CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 03
Terra 18
Videomedeja 22
Digital Art 06
Noć muzeja 2012
Digital Art 08
Videomedeja 14

Sponzor rubrike
Otvoren 55. Bijenale u Veneciji Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageU Veneciji je 28. maja 2013. otvoren 55. bijenale savremene umetnosti kao trodnevno "pretpremijerno" razgledanje izložbi za predstavnike medija, teoretičare umetnosti, kolekcionare, dok će zvanično za publiku bijenale biti otvoren od 1. juna i trajaće do 24. novembra 2013. Ove godine za učešće je prijavljeno 88 nacionalnih paviljona, a prvi put će svoje nacionalne prezentacije između ostalih imati Vatikan i Kosovo.Image

Image

Paviljon Srbije otvara se 29. maja 2013. u 12.30 zajedničkom izložbom Vladimira Perića i Miloša Tomića naslovljenom "Nema ništa između nas".

Centralna izložba, čija je tema "Enciklopedijska palata", prema konceptu Masimilijana Đionija, glavnog kustosa ovogodišnjeg bijenala, održava se u centralnom paviljonu u Đardinima i u prostoru Arsenala, nekadašnjem lučkom skladištu. Na ovoj izložbi zastupljena su 150 umetnika iz 37 zemalja.

Masimilijano Đioni svoj koncept bazira na ideji i projektu "Enciklopedijska palata" koji je još 1955. osmislio italijansko-američki umetnik, autodidakt Marino Auriti. On je zamislio neku vrstu imaginarnog muzeja, kuću svih svetskih znanja i otkrića – od točka do satelita. U svojoj garaži, negde u Pensilvaniji, Auriti je napravio maketu zgrade od 136 spratova, 700 metara visoku, koja bi se prostirala na površini 16 blokova u Vašingtonu. Maketa ove palate biće predstavljena na izložbi u centralnom paviljonuu Đardinima.

Okosnicu venecijanske izložbe "Enciklopedijska palata" čini upravo ideja o svekolikom, univerzalnom znanju, uključujući i učenje Karla Gustava Junga, Rudolfa Štajnera, Alistera Kroulija...

Maja Ćirić, istoričarka umetnosti i kustos paviljona Srbije, u kratkoj izjavi za naš list, daje svoje viđenje Đionijevog koncepta:

– Đioni nije kustos koji je okrenut geopolitičkom kontekstu, nego  je kustos koji je u dijalogu sa umetničkim delom. Danas to nije dovoljno, jer se očekuje da se zauzme neka politička pozicija. Prema mojoj interpretaciji, Đioni je odlučio da to reši putem integrisanja spiritualnosti kao poziv na univerzalno u svetu umetnosti.

Kada su gledali njegovu listu umetnika, rekli su mu da ima prevashodno američke umetnike.

U svetu savremene umetnosti je uvek problem kako da ne budeš hegemonistički i prozapadno nastrojen. Đioni je to premostio tako što će integrisati različite epohe i različite spiritualne pravce koji se ne vezuju za religiju.

Usredsredio se na kvalitet radova da bi integrisao marginu i napravio iskorak u spiritualnost i ezoteriju, objašnjava Maja Ćirić.

Poznate su već i dobitnice "Zlatnog lava" za životno delo.

Ove godine  prestižno priznanje pripalo je austrijskoj umetnici Mariji Lasnig (1919) koja je više od 60 godina istraživala predstave tela i individualnosti. Ona se od početka karijere usredsredila na autoportret i njeni radovi su izrazito ekspresionistički. Na svojim slikama i crtežima, baziranim na figurativnoj tradiciji 20. veka,  Marija Lasnig istražuje emocionalna stanja, a granica između subjektivnog doživljaja tela i objektivne percepcije postaje nejasna. Marija Lasnig bila je predstavnik Austrije 1980. na bijenalu u Veneciji, a samostalne izložbe imala je u najvećim svetskim muzejima poput Centra "Pompidu" u Parizu, muzeja "Ludvig" u Beču i drugih.

Marisa Merc (1926), italijanska umetnica, takođe će primiti "Zlatnog lava" za životno delo. Marisa Merc bila je jedina žena u pokretu arte povera (siromašna umetnost) u Italiji šezdesetih godina prošlog veka.

Razvoj feminizma doprineo je da njena umetnost dospe u fokus interesovanja javnosti. Kroz radove ove umetnice provlače se teme privatnosti, individualnosti. Glave i ženska lica su čest motiv u njenim radovima, a materijali koje koristi su između ostalih bakar, aluminijum, vosak, glina... Marisa Merc nagrađena je 2001. godine na bijenalu u Veneciji specijalnom nagradom žirija.

Izvor: Politika

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
SREMSKA MITROVICA. Galerija "Lazar Vozarević" obeležava jubilej, 50 godina od kako funkcioniše kao samostalna ustanova i isto...
ALBORG. Danski umetnik Jens Haning koji je pozajmio od muzeja u Alborgu veliku sumu za dva rada, a onda kao umetnička dela priložio prazne ramove ...
NIŠ. Galerija art55 predstavlja od 5. do 26. januara 2021. slike Miloša Šobajića (1945, Beograd). Završio je Likovnu...
NOVI SAD. Deveto izdanje Festivala savremene umetnosti Dunavski dijalozi održaće se od 7. do 28. septembra 2021. u Novom Sadu u organizaciji...
NOVI SAD. U Kulturnoj stanici "Svilara", od 16. do 25. juna 2021, biće predstavljena izložba "Strange Views: Graz and Novi Sad...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Napori Galerije Matice srpske su ujedinjeni u namerama koje pozivaju u svoje okrilje svakog ko...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Lepa i specifična izložba pod nazivom "Dega, ples...
U Moskovskom muzeju savremene umetnosti na Petrovki, sa velikom pompom i reklamom, priređena je...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Termin umetnička kritika egzistira u nejasnoj odrednici značenja i specifičnom spoju dveju reči - umetnost / kritika, kada nismo sigurni da li se radi o kritici kao umetničkom delu ili kritičkom odnosu prema umetničkim pojavama. S druge strane,...
Knjige i časopisi
Kako piše inženjer Vukadinović ova Gradina predstavlja naj­obuhvatniji panoramski izbor savremene rumunske književnosti u poslednjih četvrt veka na bilo kom jeziku. Obuhvaćeno je stotinak autora, od čega sedamdeset pesnika. Brod...
Intervju
Slikar i književnik Vladimir Bogdanović, rođen je 1940. godine u Beogradu, gde je 1967. diplomirao na Akademiji primenjene umetnosti, u klasi profesora Radeta Stankovića. Član je SULUV-a, UPIDIV-a i DKV-a. Od 1961. do 2003. samostalno je izlagao...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom