CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Dunsvski dijalozi 2022

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2011
Terra 26
Digital Art 09
Noć muzeja 2009
Digital Art 01
Videomedeja 21
Noć muzeja 2013

Sponzor rubrike
U Sankt Petrerburgu otvoren Muzej Faberže Štampaj E-pošta
(4 glasanja)
ImageU restauriranom Šuvalovksom dvorcu na obali Fontanke, bivšem Domu prijateljstva, u Sankt Petrerburgu, otvoren je prvi privatni muzej u Rusiji, posvećen čuvenom juveliru Karlu Faberžeu. Muzej još nije otovren za slobodnu posetu ali će to biti uskoro. Mizej Faberže, prema svedočenju ruskih novinara koji su ga obišli, u potpunosti je spreman da primi publiku, tim pre što je njegovo otvaranje bilo planirano još u maju 2013.Image

Image

Image

U Šuvalovskom dvorcu za Muzej  Faberže je restaurirano ukupno 11 izložbenih dvorana od kojih su 2 na prvom, a 9 na drugom spratu, a tu su i prostrana garderoba, svetsloni park, toaleti, prostorije za depoe...

Jedna od karakteristika je da nije svima dozvoljeno da se primaknu bliže k dragocenim Faberžeovim prozovodima, od kojih je najskupocenija zbirka uskršnjih jaja u vlasništvu ruskog biznismena Viktora Vikselberga koja predstavlja glavni muzejski eksponat. Sada u muzej puštaju samo grupe lica koja uživaju nepokolebljivo poverenje Gradskog saveta za društvenu zaštitu.

Prema sazananjima dobro obaveštenih ruskih medija još jedno, sada svetsko, otvaranje Muzeja Faberže planirano je za 12. decembar 2013.

Karl Gustavovič Faberže (1846 - 1921), koji je umro u Lozani 1921. važi ja juvelirnog Aleksnadra Sergejeviča Puškina. Drugim rečima, Faberže je najdragocenije i najvrednije sunce ruske najskupocenije dekorativno-primenjene umetnosti i njegova lična uloga u njoj je veoma visoka.

Faberže i časovničar Abraham - Luj Brege bili su ne samo juveliri, nego i talentovani biznismeni koji su uspeli pod svojim imenom da okupe velike ruske zanatlije. Firma Faberže sa svojim filijaljalama u Sankt-Peterburgu, Moskvi, Odesi, Kijevu i Londnu, pojvljivala se sa svojom raznovrsnom produkcijom od juvelirnih ukrasa čija je prodavnica bila pod kontrolom samog Fabrežea na Velikoj morskoj ulici, a od kojih se do naših dana sačuvani samo sef-lift, časovnici, predmeti interijera, predmeti za pisaći sto i posuđe.

Faberže je raspolagao stvarima najvišeg muzejskog kvalietta ali i proizvodima čistog kičeraja. Najvažniji, pa i najsudbonosniji proizvodi Faberžea, koji su mu donosili svetsku slavu, bila su uskršnja jaja koja su, od kad su postala carska marka od 1880-ih goidna, rađena samo za porodicu Romanovih.

U muzejskoj postavci na Fontanki je čak 4.000 eksponata, od kojih je su devet najvrednijih eksponata carska jaja izložena u Plavom salonu okrenutom prozorima prema Fontanki. Harizmatska Faberžeova jaja po artističkim zakonima urađena na monetarnim osnovama dobila su najveću i najreprezentativniju dvoranu Šuvalovskog dvorca.

Tu je i treperavo, skoro prozračno, vazdušno jaje, sa ptičicom, nazvano "Drvo lovorovo" ( 1911) koje se sastoji od 325 tankih listića izrezanih iz nefrita, zlatna noga, kadica od porcelana, briliajnta i dragog kamena. Pored njega je senimentalno, nežno, damsko jaje urađeno u francuskom duhu, "Đurđice" (1898), sa tananom zaštititom, emajlom, zlatom, okruglim belim biserima. Tu je i "Koronaciono" jaje (1897) s minijaturnom carskom kočijom Nikolaja II: fantastična dragacena mini igračka, juvelirni dragulj.

U Plavom salonu je izloženo i zagonetno jaje "Renesansa"(1894), minijaturni dargoveni sarkofag rad Mihaila Perihina, najboljeg juvelira Karla Faberžea sa očekivanim iznenađenjem - iseckanim kristalnim jajem "Vasksrenje". Jaje iz 1911. nazvano "Petnaestogidišnjica carevanja" urađeno je u ampirnom duhu sa višeslojnim emajlom, a izloženo je i jaje nazvano "Orden svetog Georgija" (1916) sa georgievskom lentom   koje deluje magičnom snagom svoje uzvišene svečanosti i velikog državnog dostojanstva .

Muzej  Faberže na Fontanki je blistava stoprocentna turistička atrakcija, jednodušni su u oceni ruski mediji i portali. To je najuzvišenija kota u programima putnika koje žele da u punoj meri uživaju u znamenitostima bivše prestonoce carske Rusije. I to tim više što su dragulji Farbežea okruženi sjajnim delima dekoratvno-primenjene umetnosti kao što je srebrno posuđe Hljebnjikova, te delima Ovčinikova, Boljina i Rikerta, platnima Makovskog, ikonama (među kojima i onima sa Faberžeovim rizama), porcelanom Impertorskog zavoda, časovnicima, dragocenostima Fabrežea, legendarbimn stonim samorezanim figurama, među kojima je glavna "Mužik koji igra" iz 1910...

Branko Rakočević

 

Comments 

 
0 # elvis 2016-12-01 22:38
Lijep pozdrav, da li je moguće dobiti meil od muzeja u Sankt Petrerburgu?
Reply | Reply with quote | Quote
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame
Iz kalendara art događaja
08.02.2024 - 05.05.2024 | 19.00
Zdravko Joksimović - Skulpture
07.03.2024 - 20.04.2024 | 19.00
IRWIN - NSK State. Retrospektivna izložba
12.03.2024 - 26.05.2024 | 19.00
Uroš Predić - Dostojanstvo svakidašnjice
15.03.2024 - 06.05.2024 | 18.00
Kraj jezika. Još jednom o Vitgenštajnu - Grupna izložba
22.03.2024 - 12.05.2024 | 19.00
Umetnički diskursi o društvenim i klimatskim promenama

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. Od 21. novembra do 10. decembra 2020. publika u Nišu će u Paviljonu u Tvrđavi moći da poseti izložbu dela nastalih u okviru...
BEOGRAD. Muzej savremene umetnosti Beograd predstavlja od 20. oktobra 2021. do 21. februara 2022. retrospektivnu izložbu Vladimira Veličkovića...
ODŽACI. Performer Nenad Bogdanović (1955, Odžaci) izvešće tokom decemebra meseca 2019. godine više performansa tokom gostovanja u...
Zarobljen u svojoj kući u Normandiji, jedan od najuticajnijih britanskih likovnih umetnika Dejvid Hokni izijavljuje o virusu korona. "Volim...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš, u prostoru Oficirski dom, predstavlja od 5. do 30. novembra 2019. 4. Niški...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Muzej moderne umetnosti u Parizu priredio je retrospektivnu...
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016....
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvali su: Karen Maher (Peru), Tagir Subhankulov...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
"Život je kompozicija različitih tonova i ritmova koja nas vodi u vrtlog radoznalosti, ...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
KIKINDA. Simpozijum "Terra" osnovan je i prvi put održan 1982. godine. Od tada se održava svake godine od 1. do 31. jula, u objektu stare industrijske arhitekture koji je izgrađen 1895. godine. Na simpozijumu "Terra" svake...
Knjige i časopisi
Likovni prilozi u Gradini broj 19 su fotografije slika Sande i Gorana Vuletića, umetnika iz Niša. Korice časopisa i kolori na početku  rubrika proze i teorije i kritike ilustrovane su slikama Gorana Vuletića, a kolori...
Intervju
Nenad Bračić (1955, Sisak). Diplomirao je na Akademiji lepih umetnosti Brera u Milanu, Italija. Specijalizirao je al’ frescho slikarstvo u Studiju Gienaro Francese u Breši, Italija. Početkom 1995. pokreće Metafizički muzej kao oblik...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom