CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 02
Digital Art 06
Dunavski dijalozi 08
Noć muzeja 2007
Dunavski dijalozi 05
Dunavski dijalozi 04
Noć muzeja 2010

Sponzor rubrike
Nebojša Lazić - Grafike Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageNOVI SAD. Likovni salon Kulturnog centra Novog Sada predstavlja od 22. jula do 9. avgusta 2013. grafike Nebojše Lazića (1965, Lipljan). Diplomirao je i magistrirao grafiku na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Doktorske umetničke studije završio na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu. Polazeći od ideje i razvijajući je kroz dijalog komplikovanih tehnoloških i manuelnih postupaka, umetnik gradi ličnu poetiku artikulisanih emocija i ovovremenskog eklektičkog duha, poštujući iskustva pop-arta, transavangarde i nove figuracije s početka devedesetih godina prošlog veka.Image

Image

Image Image

Nijedna umetnička disciplina, možda, ne zavisi u tolikoj meri od tehničkog izvođenja, koliko grafika. Ta uslovljenost krajnje realizacije prvobitne ideje izražene kroz vizuelno-estetski sadržaj od majstorstva izvođenja i perfektnog poznavanja svih tehničkih i tehnoloških procesa čini rad u oblasti grafičke umetnosti veoma kompleksnim i slojevitim.

Dobro poznavanje svih tehnoloških postupaka u procesu kreiranja grafičkog lista prednost je za umetnike koji samostalno realizuju svoju zamisao, od prvobitne ideje do gotovog finalnog proizvoda. Neki se opredeljuju da u tom procesu rada, s punim poverenjem, prepuste izvođenje svoje kreacije nekom drugom, čija veština i preciznost predstavljaju garanciju kvalitetnog grafičkog otiska.

Nakon povratka iz Njujorka u našu sredinu 2006. godine (Novi Sad, Beograd), Nebojša Lazić je svojim autoritetom umetnika i veštog majstora uneo novu dimenziju u sveobuhvatni grafički inventarijum i ovoj umetničkoj disciplini pridodao, u ovom trenutku možda minimalne, ali za budućnost nesagledive mogućnosti, pre svega u organizaciji i prezentaciji grafičkih postupaka u značenju autorstva i koautorstva, u novim vrednovanjima reprodukcija i reprodukovanja. Za njega su susreti s drugim umetnicima i rad na njihovim predlošcima podjednako važni kao i sopstveni umetnički koncept. Te dve konstante se prepliću, ukrštaju i zavise jedna od druge. Biti deo procesa koji je neko drugi inicirao za Lazića je uzbudljivo i važno gotovo isto toliko, koliko i sopstveno istraživanje u pravcu građenja ličnog umetničkog diskursa. Osećanje zajedništva i mogućnosti pripadanja različitim idejama, eksperimentima, postupcima, umetnika stavlja u središte mnogo većeg kulturnog prostora, u kome može, po sopstvenom izboru, biti konzument, učesnik, saučesnik i još mnogo toga. Sve to grafici, kao jednoj od najkomunikativnijih umetničkih disciplina, daje dimenziju demokratičnosti, otvorenosti i bliskosti.

Shodno tome, ne iznenađuje inicijativa Lazića za osnivanjem Centra za grafiku u Novom Sadu (2008) i lično permanentno angažovanje u svim njegovim procesima rada. Uspostavljene relacije s drugim umetnicima i njihovim umetničkim poetikama, iskustvo stečeno u tom odnosu, saglasje drugog i sopstvenog, drugačijeg i poznatog, segmenti su kompleksnog procesa, čiji rezultat je autentični grafički rukopis Nebojše Lazića.

Izložba u Kulturnom centru Novog Sada obuhvata njegov najnoviji opus posvećen temi portreta. Većina grafika izvedena je u tehnici litografije, koja pruža brojne mogućnosti izvođenja uz dovoljno prostora za eksperimentisanje. Znajući koliko je za Lazića važno tehničko izvođenje svakog grafičkog lista, može se zaključiti da mu je jedna od namera i bila da pokaže široku lepezu mogućnosti litografije: kroz različite crtačke discipline, mogućnosti manuelnih intervencija, dijalog sa fotografijom i digitalnom slikom… Ta sposobnost litografije da u sebe primi nove tehnološke izazove ili da se njima prilagodi proširuje i same mogućnosti grafičke umetnosti. Umetniku ponekad ni to nije sasvim dovoljno, te zahvaljujući istraživačkom talentu, radoznalosti i spremnosti na eksperiment, uvodi u izložbu, tek kao nagoveštaj, ručno tkanje, tj. tehniku goblena, koja se može dovesti u vezu sa potezom i linijom koju koristi u litografiji. I eto, sve je isprepleteno i sve je u potrebnom odnosu osmišljenom od strane umetnika koji, kao dirigent, spaja i uklapa sve potrebne tonove u zajedničku melodiju.

U mnoštvu različitih pojedinačnih poetika razuđene, zamršene i "plinovite" savremene umetničke scene Vojvodine i Srbije prepoznaju se dva vodeća toka: jedan, koji je okrenut eksperimentu i istraživanju mogućnosti novih tehnologija, fasciniran digitalnom fotografijom i pokretnom slikom, i drugi, koji se vraća osetljivosti materijala i manuelnom radu. Oni nikako nisu suprotstavljeni, kako deluje na prvi pogled, već se često dotiču i kombinuju, što samo potvrđuje potrebu savremenog umetnika da se slobodno kreće kroz polje umetnosti. Takav primer možemo naći i u umetničkom istraživanju Nebojše Lazića.

Ponovni povratak figuri jedan je od trendova umetnosti na početku 21. veka. Na domaćoj likovnoj sceni svoj kontinuitet može pronaći u novoj figuraciji s početka devedesetih godina prošlog veka, ali se od nje razlikuje po novom duhu i atmosferi doba u kome je nastala.

Portreti na grafikama Nebojše Lazića predstavljaju poznate ličnosti koje su obeležile dvadeseti i početak dvadeset prvog veka, a koje su izgubile život nekim nasilnim činom: atentatom, pogubljenjem, ubistvom i sl. Većina njih su zadužila čovečanstvo svojim revolucionarnim, političkim, progresivnim i humanističkim radom (Martin Luter King, Benazir Buto, Če Gevara, Indira Gandi, Džon Kenedi, Bob Kenedi, Salvador Aljende, Pančo Vilja, Ana Lind…), ali su tu i oni čije ime će svetska istorija pamtiti po zlu (Osama bin Laden, na primer). Portretisane ličnosti kao da nas gledaju s plakata bez ikakvih naznaka njihove buduće sudbine. Na nekima od njih ne mogu se pročitati nikakva osećanja, dok neki izražavaju optimizam i dobro raspoloženje. Oni su tu kao znak, kao ikona vremena u kome su ostavili svoj trag i uticali na brojnu populaciju. Kako vreme više odmiče i povećava distancu od njihove smrti do savremenog trenutka, oni sve više postaju mit, koji nastavlja da živi i poprima različite forme. To je naročito slučaj kod ličnosti čija ubistva ni do danas nisu sasvim razjašnjena, a čije ubice su ostale nepoznate, te je mogućnost manipulacija, insinuacija i maštanja mnogo veća, što stvara plodnu podlogu za nastajanje novih mitova savremenog doba.

Razvijajući svoj koncept, Lazić nam ovom izložbom predstavlja vrlo kompleksnu seriju portreta u kojoj svakom pojedinačnom portretu prilazi na poseban način. Ponekad je taj pristup emotivniji, a ponekad neutralniji, s većom distancom. Polazeći od ideje i razvijajući je kroz dijalog komplikovanih tehnoloških i manuelnih postupaka, umetnik gradi ličnu poetiku artikulisanih emocija i ovovremenskog eklektičkog duha, poštujući iskustva pop-arta, transavangarde i nove figuracije s početka devedesetih godina prošlog veka.

Svetlana Mladenov

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
APATIN. Galerija "Meander" predstavlja od 23. aprila do 6. maja 2021. slike Anđelije Roglić (1980, Raška). Diplomirala je na...
PARIZ. U okviru proslave 50 godina Kulturnog centra Srbije u Parizu, 21. decembra 2023. se otvara izložba "Šta ima novo?". Biće...
NOVI SAD. Srpska akademija nauka i umetnosti, Kuća legata i Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavljaju izložbu "Olga Jevrić -...

NOVI SAD. Aleks Ingersol (1984) je američki filmski stvaralac koji radi u oblastima videa, fotografije, zvuka, crteža i animacije. Njegovi radovi...

NOVI SAD. "Videoart u ponoć" je bioskopski projekat grupe umetnika, nastao 2008. godine u Berlinu. Od tada svakog meseca, uvek petkom u...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Čime započeti priču o ćiriličnom pismu, u današnjem vremenu otuđenom od kulture...
NOVI SAD. Tamo, gde joj je i mesto! - rekli bi poznavaoci istorije razvoja tapiserijske...
BRISEL. U Palati Bozar u Briselu, 18. februara 2016. je otvorena izložba "Daniel Buren:...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Likovni salon Doma kulture, Čačak. 20. maj - 20. jun 2010.
Učesnici: Danijel Babić, Selena Vicković, Vera Galešev, Ana Ivić, Tadija Janičić, Srdjan Djile Marković, Vladimir Markoski, MP_ art (Maja Budžarov i Predrag...
Knjige i časopisi
Učesnici: Branislav Kerac, Edmond Baudoin, Philippe Petit Roulet, Pablo Auladell, Raul Fernandez Calleja, Martin Simpson, Joan Cornellà, Brecht Vandenbroucke, Emre Orhun, Zoran Đukanović, Salvagno Luca, Miroslav Sekulić,...
Intervju
Poznati francuski umetnik Danijel Buren (1938), jedan od vodećih predstavnika primarnog slikarstva i situacionizma s kraja šezdesetih, znan po doslednom i upornom korišćenju motiva vertikalnih pruga, dobitnik prestižnog Zlatnog lava na...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom