CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Ujedinjene nacije (UN) - Internet je ljudsko pravo

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Dunavski dijalozi 08
Videomedeja 19
Dunavski dijalozi 00
Digital Art 07
Dunavski dijalozi 02
Videomedeja 18
Terra 26

Sponzor rubrike
Aleksandra Aleksandrovna Ekster, amazonka ili svetska dama ruske avangarde Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageU Moskovskom muzeju savremene umetnosti na Petrovki, sa velikom pompom i reklamom, priređena je dosad najveća retrospektiva Aleksandre Aleksandrovne Ekster (1882 - 1949), svetske dame ili, kako su je posle jedne njene izložbe u Njujorku nazvali, "amazonka ruske avangarde", koja je pored ostalog kreirala i uniforme za Crvenu armiju. Posetioce već iz daleka poziva krupnim slovima napisana reklama "Retrospketivna izložba bez presedana dela Aleksandre Ekster".Image

Image

U Rusiji  dosada nije bilo krupne izložbe jedne od najčuvenijih ruskih slikarki na Zapadu, a glavni razlog za to je bio što je 1924. godine nasleđe slikarke bilo razdvojeno gvozdenom zavesom na period do i posle njenog  odlaska u inostranstvo.

Na retropsketivnoj izložbi prezentovani su radovi rusko-ukrajinske avangardne slikarke pozajmljeni iz 13 muzeja među kojima su i oni najveći kao što su Ruski muzej, Tretjakovska galerija, Državni muzej "Puškin" ali i Pozorišni muzej "Bahrušin", iz kojeg je pozajmljeno preko 60 radova nacrta i skica za kostime i dekoraciju scene, zbirka iz Astrahana, Krasnodara, Rostova, Saratova i drugih ruskih gradova, od Moskve do Nižnjeg Tagila koji svi zajedno mogu da odgovaraju samo za rusko-ukrajinsku Ekster.

Ruski muzeji nemaju baš u izobilju dela iz njenog klasičnog, kubističkog i futurističkog perioda, a to su baš baš one slike koje najviše cene istraživači i kolkecionari. Samo oni kolekcionari i institucije koji su poslednjih godina mogli sebi priuštiti da kupe radove Aeksandre Ekster mogu da pokažu dela nastala u njenom pariskom periodu.

Kurator izložbe, glavni ruski specijalista za ukupni umetnički opus Aleksandre Ekster, Georgij Kovaljenko, tvrdi da je ova postavka prava retrospektiva sa širokim obuhvatom u okviru kojeg su prikazane ne samo njene slike i grafike, nego i mnoštvo pozorišnih radova kao i knjige, slikarkini ručni radovi. S druge strane, prikaz monografija o ovoj avangardnoj umetnici predstavlja velike probleme priređivačima izložbe, prenose ruski mediji, imajući u vidu veliki broj skandala povezanih s njom, a koji su je kao "opasnog junaka" pratili na zatvorenim izložbana i akuckijama.

Pretndujući na titulu najboljeg poznavaoca stvaralaštva svetske dame ruske avangarde, Aleksnadre Ekster, francuski istoričari umentosti i kustosi svađali su među sobom i gonili po sudovima. Desetine njenih slika proglašavane su za falsifikate i, što je najžalosnije u celoj stvari, i jesu  bili falsifikati. Otuda se javlja i ogromno nepoverenje koje se u poslednje vreme ispoljava skoro u svakoj novopronađenoj "Ekster" pa neka od tih podozrenja nisu mogla mimioći ni ovu restrospektivu u muzeju na Petrovki. Tu, dakle, nema mesta ni za kakvo "bez presedana", pošto je i u ovom slučaju skandal nešto što se podrazumeva kao prateći "program" svih atraktvinih umetničkih manifestacija.

Ruski izveštači sa ove retropsketive ukazuju da je skandalni "trend" na ovoj izložbi tužna pojava koja ometa da se u jednoj normalnoj izložbenoj atmosferi izuči stvaralaštvo Aleksadre Ekster. Njen burni, radikalni i u stvaralaštvu i u mislima, ne najsrećnije okončan život, nije zaslužio ni dugi zaborav niti pak stalne skandale.

Neki likovni kritičari smatraju da joj titula "svetske dame ruske avagarde" takođe ne pristaje. Kćerka nižeg državnog činovnika Aleksandra Grigoroviča, završila je gimnaziju i Umetničko učilište u Kijevu, a u 21. godini se udala za rođaka, advokata Nikolaja Ekstera i uputila se s njim, nije se tačno znalo da li na svadbeno ili artističko  putovanje u Minhen, da bi tamo ne bez uticaja Alekseja Javljenskog, postala poznata slikarka. Nakon toga su usledile studije u Parizu, poznanstvo s tamošnjim moskovskim i kijevskim radikalima, intezivna faza prelaska sa neoimpresionizma ka futurizmu, Pikaso, Apoliner, Larionov s Gončarovom kao prijatelji i sabesednici, svemoguće avagradne izložbe bilo u francuskoj bilo u ruskoj prestonici, emigracija, postepeno padanje u zaborav, smrt skoro u goloj bedi i siromaštvu.

Uradila je i nekoliko rešenja scenskog prostora za Tairovski kamerni teatr tako što je na realnu površinu prenela kubističko-futurističke modele scnske kutije, a nije zanemarljiva ni njena predavačka  delatnost u Odesi i Kijevu čiji je rezultat unikalni sistem nastave o nefigurativnom slikarstvu koju je sa velikom pažnjom i uspehom pratilo nekoliko desetina obdarenih polaznika.

Aleksandra Ekster nije bila osobito lepa i nije posedovala unikalni magntizam druge boginje ruske avangarde - Natalije Gončarove. Ona je, pre svega, bila gostioljubiva supruga imućnog kijesvkog advokata sa veoma uvažavanom u svim umetničkim krugovima Moskve i Pariza rusko-ukrajinskom kuhinjom koju je spremala kulinarska čarobnica, domaćica kuće Anuška.

Slikarkinom višespratnom kućom u Moskvi odjekivalao je bujni govor gromoglasnog Burljuka koji joj je bio privlačan zato što je sumnjao u sve i svakog da plagiraju Maljeviča. Ona sama u razgovru sa gostima i u društevnim raspravama, a još više u svojim, ponkad do paradoskalnosti "otkačenim" slikama, postajala je prava "amazonka".

Popularni nadimak "amazonka ruske avangarde" Eksterova je dobila posle svoje čuvene izložbe u Njujorku i njime se može mnogo toga objasniti u njenom stvaralaštvu. Ona nije vodila bitku za napuštanje doma i porodice nego je celog svog umetničkog veka hrabro vojevala, svojim delom, za parvo da govori ne tako kao što svi zbore, ne na istom jeziku kao i ostali, nego na svom sopstvenom, umetničkom jeziku i iskazu.

Branko Rakočević

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024
Iz kalendara art događaja
08.05.2025 - 25.08.2025 | 18.00
Zdravko Joksimović - Retrospektivna izložba
16.05.2025 - 24.08.2025 | 19.00
Sport u umetnosti. Umetnost sporta - Revijana izložba
16.05.2025 - 30.06.2025 | 19.00
Kristof Kompijano - Slike
29.05.2025 - 28.06.2025 | 19.00
73. Majska izložba grafike - Grupna izložba
02.06.2025 - 23.06.2025 | 13.30
Irena Vuković - Digital print

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Galerija Matice srpske predstavlja od 13. oktobra 2023. do 18. februara 2024. izložbu "Paja Jovanović i Gustav Klimt. Jedna epoha,...
NOVI SAD. Mali likovni salon predstavlja od 4. do 15. oktobra 2021. slike Bojana Kiridžića (1971, Novi Sad) konceptno inspirisane Lisabonom ...
BUENOS AIRES. Ambasada Republike Srbije u Argentini, u saradnji sa Skupštinom grada Buenos Airesa, organizuje od 29. novembra do 10. decembra...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti predstavlja od 13. maja do 11. juna 2021, u Oficirskom domu, izložbu Radoša Antonijevića...
NOVI SAD. "Videoart u ponoć" je bioskopski projekat grupe umetnika, nastao 2008. godine u Berlinu. Od tada svakog meseca, uvek petkom u...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Ove godine, Galerija Matice srpske nakon obeležavanja velikog jubileja, u 176. godini postojanja...
Majstor nadrealizma napravio je dramaturški udar iz groba koji mu Katalonija nije oprostila...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Značajan pariski muzej Orsay predstavio je veliku ...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Umetničke pojave manifestuju se u ogledalu snažnih individua, pojedinaca koji su svojim autentičnim likovnim izrazom obeležili brojne pasaže istorije umetnosti. Ispravnost, posebnost i aktuelnost umetničke ideje često je potvrđivana u umetničkim...
Knjige i časopisi
U Narodnom muzeju Zrenjanin, u ambijentu izložbe slika Ilije Bosilja, predstavljena je monografija "Svet po Iliji" u izdanju Fonda Ilija & Mangelos i Tribine – Instituta za normalnost i kulturu promene. Ovo luksuzno,...
Intervju
Izložbom velikih formata, uglavnom apstraktnih ekspresionista, savremenih slikara i vajara, biće otvorena panel diskusija Art Parlamenta 17. oktobra 2016. u 20:00 u galeriji "Progres" u Beogradu. Umetničke vizije Zorana Grebenarovića,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom