CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2007
Noć muzeja 2008
Videomedeja 18
Videomedeja 11
Noć muzeja 2014
Videomedeja 24
Videomedeja 19

Sponzor rubrike
Slike Ranka Vukeljića u Gradskom muzeju Vršac Štampaj E-pošta
(2 glasanja)
ImageVRŠAC. Gradski muzej Vršac predstavlja od 12. do 25. septembra 2013. slike Ranka Vukeljića (1958). Ovo je autorova četvrta samostalna izložba nakon povratka iz Australije u Srbiju. "Velika umetnost ima moć da nas odvede na bolje mesto, u nama samima, kada se nađemo u galeriji ili svakodnevno pogledamo na zidove vlastitog doma. Iza Rankove kreativnosti stoji njegova posvećenost umetnosti; pogledajte i podsetite se da je sve moguće i povezano." (Trejsi Mekirvin)Image

Image

Slikar Ranko Vukeljić je skoro celokupni svoj dosadašnji opus ostvario u Australiji, na dalekom kontinentu gde je proveo jedan značajan deo svog životnog veka. Od nedavno, Vukeljić se vratio iz pečalbe i, evo, pomalo iznenadno, pred sobom imamo jednog slikara jasno koncipiranog i definisanog izraza. A koncept Vukeljićevog slikarastva podrazumeva preciznu realističku interpretaciju i izvedbu. Međutim, stvari nisu tako jednostavne kako to na prvi pogled izgleda – Vukeljić svojim ubedljivim, odista sugestivnim realizmom, ne interpretira viđeno nego slika evokacije nekih nepostojećih prostora. Njegova slika je slika unutrašnjih, sasvim ličnih i personalnih predela. Radi se ikonografski izmaštanom i realizovanom predelu – a ne o slikarskoj interpretaciji geografskog područja, o slici koja je ispunjena sasvim intimnim i subjektivistički shvaćenim motivskim sklopovima.

Jednostavno, Ranko Vukeljić je slikao ono za čim je žudio – motivi njegovog slikarstva su tako postali prostori njegovog egzistencijalnog područja. Zbog toga u ovoj umetnosti postoji čvrsti spoj estetskih i etičkih nazora, jer za ekskluzivno utočište svojih ideja umetnik je nastojao da obezbedi "čistu" i autentičnu sliku koja je zasnovana na jasnim likovno-realističkim principima.

Dakle, izvesno je da u Vukeljićevom pejzažu nikako ne treba insistirati na prepoznavanju geografije. Kada se radi o ovom slikarstvu, posmatrač svoju perceptivnu pozornost treba da usmeri ka kontekstnim značajkama i značenjima: u ovim pejzažima se dešava tiha egzistencijalistička drama. U tim predelima koji, zašto ne reći, mogu biti australijski ali i bosanski, semberijski ili vojvođanski – slikar locira svoje motivske konstrukte simboličkih značenja. Najčešće su to ruševine nekih bivših građevina, ostaci onoga što se može prepoznati kao sećanje na vlastito ognjište ili utočište. Prepozajemo i poreklo tih motiva – po diskretno naznačenim folklornim i etnografskim detaljima, po ćiriličnim natpisima, po specifičnoj ogoljenoj enterijernoj arhitekturi, po karakterističnom ivanjskom vencu "zaostalom" na fragmentu srušenog zida, po natpisu "Srbija" na brojčaniku sata – bez kazaljki... Ranko je, očito, slikao željena prostranstva. To su slike u kojima je umetnik pronašao prostor za spas vlasite duše.

U realističkim slikama Ranka Vukeljića sadržaj je jasno definisan. Predeli, predmeti i figure čine jedan tih, smiren, pomalo statičan mizanscen. Sve je definisano bez velikih gestova, sigurnim, konstruktivnim crtežom u kome linija ima dvostruku funkcionalnost – kao vidljivi obrisni i opisni podatak ali i kao nevidljiva dobro postavljena armatura koja celokupnu pikturalnu građu čini čvrstom i koherentnom. Vukeljićeve slike se odlikuju snažnim koloritom. No, radi se o jednom suvereno "kontrolisanom" i artikulisanom ekspresivitetu. Tim koloritom umetnik iskazuje svoja osećanja ali pri tome ne nastoji da "povredi" posmatračevu psihu, nego nastoji da svoju pikturalnu poruku učini prijatnijom i prijemčivijom. Ovim slikama umetnik ne protestuje nego traži razumevanje; on sopstveno iskustvo shvata kao neku vrstu kolektivnog usuda... Zapravo, kao svesni umetnik Ranko Vukeljić nastoji da ponudi prihvatljive predloge, možda čak i rešenja. Zbog toga tiho, bez nepotrebnih egzibicija, on nastoji da ostvari sliku arkadijskih predela, sliku u kojoj je moguće (pro)naći duhovni spas ugroženoj, povređenoj, pomalo istrošenoj duši...

Istovremeno, ovo slikarstvo, u aktuelnom trenutku ima i svoju drugačiju konotaciju. Danas, tokom još uvek aktuelne prekretnice vekova i milenijuma, današnji slikari dejstvuju u sklopu aktuelne "ikonosfere", u ambijentu definisanom enormnom količinom tehnoloških, tehničkih i drugih nerukotvorenih slika. Slobodno se može reći, kako to uostalom konstatuje i Mječislav Porempski, da savremeni čovek živi "život slike" koja mu se nudi i nameće na televizijskim, kompjuterskim i drugim ekranima, telefonskim i bilbordovskim displejima, na fotografijama najrazličitijeg porekla i tehnologija… Uznapredovala tehnologija, ponesena sama sobom, sve češće se ostaje izvan kontrole pa smo, sve više, u poziciji da budemo akteri u nekakvoj nepostojećoj, virtuelnoj stvarnosti…Fotografija i film su tako, zahvaljujući elektronici, izgubile dignitet medija kojima se mora i može verovati. Čak su se pretvorili u vlastitu suprotnost, jer su takve slike odista postale podložne istinskoj sumnji i nepoverenju… Slikarstvo tako (p)ostaje neprikosnoveni, autentični i validni slikovni dokument. Slika humanog porekla neumitno beleži damare umetnikovog srca; ona je plod autentičnog ispovednog čina a svaka predstava njome prikazana doseže nivo nepobitne istine…Ne samo zbog toga, slikama i slikarstvu Ranka Vukeljića – treba verovati. U ovom slikarstvu, osim ličnih i sasvim intimnih "poruka", iskazuju se i neke opšte, univerzalne istine; sasvim validne u svetu i vremenu u kome živimo. Kako se radi o jednom sadržinski, poikturalno i poetski sasvim jasno definisanom iskazu – s nestrpljenjem treba očekivati rezultate iz umetnikove novouspostavljene novosadske umetničke radionice...

Sava Stepanov

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. Prodajna galerija "Beograd" predstavlja od 4. do 22. novembra 2021. izložbu Igora Antića (1962, Novi Sad) pod nazivom...
NOVI SAD. Galerija Bel Art predstavlja u Muzeju Vojvodine, od 31. oktobra do 12. nevembra 2023, grupnu izložbu pod nazivom "Umetnost bez...
NOVI SAD. Galerija Matice Srpske, povodom 175 godina od osnivanja, predstavlja od 20. oktobra 2023. do 29. februara 2024, izložbu ...
NOVI SAD. Ursula San Kristobal je španska umetnica i istraživačica posvećena eksperimentalnoj muzici, performansu i video umetnosti. U svojim...
NOVI SAD. Mali likovni salon predstavlja od od 25. januara do 5. februara 2021. slike Anđele Micić. Osnovne i master studije završila je na ...
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej moderne umetnosti u Parizu priredio je retrospektivnu...
U Srbiji su muzejske kolekcije nacionalno blago ali kada su bankrotirale Beobanka, Investbanka, ...
U Muzeju istorije Jugoslavije, baštiniku nasleđa jugoslovenskih umetničkih i...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
NOVI SAD. Nedavno me je u Parizu jedna osoba pitala čime se bavim i ja sam joj odgovorio da sam umetnik. Sledeće pitanje je bilo "A kakav tačno umetnik?" I ja sam tu ućutao. Ljudima obično kažem da sam vizuelni ili likovni umetnik. Ako im...
Knjige i časopisi
Monografija je objavljena u okviru programa izdavačke delatnosti Muzeja savremene umetnosti Vojvodine i pruža mogućnost novog i drugačijeg iščitavanja rada Emerika Feješa u kontekstu umetnosti dvadesetog veka u Vojvodini.
Intervju
Junakinja ove priče nije tek neka nova ilustratorka, vajarka ili slikarka, već moderna P. R. heroina koja je na sebe preuzela nimalo zahvalan teret promocije umetnika i umetnosti, te predstavljanje istih svekolikoj javnosti. Naime, razgovarali...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom