CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
slobodan knezevic abi

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2012
Videomedeja 18
Noć muzeja 2007
Noć muzeja 2013
Dunavski dijalozi 08
Videomedeja 12
Terra 28

Sponzor rubrike
Monografija Emerika Feješa Štampaj E-pošta
(5 glasanja)
ImageMonografija je objavljena u okviru programa izdavačke delatnosti Muzeja savremene umetnosti Vojvodine i pruža mogućnost novog i drugačijeg iščitavanja rada Emerika Feješa u kontekstu umetnosti dvadesetog veka u Vojvodini.Image

Image

ImageU nizu umetničkih pojava, koje se mogu definisati kao važne za formiranje umetničke scene u Vojvodini posle Drugog svetskog rata, najčešće se pominju sledeće: umetnost akcionista i dadaista iz perioda dvadesetih godina dvadesetog veka, marginalna ili autsajder umetnost, visoki modernizam u periodu između pedesetih i sedamsedetih godina kao i eksperimentalna neoavangarda šezdesetih. U jednom dinamičnom periodu, kakav je period ranih pedesetih godina u multikulturalnoj sredini kakva je vojvođanska, kao jedna izolovana pojava nastaje i razvija se slikarski opus Emerika Feješa.

Posmatranje umetničkog opusa Emerika Feješa, kao primera naivne umetnosti, bio je pristup "primeren vremenu u kojem je ovaj umetnički pokret posmatran kao "alternativa otuđenom građanskom profesionalizovanom modernizmu ili ekskluzivnim radikalnim modernizmima i neoavangardama" (Miško Šuvaković, Umetnost XX veka u Vojvodini: kontradikcije i hibridnosti umetnosti XX veka u Vojvodini, iz: Evropski konteksti umetnosti XX veka u Vojvodini, Muzej savremene umetnosti Vojvodine, Novi Sad, 2008, 178), a istaknuti kritičari Dimitrije Mića Bašičević i Oto Bihalji Merin aktivno zastupali ideju o ravnopravnoj poziciji ove grupe umetnika sa dominantnom akademskom umetnošću.

Međutim, argumentovanim se ispostavlja posmatranje umetnosti Emerika Feješa kao zasebne pojave u okviru modernističkog slikarstva na našim prostorima. Njegove kompozicije prikaza arhitekture gradova teoretičari opisuju kao modernističke (M. Šuvaković, Naivna umetnost: izvornost, ideologija i tržište, u: Istorija umetnosti u Srbiji XX vek, II tom: Realizmi i modernizmi oko hladnog rata, Orion Art, Beograd, 2012, 762). Kod Feješa je izrazita geometrizacija izvedena preciznim linijama i jasnim bojama što je još jedan elemenat modernističkog u njegovim slikama.

Ako posmatramo umetnost u duhu reči Oto Bihalji Merina: "... njeno (naive – prim.au.) postojanje učvršćuje u nama ubeđenje da tiho rastenje njenih bezazlenih travki i maštovitih cvetova može biti sačuvano i u klimi optičkih aparatura i kibernetskih tvorevina." (Oto Bihalji Merin, Primitivna, narodna i naivna umetnost, u: Jedinstvo sveta u viziji umetnosti, Nolit, Beograd, 1974, 263), Feješ se može opisati kao osvežavajuća slikarska pojava pogotovo danas u eri performansa i video umetnosti.

Opisivano je često Feješevo slikarstvo kao primitivni ekspresionizam. Ekspresija izvire iz njegovih boja i obrisa građevina koje Feješ izuzetno precizno i posvećeno iscrtava. Urbani motivi najčešći su motivi u njegovom opusu i stoga se sreće još jedan termin u opisu njegovog slikarstva a to je "urbani pejzažista". Fascinira posmatrače ali i kritiku još od same pojave ovog slikara njegova posvećenost arhitekturi i to gradova koje sam nije ni video. Feješevo oko je lepotu tih građevina videlo na razglednicama i ta je lepota za njega nepresušan izvor inspiracije. Iako smo upoznati sa arhitekturom Venecije, Firence, Pariza, Beča, Minhena, Budimpešte, Moskve, Vašingtona, Kaira i mnogih gradova, na Feješevim slikama ta arhitektura nas iznova zadivi a i podseti na lepote njenih linija i struktura. Iako je slikareva logika pri isrctavanju ovih slika geometrijska, oseća se snažan emotivni pristup toj naizgled ne-emotivnoj, hladnoj tematici. Upravo u tome, po mom mišljenju, nalazi se izrazita vrednost ovog slikarstva.

dr Ivana Bašičević Antić,
iz teksta monografije

Emerik Feješ (1904, Osijek). Rođen je kao deveto od četrnaestoro dece u porodici Stefanović. Godine 1918. porodica menja prezime u Feješ. Otac mu je bio zanatlija i od njega je Emerik naučio da pravi dugmad i češljeve te je veoma rano počeo da radi da bi doprineo izdržavanju porodice. Kasnije je menjao zanate kojima se bavio i od kojih se izdržavao, kao i gradove u kojima je živeo, radeći u fabrikama u Zagrebu, Beogradu, Mariboru, Osijeku, Celju, Puli, Pešti i Nađvaradu. Usled bolesti, astme i išijasa, koji su ga često "vezivali" za krevet, Feješ rano odlazi u invalidsku penziju. Ono što je predano mogao da radi, i u takvim uslovima, bilo je slikanje. Strast kojoj se posvetio od 1949. pa do smrti 1969. Kritičar Dimitrije Mića Bašičević je video radove Emerika Feješa na izložbi amaterskih umetnika Vojvodine u Subotici 1955. i nakon toga, 1956. organizovao ovom slikaru prvu samostalnu izložbu u Zagrebu. O ovom slikaru piše i Oto Bihalji Merin svrstavajući ga u vrhunske umetnike naivne umetnosti.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Svet digitalne umetnosti
Iz kalendara art događaja
29.12.2022 - 09.04.2023 | 20.00
Boško Petrović (1922-1982) - Skice za velika dela
26.01.2023 - 26.04.2023 | 19.00
25 godina Akademije umjetnosti - Grupna izložba
01.02.2023 - 30.04.2023 | 10.00
Umetničke zastave - Grupna izložba
10.02.2023 - 08.04.2023 | 13.00
Heroine Spomen-zbirke Pavla Beljanskog
11.02.2023 - 02.05.2023 | 19.00
Olga Jančić (1929-2012) - Skulpture

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. U Salonu 77, izložbenom prostoru u tvrđavi Savremene gaerije Niš, od 11. do 29. maja 2017. biće predstavljene skulpture i crteži...
Dana 30. jula 2015. godine u Kulturnom centru za savremenu umetnost Rogaland (Rogaland Kunstsenter - Rogaland Contemporary Art Centre) u...
U martu 2017. godine video festival "Traverze" u francuskom gradu Tuluzu doživeo je svoje dvadeseto izdanje. Posvećen je istraživanju u...
BEOGRAD. Žiri za nagradu Veliki pečat u sastavu: Nevenka Stojsavljević, grafičarka, Radonja Leposavić, istoričar umetnosti i predsednik žirija i...
Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavlja od 2. decembra 2015. do 31. januara 2016. savremenu umetničku scenu Srbije izložbom koja je nazvana...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Reportaže
KIKINDA. Simpozijum "Terra" osnovan je i prvi put održan 1982. godine. Od tada se održava...
Napori Galerije Matice srpske su ujedinjeni u namerama koje pozivaju u svoje okrilje svakog ko...
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Danijela Babića nazivaju "najaktivnijim protagonistom novosadske slikarske scene". ...
Bora Vitorac

Prethodno objavljeni radovi:
Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
JP "Sportski i poslovni centar Vojvodina", Novi Sad. 5 - 15. decembar 2008.
Pravo učešća na imali su svi studenti umetničkih akademija i visokih škola u svetu na kojima se izučava plakat u okviru redovnog...
Knjige i časopisi
Da li je Staljin bio najznačajniji produkt ruske umetničke avangarde da li su koncentracioni logori dosledni zaključak tradicionalne evropske umet nosti...? U danas već klasičnoj studiji Teorija avangarde, italijanski filozof Renato Pođioli...
Intervju
Kaže se: Svet je onakav kakav smo naučeni da vidimo. Ova tvrdnja vredi za najveći broj ljudi koji se mire gotovo sa svim što im se nasuče u život. Ali, uvek se nađu neki pripadnici u ljudskom rodu koji zaviruju iza ogledala. Ono što su...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom