CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
danijel babic

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 03
Dunavski dijalozi 04
Dunavski dijalozi 01
Dunavski dijalozi 00
Terra 26
Noć muzeja 2012
Videomedeja 24

Sponzor rubrike
Roy Lichtenstein - Retrospektiva u Galeriji Tate Modern u Londonu Štampaj E-pošta
(13 glasanja)
ImageIzložba je rezultat saradnje The Art Institute of Chicago i Tate Modern u kojoj je bilo su zastupljeno 125 ključnih radova kao "Look Mickey" (1961) iz National Gallery, Washington, "Whaam!" (1963) iz Tate kolekcije i "Drowning Girl" (1963) iz Muzeja moderne umetnosti u New Yorku. Umetnikova bogata i ekspanzivna praksa predstavlja širok raspon materijala uključujući slike na Rowlux-u i čeliku kao i skulpture od keramike i mesinga i izbor ranije neizlaganih crteža, kolaža i radova na papiru.ImageImage

Image
Image
ImageImage

Triptih "As I Opened Fire”, akril i ulje na platnu, 173 x 142.5 cm

ImageRoy Lichtenstein (1923-1997) je jedna od središnjih figura američkog pop-arta. Počeo je kao apstraktni ekspresionista i ubrzo je osmislilo novi slikarski izraz inspirisan stripom, reklamom i štampanim imidžima popularne kulture. U toku sledećih četrdeset godina, Lihtenštajnov rad postaje međunarodno poznat po vizuelnoj snazi svojih kultnih slika i kombinaciji masovne i autorske umetnosti.

Ovo je prva sveobuhvatna retrospektivna izložba posle njegove smrti. Lihtenštajnovi slavni pop subjekti se smenjuju od serije Poteza slikarske četke, Ogledala, Frizova, Savršene / Nesavršene slike kao i njegovih istraživanja umetničkih istorijskih kretanja od klasicizma do art dekoa i do kubizma. Izložba se završava sa dve posljednje serije aktova i kineskih pejsaža koji sugerišu nove smerove u karijeri koja je ostala dinamična do umetnikove iznenadne smrti u 73 godini života.

U ranim pop slikama, kao što su "Mickey Look" (1961) i "Whaam!" (1963), Lihtenštajn na izgled imitira industrijske tehnike štampanja stripa koristeći paletu primarnih boja, teške crne obrise i Ben-day tačkicama simulira senke i tonalitet. Ovaj radikalno novi stil, koji je dodatno razvio u svojim kasnijim slikama, omogućio mu je da o stanju slikarstva u doba mehaničke reprodukcije i sveprisutnih masovnih medija prikaže ono što je opisao kao "svojevrsni anti-senzibilitet što prožima društvo".

Tokom svoje plodne karijere, Lihtenštajn transformiše postojeće slike - ne samo stripova i reklame, nego i poznata dela Pabla Pikasa i Henrija Matisa – otvara pitanja o autorstvu i originalnosti. Njegov stil karakteriše određena napetost između prividne površnosti njegovih slika, uvek ugrađen u fino podešene kompozicije, i vrlo intelektualni pristup prema društvenoj ulozi umetnika i značaju slike u post-industrijskom svetu. Slikajući tehnikom koja je delovala kao mehanička grafička reprodukcija je izuzeo lični gest, potez i rukopis što je u to vreme bio potpuno drugačiji pristup od dominantnog apstrakntnog ekspresionizma i gestualnog slikarstva. Na taj način je Lihtenštajnova tehnika postala njegov potpis, naizgled bez vidljivog ličnog gesta.

Radovi su bili postavljeni u trinaest soba i svaka soba je nosila poseban naslov.

Soba 1: Potezi četke. Soba 2: Rani pop. Soba 3: Crno i belo. Soba 4: Rat i romansa. Soba 5: Pejsaži. Soba 6: Moderno. Soba 7: Umetnost o umetnosti. Soba 8: Radionice umetnika. Soba 9: Ogledala i frizovi. Soba 10: Savršeno/nesavršeno. Soba 11: Kasni aktovi. Soba 12: Od Alfe do Omege: Rane apstraktne slike i kasniji radovi "Potezi četke". Soba 13: Kineski Pejsaži.

U ovom prikazu ćemo na krako ući u sobu 4 i sobu 12.

Soba 4: Rat i romansa

Ubrzo pošto je 1961. njujorški art dealer Leo Castelli predložio da zastupa Lichtensteina, umetnik se okrenuo prema dva predmeta koja su trebala da ga proslave: ratu i romansi (Lihtenštajn je 1943. prekinuo studije i bio angažovan naredne tri godine kao američki vojnik, pr.a). Kultne pop slike su preko noći postigle uspeh ali su takođe izazvale burne reakcije u kulturnom svetu.

Po uzoru na stripove, kao što su "Svi Američki ratnici" (All-American Men of War) i "Devojačke romanse" (Girls'Romances), slike rata i romanse se bave melodramatičnim pričama i stereotipom uloge polova raširenim u američkim medijima, uključujući film. Takav izbor otkriva Lihtenštajnov interes za "plodne trenutke" - poentu iz koje se može zamisliti cela priča.

Dramatični krupni planovi ženskih lica, kao što su "Devojka koja se davi" (Drowning Girl, 1963) ili "Bez nade" (Hopeless, 1963) predstavljaju žene u raznim stanjima ljubavnih problema, nedoumice i nevolje. Ratnim slikama dominiraju nasillje i vatreno oružje. U "Bratatat!" 1962 muški borac se žestoko ustremio na svoju metu; u drugim slikama, eksplozije stoje same za sebe.

"Whaam!" (1963) otkriva kako je Lihtenštajn pažljivo preradio svoju izvornu sliku uklanjanjem detalja, brisanjem ili preuređivanjem stirp-oblaka sa tekstom. Predstavljajući trag rakete horizontalno, a ne dijagonalno, pooštrava dramu i daje više težine neprijatelju pojedincu. "Interesovalo me je da materijal sa puno naboja predstavim vrlo ogoljenim, tehničkim, gotovo inženjerskim crtačkim stilom", rekao je Lihtenštajn.

Soba 12: Od Alfe de Omege: Rane apstraktne slike i kasniji radovi "Potezi četke"

Ova soba osvetljava grupu slika iz ranog periode 1959-60. kada Lihtenštajn pokušava da se priključi apstraktnom ekspresionizmu. To je bogato i živopisno eksperimentisanje bojom koje je obiležilo prelazno razdoblje za umetnika. Lihtenštajn je uskoro napustio ovaj slikarski stil u potrazi za sopstvenim pop rečnikom.

Na kraju svog života, "Potezi četke" se ponovno pojavljuju s iznenađujućim novim značenjima. 1996. je započeo manje poznatu seriju malih slika koje je nazvao "Poništavajući Potezi četke" (potezi četke koji se ne nanose nego uklanjaju) na kojima su rukom slikani, široko nanošeni potezi četke suočeni sa geometrijskim oblicima. Za razliku od monumentalnih atkova napravljenih u isto vreme, ove male kasne slike se mogu posmatrati kao mirne, gotovo jednostavne meditacije na samu suštinu slikarstva. U njima se dva suprotstavljena pristupa slikarstvu - spontano oslobađanje naspram kontrolisanog nanošenja – spajaju kroz slikarski potez.

Za ovaj prikaz izložbe korišćene su i informacije iz propratnog press materijala Galerije Tate Modern. Izloža je održana od 21. februara do 27. maja 2013. u Londonu.

PS. Lihtenštajn je predmete i teme svog umetničkog rada nalazio u opštoj, masovnoj, popularnoj kulturi i preveo ih u jedinstveno i lično umetničko delo koje kritikuje otuđenje. Lihtenštajnova dela u isto vreme govore o otđenosti čoveka našega vremena ali su i sama postala predmet masovne reprodukcije.

SAGA Press za Art magazin

 

Comments 

 
-1 # Marko Manić 2013-10-16 18:07
Extra :) Svaka čast. Pogodili ste moj stil :D
Reply | Reply with quote | Quote
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame
Iz kalendara art događaja
20.07.2023 - 26.09.2023 | 20.00
Nadežda Petrović - Modernost i nacija
07.08.2023 - 11.10.2023 | 19.00
Boško Petrović (1922-1982) - Slike i kolaži
31.08.2023 - 30.09.2023 | 19.00
Goran Despotovski - Instalacije, interaktivna dela i objekti
01.09.2023 - 01.10.2023 | 12.00
Vesna Perunović - Paradigma doma
04.09.2023 - 29.09.2023 | 19.00
Bojan Stojčić - Dokumentarni film i grupa artefakata

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
Grupna izložba savremene umetnosti iz Srbije, na kojoj učestvuje 11 umetnika, otvorena je od 24. marta do 30. aprila 2016. u Atelier Home galeriji...
BEOGRAD. Istorijski muzej Srbije (Trg Nikole Pašića) predstavlja od 28. marta do 10. maja 2016. multimedijalnu izložbu Čedomira Vasića...
BEOGRAD. Od 24. decembra 2015. do 28. februara 2016. godine. Izložba ruske avangarde u Muzeju istorije Jugoslavije u Beogradu predstaviće više...
BEOGRAD. Žiri za nagradu Veliki pečat u sastavu: Nevenka Stojsavljević, grafičarka, Radonja Leposavić, istoričar umetnosti i predsednik žirija i...
Francuski dokumentarni filmovi posvećeni srpskom slikaru Vladimiru Veličkoviću, koji predstavljaju proces njegovog stvaranja slika i crteža, biće...
videomedeja
Povezani sadržaji
Reportaže
KIKINDA. Simpozijum "Terra" osnovan je i prvi put održan 1982. godine. Od tada se održava...
Novosadska likovna umetnica Snežana Petrović i beogradski grafičar Bojan Bikić predstavili su se...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Barok kod Srba
Dejan Medaković
Barok kod Srba
 
Intervju
Izložbom u Umetničkom paviljonu u Zagrebu, Spomen-zbirka Pavla Beljanskog napravila je ključni...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Napori Galerije Matice srpske su ujedinjeni u namerama koje pozivaju u svoje okrilje svakog ko želi da vidi, čuje i misli. Studirati rečima ovaj slučaj nesvakidašnje prirode deluje beznadežno, poput pokušaja da se jednim pogledom...
Knjige i časopisi
Koliko jada može da stane na površinu 491 × 716 cm? Teodor Žeriko je na vrhunski umetnički način dramatizovao temu večne borbe čoveka s prirodom. Ono što je pokazao ovom slikom (pakao smrti, bolesti,...
Intervju
Milica Stojšić (1984, Paraćin) po obrazovanju je arhitekta i dizajner svetla. Bavi se vizuelnim jezikom svetla i njegovim odnosom prema prostoru, kao i politikom percepcije u kontekstu umetnosti. Master studije arhitekture završila...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom