BEOGRAD. Muzej primenjene umetnosti predstavlja od 8. do 31. avgusta 2013. izložbu "Mihailo S. Petrov: Umetnost na poklon". Izložbu čine predmeti poklon-zbirke znamenitog umetnika koju je Narodni muzej u Aranđelovcu formirao 2011. godine. Koncept izložbe baziran je na tematskoj prezentaciji umetničkih dela i predmeta iz poklon-zbirke, a struktura teksta je uslovljena dominanatnim celinama i idejama u opusu.
Mihailo S. Petrov, autoportret, 1951.
Brojne likovno-estetske analize stvaralaštva Mihaila Petrova, temeljno postavljene u proteklim decenijama, postale su integralni deo istorije moderne umetnosti i ovde nisu bile osnovni cilj.
Izložba se sastoji od 54 umetnička dela, od kojih su najveći broj grafike (biće prikazano i nekoliko crteža od kojih su posebno zanimljivi oni nastali flomasterom, jedan akvarel i jedno ulje na kartonu). Uz pretežno grafičke radove Mihaila Petrova ekskluzivnost na izložbi predstavljaju lični predmeti umetnika (fotoaparati, kamera, lične beleške, grafički pribor, fotografije, gramofonske ploče...).
Radovi su grupisani u sledeće tematske celine: autoportreti, avangardne grafike iz dvadesetih godina 20. veka, pejzaži i portreti, portreti "Rudara-Udarnika" i apstraktne grafike iz poslednjeg perioda umetnikovog stavaralaštva.
Prema rečima autorke izložbe Tanje Vićentić "ovo je pokušaj da se primenom kontekstualnog pristupa sagledaju najznačajnija ostvarenja bogatog umetničkog opusa impozantne ličnosti, a da se istovremeno, u tom okviru, prikažu mesto i značaj dela iz zbirke aranđelovačkog Muzeja. Iz tog razloga, odnos u kome katalog i izložba korespondiraju kao ravnopravni segmenti jedne celine ovde je namerno narušen".
Mihajlo Petrov (1902 - 1983) bio je srpski grafičar, slikar, ilustrator, pesnik i kritičar, profesor. Bavio se opremom knjiga, tipografijom i izradom plakata. Svoje umetničko obrazovanje otpočeo je u Umetničkoj školi u Beogradu (1919 - 1921), a nastavio u Beču (1922), Krakovu (1923) i u Parizu (1924 - 1925). Bio je jedan od najaktivnijih saradnika časopisa "Zenit", a sarađivao je i sa drugim avangardnim časopisima svoga vremena ("Dada Tank", "Út"). |