CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
vlado rancic

   Knjige    |    Časopisi
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 12
Terra 18
Dunavski dijalozi 07
Digital Art 06
Noć muzeja 2014
Terra 25
Dunavski dijalozi 00

Sponzor rubrike
Časopis Nova misao (Novi Sad), broj 18 Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageMože li se danas razumeti smisao tragičkog, istinski pojmiti njegova dubina. U svetu prekrivenom katastrofama, u svetu koji sebe ne može više da doživi kao celinu a da ne slaže sam sebe, u svetu koji sebe ne može da vidi iako stalno gleda beskrajno mnoštvo slika, čini se da u takvom svetu nema tragike. Ima nesreće, ima i bola, svuda i na svakom koraku, ali tragičkog osećanja nema.Image

ImageNaše slepilo gleda.

Zamislimo ono jedno kiklopsko oko Sokratovo upereno u tragediju, ono oko u kojem nikad nije zaplamteo divni zanos umetničkog oduševljenja – zamislimo kako je tome oku bilo uskraćeno da sa uživanjem gleda u dioniske ponore – i šta je ono moralo da ugleda u uzvišenoj i proslavljenoj tragičkoj umetnosti, kako je naziva Platon? Nešto prilično nerazumno, s uzrocima koji kao da su bez posledica i s posledicama koje kao da su bez uzroka.

Za Ničea u Rođenju tragedije Sokrat je kiklopska figura, izdanak čkiljave i nakazna kulture koja proizilazi iz sofistike i nastavlja se sve do naših dana u obogotvorenom racionalizmu i agresivnom scientizmu, u vladavini lošeg posredovanja. Dakle, nije problem u oslanjanju na razum već u potrebi da se sve izvan razuma zbriše kao ne-razum. Ne samo da ništa ne može biti iznad razuma već ništa ne može biti doli on sam. Svako pitanje ima svoj odgovor a izvan pitanja i odgovora nema ničega. Protiv te vrste jednookog slepila, kiklopske bahatosti, ustaje Niče braneći tragičko.

Niče 1873. piše tekst pod nazivom O istini i laži u vanmoralnom smislu i u ovom mladalačkom tekstu postavlja pitanje o ulozi intelekta u celini svetu.

Šta je, dakle, istina? Pokretno mnoštvo metafora, metonimija, antropomorfizama, ukratko zbir ljudskih veza koje su poetski i retorski bile uznesene, prenesene, ukrašene, i koje nakon duge upotrebe, učvršćene, kanonizovane i obavezne, nalikuju na neki narod: istine su iluzije za koje smo zaboravili šta su, metafore, pohabane i sa izgubljenom čulnom snagom, novčići čiji je otisak istrven i sada se mogu jedino promatrati ne više kao novčići nego kao puki metal.

Nervni nadražaji u oku prenose se u sliku, to je jedno posredovanje koje Niče vidi kao metaforu, zatim se ta slika posredstvom glasa prenosi u reč. I to je medijalizacija koja nema osnovu u suštini stvari. Mi smo poput gluvog čoveka koji videvši raspored peščanih oblika koje proizvodi vibriranje zvuka zaključi da to jeste zvuk sam.

Verujemo da znamo nešto o samim stvarima govorimo li o drveću, bojama, snegu i cveću, a ipak ne posedujemo ništa sem metafora stvari, koje čak i ne odgovaraju izvornim suštastvima.

Niče pokušava da nam kaže da misliti znači posredovati a da posredovati znači nužno iskrivljavati. Jezik je puka nagodba o znakovima, ukupnost konvencija, utvrđivanje ubuduće važećih znakova. Čovek istraživač, pojmovni mislilac, misleći da staje na čvrsto tlo jezika zapravo lebdi nad provalijom proizvoljnosti daleko od suštine stvari.

Kad Kerolova Alisa zapita Hapti Damptija: Kako možeš naterati reči da znače tako mnogo stvari, on jednostavno odgovara: Pitanje je ko je gospodar i to je sve. A ko je danas gospodar reči? Rečima gospodari medij. Ali nemojmo zaboraviti ono što je još i Makluan isticao: i novac je medij. I kako je to rekao u jednom intervjuu Franko Berardi Bifo: novac i jezik imaju nešto zajedničko oni su ništa, a pokreću sve.

Niče je shvatio da se počevši od Sokrata značajno smanjilo vidno polje mišljenja, da se ono svelo na hipertrofiju pojma. Uprkos njegovoj, u mladalačkim radovima još nerazvijenoj argumentaciji i nekoj implicitnoj psihologijskoj vizuri, njegova intuicija pogađa metu.

Reč je o oku, pogledu koji tako usamljen postaje slep. Gledati slepo, izvorni paradoks. Jer ono tragičko dolazi iz pogleda ali drugačijeg. Od ne-ljudskog pogleda. Sokrat je prvi put Homera, Pindara, Eshila, Dioniza, gledao kao usamljeni pojedinac. Od tada pogled je uvek usamljen, on čini stvari nedodirljivim. On nužno isključuje dodir, miris, ukus... Oko je važnije od kože, nepca, njuha. Trezvenost je važnija od transa i ekstaze. Postali smo ono što gledamo i sami nedodirljivi.

U jednom čudnom fragmentu iz zaostavštine Helderlin će reći: U tragičkom je, pak, znak sam po sebi beznačajan, bez dejstva, ali se on izvorno direktno ispoljava. Direktno i bez posredništva, bez medijalizacije. U Empedoklu, nikad dovršenoj Helderlinovoj tragediji, progovara volja za probojem u Nevidljivo, ona je želja da se pogled učini nevažnim, da se ide ravno ka Elementima i da se sa njima sjedini. Žudnja za preokretom je žudnja za tragičkom izvornošću. Kao i Niče i Helderlin je ovo žudnju za preokretom skupo platio i već negde prekriven velom ludila napisao: Da li bih hteo da sam kometa? Da. Jer one imaju brzinu ptica, cvetaju vatrom i u čistoti su kao deca.

Mirko Sebić,
glavni urednik

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame
Iz kalendara art događaja
07.08.2023 - 11.10.2023 | 19.00
Boško Petrović (1922-1982) - Slike i kolaži
31.08.2023 - 30.09.2023 | 19.00
Goran Despotovski - Instalacije, interaktivna dela i objekti
01.09.2023 - 01.10.2023 | 12.00
Vesna Perunović - Paradigma doma
04.09.2023 - 29.09.2023 | 19.00
Bojan Stojčić - Dokumentarni film i grupa artefakata
05.09.2023 - 01.10.2023 | 17.00
Bijenale mladih 2023 - Grupna izložba

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. U Salonu 77, izložbenom prostoru u tvrđavi Savremene gaerije Niš, od 11. do 29. maja 2017. biće predstavljene skulpture i crteži...
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvuju: Dragan Rajšić (Srbija), Marko Crnobrnja (Srbija), Igor Antić (Francuska), Varol Topač...
BEČ. Od juna do septembra glavni grad Austrije okupiraće stvaraoci ulične umetnosti iz celog sveta. Po treći put se u Beču od 11. juna do 10....
NOVI SAD. Galerija Bel Art, u saradnji sa umetničkim studijom Wolf Art, predstavlja od 16. decembra 2016. do 5. januara 2017. izložbu pod nazivom...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna umetnost (proleće 2016). Iz bogatog repertoara koji...
videomedeja
Povezani sadržaji
Reportaže
Termin umetnička kritika egzistira u nejasnoj odrednici značenja i specifičnom spoju dveju reči -...
LONDON. Matju Slotover (Matthev Slotover) i Amanda Šarp (Amanda Sharp) su osnovali Friz...
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016....
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Kao sedmogodišnji dečak, Živojin - Žika Miškov obećao je svojoj majci da će postati...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Zarobljen u svojoj kući u Normandiji, jedan od najuticajnijih britanskih likovnih umetnika Dejvid Hokni izijavljuje o virusu korona. "Volim život, ali imam 83 godine, i umreću. A razlog smrti će biti datum rođenja". Ovako se u kratkom...
Knjige i časopisi
Kolaž tekstova različitih žanrova i nastalih u različito vreme sakupljeni u jedinsvenu zbirku. Knjiga sadrži vrlo različite Juditine introspektivne poglede na društvo, književnost i njen intimni doživljaj života. Sa druge strane, knjigu...
Intervju
"Život je kompozicija različitih tonova i ritmova koja nas vodi u vrtlog radoznalosti, nesigurnosti, strahova, ushićenja", tako glasi autopoetski iskaz novosadskog slikara i multimedijalnog umetnika Janoša Tarka. I njegove su...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom