĆ (Srbija). Umetnički par su osnovali u San Francisku 2000. godine. Žive i rade u Oslu i San Francisku. Intervju je nastao nakon art angažmana umetničkog...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom