CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Knjige    |    Časopisi
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 03
Noć muzeja 2010
Dunavski dijalozi 01
Noć muzeja 2007
Noć muzeja 2008
Videomedeja 18
Videomedeja 11

Sponzor rubrike
Monografija Emerika Feješa Štampaj E-pošta
(5 glasanja)
ImageMonografija je objavljena u okviru programa izdavačke delatnosti Muzeja savremene umetnosti Vojvodine i pruža mogućnost novog i drugačijeg iščitavanja rada Emerika Feješa u kontekstu umetnosti dvadesetog veka u Vojvodini.Image

Image

ImageU nizu umetničkih pojava, koje se mogu definisati kao važne za formiranje umetničke scene u Vojvodini posle Drugog svetskog rata, najčešće se pominju sledeće: umetnost akcionista i dadaista iz perioda dvadesetih godina dvadesetog veka, marginalna ili autsajder umetnost, visoki modernizam u periodu između pedesetih i sedamsedetih godina kao i eksperimentalna neoavangarda šezdesetih. U jednom dinamičnom periodu, kakav je period ranih pedesetih godina u multikulturalnoj sredini kakva je vojvođanska, kao jedna izolovana pojava nastaje i razvija se slikarski opus Emerika Feješa.

Posmatranje umetničkog opusa Emerika Feješa, kao primera naivne umetnosti, bio je pristup "primeren vremenu u kojem je ovaj umetnički pokret posmatran kao "alternativa otuđenom građanskom profesionalizovanom modernizmu ili ekskluzivnim radikalnim modernizmima i neoavangardama" (Miško Šuvaković, Umetnost XX veka u Vojvodini: kontradikcije i hibridnosti umetnosti XX veka u Vojvodini, iz: Evropski konteksti umetnosti XX veka u Vojvodini, Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad, 2008, 178), a istaknuti kritičari Dimitrije Mića Bašičević i Oto Bihalji Merin aktivno zastupali ideju o ravnopravnoj poziciji ove grupe umetnika sa dominantnom akademskom umetnošću.

Međutim, argumentovanim se ispostavlja posmatranje umetnosti Emerika Feješa kao zasebne pojave u okviru modernističkog slikarstva na našim prostorima. Njegove kompozicije prikaza arhitekture gradova teoretičari opisuju kao modernističke (M. Šuvaković, Naivna umetnost: izvornost, ideologija i tržište, u: Istorija umetnosti u Srbiji XX vek, II tom: Realizmi i modernizmi oko hladnog rata, Orion Art, Beograd, 2012, 762). Kod Feješa je izrazita geometrizacija izvedena preciznim linijama i jasnim bojama što je još jedan elemenat modernističkog u njegovim slikama.

Ako posmatramo umetnost u duhu reči Oto Bihalji Merina: "... njeno (naive – prim.au.) postojanje učvršćuje u nama ubeđenje da tiho rastenje njenih bezazlenih travki i maštovitih cvetova može biti sačuvano i u klimi optičkih aparatura i kibernetskih tvorevina." (Oto Bihalji Merin, Primitivna, narodna i naivna umetnost, u: Jedinstvo sveta u viziji umetnosti, Nolit, Beograd, 1974, 263), Feješ se može opisati kao osvežavajuća slikarska pojava pogotovo danas u eri performansa i video umetnosti.

Opisivano je često Feješevo slikarstvo kao primitivni ekspresionizam. Ekspresija izvire iz njegovih boja i obrisa građevina koje Feješ izuzetno precizno i posvećeno iscrtava. Urbani motivi najčešći su motivi u njegovom opusu i stoga se sreće još jedan termin u opisu njegovog slikarstva a to je "urbani pejzažista". Fascinira posmatrače ali i kritiku još od same pojave ovog slikara njegova posvećenost arhitekturi i to gradova koje sam nije ni video. Feješevo oko je lepotu tih građevina videlo na razglednicama i ta je lepota za njega nepresušan izvor inspiracije. Iako smo upoznati sa arhitekturom Venecije, Firence, Pariza, Beča, Minhena, Budimpešte, Moskve, Vašingtona, Kaira i mnogih gradova, na Feješevim slikama ta arhitektura nas iznova zadivi a i podseti na lepote njenih linija i struktura. Iako je slikareva logika pri isrctavanju ovih slika geometrijska, oseća se snažan emotivni pristup toj naizgled ne-emotivnoj, hladnoj tematici. Upravo u tome, po mom mišljenju, nalazi se izrazita vrednost ovog slikarstva.

dr Ivana Bašičević Antić,
iz teksta monografije

Emerik Feješ (1904, Osijek). Rođen je kao deveto od četrnaestoro dece u porodici Stefanović. Godine 1918. porodica menja prezime u Feješ. Otac mu je bio zanatlija i od njega je Emerik naučio da pravi dugmad i češljeve te je veoma rano počeo da radi da bi doprineo izdržavanju porodice. Kasnije je menjao zanate kojima se bavio i od kojih se izdržavao, kao i gradove u kojima je živeo, radeći u fabrikama u Zagrebu, Beogradu, Mariboru, Osijeku, Celju, Puli, Pešti i Nađvaradu. Usled bolesti, astme i išijasa, koji su ga često "vezivali" za krevet, Feješ rano odlazi u invalidsku penziju. Ono što je predano mogao da radi, i u takvim uslovima, bilo je slikanje. Strast kojoj se posvetio od 1949. pa do smrti 1969. Kritičar Dimitrije Mića Bašičević je video radove Emerika Feješa na izložbi amaterskih umetnika Vojvodine u Subotici 1955. i nakon toga, 1956. organizovao ovom slikaru prvu samostalnu izložbu u Zagrebu. O ovom slikaru piše i Oto Bihalji Merin svrstavajući ga u vrhunske umetnike naivne umetnosti.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024
Iz kalendara art događaja
08.05.2025 - 25.08.2025 | 18.00
Zdravko Joksimović - Retrospektivna izložba
16.05.2025 - 24.08.2025 | 19.00
Sport u umetnosti. Umetnost sporta - Revijana izložba
11.06.2025 - 12.08.2025 | 19.00
Dejvid Hokni - Pravilo o upotrebi fotografija za vesti
13.06.2025 - 31.08.2025 | 20.00
Ateljei umetnika - Fotografije
25.06.2025 - 15.07.2025 | 19.00
Knežević, Trtovac, Vučinić - Misaone predstave

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom sunca koji se pomoli s Istoka. Dan je dakle ...

NOVI SAD. Londonska umetnica Sandra Krisp bavi se digitalnim 3D animacijama i videom. Eksperimentiše softverom i prostornim foto kolažima....

GORNJI MILANOVAC. Tri i po decenije trajanja ovog Bijenala obeležava sedamnaesta izložba po redu. Beleži izuzetan odziv, očekivani kvalitet i...
NOVI SAD. Na izložbi, koja se organizuje u Kulturnoj stanici Svilara od 27. septembra do 11. oktobra 2021. a povodom promocije monografije Vladimira...
NOVI SAD. Umetnik iz Berlina Robert Zajdel (1977) radi na polju eksperimentalnog filma, video-instalacija, performansa, zvuka i kao kustos. Studirao...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Kada razmišljamo o konzervatorsko restauratorskim postupcima moramo biti svesni složenih ...
Majstor nadrealizma napravio je dramaturški udar iz groba koji mu Katalonija nije oprostila...
Pre 150 godina, 23. januara, rođen je proslavljeni norveški slikar ekspresionista Edvard...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Čime započeti priču o ćiriličnom pismu, u današnjem vremenu otuđenom od kulture pismenosti, kada gotovo čitavo tehnologizovano društvo tipka po ekranima u beskonačnim trakama slika i informacija? Koliko se skrivenih vrednosti...
Knjige i časopisi
Autori istraživanja i publikacije su mr Dragana Martinović, istraživač u Zavodu za proučavanje kulturnog razvitka, ma Dimitrije Tadić, savetnik za vizuelne umetnosti i multimedije Ministarstva kulture i informisanja i Nina Mihaljinac,...
Intervju
Multimedijalni umetnik, likovni kritičar i publicista Andrej Tišma rođen je u Novom Sadu 1952. godine, Akademiju lepih umetnosti u Pragu završio je '76, a još u vreme studija počinje da se bavi mail-artom, koji će ga i u ...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom