CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
goran despotovski

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 24
Noć muzeja 2007
Dunavski dijalozi 05
Dunavski dijalozi 03
Noć muzeja 2013
Dunavski dijalozi 00
Digital Art 04

Sponzor rubrike
Svetlana Mladenov - Razgovarao: Tomo Rakočević Štampaj E-pošta
(16 glasanja)
ImageDa bismo uopšte mogli očekivati da naša umetnost bude primećena u nekakvim evropskim i svetskim okvirima, najpre sami moramo da je prihvatimo i da u njenom "lokalnom" karakteru iščitamo univerzalni jezik - rečenica je koja bi, možda i u najkraćem, mogla da okarakteriše životnu misiju Svetlane Mladenov, istoričarke umetnosti i kritičara, koja je ceo radni vek posvetila demistifikaciji umetnosti i njenom iskrenom otvaranju ka publici, internacionalnoj saradnji i promociji onoga što se, uz sve ograde, može nazvati našom savremenom umetnošću. U razgovoru za Art magazin, Svetlana Mladenov bez kompleksa govori o stanju na domaćoj kulturnoj sceni, nerazumevanju društva za pojedince koji stvaraju uprkos okolnostima, planovima i strahovima...

Image

Art magazin: Nakon 25 godina rada u  Centru za kulturu Pančeva, gde ste dugo godina bili direktor, dolazite na mesto kustosa u Muzej savremene umetnosti Vojvodine. Dakle, idealna ste osoba za odgovor na pitanje gde se danas nalazi savremena umetnost u Vojvodini i da li uopšte ima vojvođanske umetnosti?

Svetlana Mladenov:
Vojvođanska savremena umetnost ima veliki problem, a to je da nema podršku, u prvom redu finansijsku. Plašim se da idemo u pravcu "smanjenja"  radova, a to se ne odnosi samo na njihove gabarite. Naime, realizacija nekog dela prepuštena je mogućnosti umetnika da je sam finansira, a to se, priznaćete, od umetnika ne može uvek očekivati. Uprkos tome što iz godine u godinu imamo sve veći broj umetnika, naša produkcija se kvalitativno sve više umanjuje. Ono što se danas jasno uočava, jeste da našoj umetnosti trenutno nedostaje eksperimentisanje. Eksperimentisanje i sloboda. Bez toga umetnik i umetnička scena kao takva jednostavno ne mogu funkcionisati. Na kraju svega, vraćamo se ponovo na pitanje novca. Nedostatak finansijske podrške uticao je na to da kod nas više nema velikih prostornih radova i instalacija izvedenih u skupim tehnikama.  Naravno, imamo i taj slučaj da je scena u Vojvodini uvek  pomalo bila podređena onoj u Beogradu.

Art magazin: S pravom ili ne?

Svetlana Mladenov: Apsolutno ne. Autorskim radom "Postmoderna u Vojvodini (1976 - 1990)" pokazala sam da je postmoderna prvo počela ovde, i to još 1976. godine. Iz nekog razloga u Beogradu to mudro prećutkuju ili ne žele da priznaju. U sledećem projektu, koji  će se fokusiratiu na period od 90-ih do danas, pokušaću da podsetim na to da je Novi Sad tada bio oaza za beogradske umetnike, koji su upravo ovde mogli slobodno da stvaraju. Jednostavno, Vojvodina zaslužuje mnoge bolje mesto u istoriji umetnosti  naše zemlje. Za tu poziciju smo delimično i sami krivi. Zbog toga je moj zadatak da, dok još imam životne snage, taj period vojvođanske umetnosti obradim na pravi način.

Art magazin: Godinama unazad se trudite da putem internacionalne saradnje promovišite našu umetnost na svetskoj sceni. Da li nas tamo primećuju?

Svetlana Mladenov: Evropu je posle ratova na ovim prostorima u prvom redu zanimao onaj deo naše scene koji se bavio angažovanom umetnošću. Ipak, moramo biti potpuno iskreni. Tih 90- ih nismo imali autore i dela koja su na prvu loptu bili angažovani. Reakcija naših umetnika na kriznu situaciju se manifestovala povlačenjem u sebe, uz izostanak izlaganja i snažnije promocije. Istovremeno, evropska scena je prenatrpana, tako da je prvi korak u predstavljanju naše umetnosti bio da inostrane umetnike dovodemo kod nas. I došli su. To je ono što sam pokušavala da uradim na čelu Kulturnog centra u Pančevu. Taj grad je zahvajujući projektima kao što su "Regionalno- univerzalno", po mnogo čemu moj najznačajniji profesionalni rad, a zatim i tokom tri Bijenala vizulene umetnosti, postao vidljiv na svetskoj umetničkoj mapi. Nažalost, ubrzo je i to stalo. Ono što ljudi iz umetnosti treba da znaju jeste  da ne  moramo imati vrhunsku umetnost, niti je to uvek moguće. Čini mi se da je danas mnogo bitnije kako tu umetnost na što bolji način predstaviti. U toku moje karijere sam se zaista svega nagledala. Recimo, na Bijenalu u Veneciji sam viđala radove koje je neki naš autor uradio dosta ranije. Dakle,  imamo ideje i umemo da radimo, ali moramo znati plasirati. Opet se vraćamo  na polje menadžmenta i finansijsku stranu priče. Jednostavno, to je realnost od koje se ne može pobeći.

Art magazin: Čini se da vam tadašnji rezultati nisu bila dovoljna preporuka za ostanak u pančevačkom Centru kulture?

Svetlana Mladenov: Jedan od najvećih problema na koji sam nailazila u Pančevu je bila usamljenost, jer u tom gradu, za razliku od Novog Sada, nije postojala kulturna elita koja bi stala uz moj rad. Često sam imala utisak da vodim donkihotovsku borbu i  da jurišam na vetrenjače. Da. Često sam bila usamljena i to me je bolelo, ali me je istovremeno i čeličilo. Shvatila sam da moje ambicije nadilazile okolinu, okolinu koja vas smatra krivim samo zbog toga što pokušavate nešto da uradite. Nažalost, živimo u državi u kojoj zbog stava možete stradati. Bukvalno. Na ličnom primeru sam osetila da moćni ljudi mogu da vam urade šta hoće, ukoliko hoće. Upravo tu moramo da se promernimo kao društvo, da uvedemo sistem kako pojedinac više ne bi zavisio od države ili moćnika iz senke.

Art magazin: Pored insistiranja na internacionalnoj umetničkoj saradnji, posvećeni ste još jednoj formi interakcije, ovoga puta "intervenciji" umetnosti u gradskim prostorima?

Svetlana Mladenov: Oduvek me je zanimao problem umetnosti u vangalerijskim prostorima. Svoje imenovanje za direktora pančevačkog Kulturnog centra sam i najavila projektom "Otvorena osećajnost", čime sam pripremila publiku na to da ćemo kao institucija biti otvoreni  i da ćemo sve prostore staviti u službu umetnosti. Kasnije, prilikom dolaska u Novi Sad, predstavila sam se projektom "Grad kao umetnička pozornica", gde smo dela izlagali u prodavnicama, haustorima, stanovima.  Reakcija publike mi je ukazala da se nalazim na pravom putu.

Art magazin:  Zajedno sa Zoranom Ružičić potpisujete novosadsku "Noć muzeja", manifestaciju  koja nailazi na ogromno interesovanje. U čemu je tajna novosadske verzije "Noći muzeja"?

Svetlana Mladenov: Za razliku od Beograda, odakle se "Noć muzeja" i "prelila" u Novi Sad, mi se ne fokusiramo samo na organizaciju i koordinaciju između muzeja i galerija, već insistiramo na našoj produkciji. Takođe, dobili smo pohvale od Francuza koji su se iznenadili što je ova naša varijanta prevazišla muzejske okvire i postala "noć kulture" u punom smislu te reči. Nama se priključuju brojne institucije i preduzeća koja se primarno ne bave umetnošću, ali koja imaju kapacitete i i potrebe da se predstave javnosti. Jednostavno,  "Noć muzeja" poseduje formu koja je svojstvena novom vremenu, što kod mnogih mojih kolega izaziva otpor. To je vreme festivala koji su za današnju publiku mnogo komunikativniji i dinamičniji od klasičnih izložbenih manifestacija.

Art magazin:  Imate li priviligeje na radnom mestu, s  obzirom na to da je vaša ćerka direktor Muzeja savremene umetnosti Vojvodine?

Svetlana Mladenov: Dobra stvar je što smo nas dve na vreme naučile kada možemo da se ponašamo kao majka i ćerka, a kada kao koleginice. To je jedna veoma bitna stvar. Što se rada u muzeju tiče, tu nikavih privilegija nemam. Naprotiv. Ponekad imam osećaj da moram raditi više od drugih, upravo zbog činjenice što je moja ćerka direktor.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan
Iz kalendara art događaja
05.10.2023 - 15.01.2024 | 19.00
Slavoljub Caja Radojčić - Skulpture, crteži, monografija
13.10.2023 - 14.01.2024 | 19.00
Paja Jovanović i Gustav Klimt. Jedna epoha, dva umetnika...
19.10.2023 - 26.02.2024 | 19.00
Zoran Naskovski - Retrospektivna izložba
20.10.2023 - 29.02.2024 | 20.00
Vasa Pomorišac - Poslednji stipendista Matice srpske
01.11.2023 - 31.12.2023 | 18.00
Nikola Marković - Uputstvo za upotrebu

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
GORNJI MILANOVAC. Međunarodni bijenale umetnosti minijature, najveća i najsveobuhvatnija manifestacija umetnosti malog formata sigurnim koracima...
BANJA LUKA. Мuzеј sаvrеmеnе umеtnоsti Beograd, Institut zа knjižеvnоst i ...
ZAGREB. Institut za istraživanje avangarde, Kolekcija Marinko Sudac i Valamar Riviera d.d. predstavljaju od 27. maja do 7. jula 2017. izložbe...
BEOGRAD. Galerija PRO3OR predstavlja od 23. maja do 6. juna 2017. slike Jagode Mićović (1984). Diplomirala je na Fakultetu likovnih umetnosti u...
NOVI SAD. Srpska akademija nauka i umentosti, ogranak u Novom Sadu, predstavlja od 1. decembra 2016. slike Olge Olje Ivanjicki (Pančevo, 1931 -...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Reportaže
Majstor nadrealizma napravio je dramaturški udar iz groba koji mu Katalonija nije oprostila...
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Grand Palais organizovao je grandioznu izložbu ...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Petsto kvadratnih metara kopija najlepših fresaka iz Dečana, Gračanice, Sopoćana,...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Novi Sad drugi put učestvuje u ovoj velikoj muzejskoj zabavi sa više od trideset lokacija. Muzej Vojvodine će samo za Noć muzeja rekonstruisati praistorijske kuće i originalne trpeze iz tog doba. Posetioci će moći da okuse jedan...
Knjige i časopisi
Autori monografije su Ljubomir Vujaklija i Rosa d ’Amico (Bolonja, Italija).
U okviru izdavačke delatnosti Muzeja grada Novog Sada publikovana je izuzetno značajna monografija "Zbirka strane umetnosti Muzeja grada Novog...
Intervju
Kao sedmogodišnji dečak, Živojin - Žika Miškov obećao je svojoj majci da će postati slikar. Tada joj je, kako bi dokazao "ozbiljnost svoje namere", pokazao i školski crtež rađen olovkom u boji. Da majku ne bi ...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom