CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Dunsvski dijalozi 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 09
Noć muzeja 2012
Dunavski dijalozi 01
Videomedeja 20
Noć muzeja 2010
Videomedeja 14
Dunavski dijalozi 03

Sponzor rubrike
Muzej loše umetnosti - Nedarovitost koja privlači pažnju Štampaj E-pošta
(3 glasanja)
ImageMuzej loše umetnosti je klinička dijagnoza savremnog društva. To čak i nije muzej nego panoptikum savremene umetnosti. Ljudi su spremni ne samo da odobravju nešto slično nego i da plate silan novac da se od toga naprave kolekcije. Na adresi Dedhem, država Masačusets (SAD), nalazi se neobični muzej. U  njegeovoj kolekciji je više od 400 eksponata uključujući i sliku "Lucy in the field with flowers“ (Lusi sa poljskim cvećkama), najpozantije ovdašnje "remekdelo".Image

Image

Da bi neka slika bila svsrstana među eksponate ovog muzeja neophodno je da odgovara prostom pravilu: da bude toliko loše urađena da je svi koji je pogledaju odmah ignorišu. Tada vi dospevate u zonu  neprestane pažnje organizatora Muzeja loše umetnosti (MOBA) zato što su oni, naprotiv, uvereni da neobdarenost ne treba ignorisati. Nju treba znati, videti, podržati i afirmisati.

Osnovna ideja jednog od osnivača muzeja, Skota Vilsona, sastoji se u želji da se prikažu najodvratnija i kičerska dela likovne umetnosti. U principu bi se moglo reći da ta ideja ne spada baš u najrazumnije. Cela teritorija planete je nedovljna da bi se sav slikarski šljam izložio kako bi bio dostupan  publici.

Muzej loše umetnosti je realtivno mlad muzej: osnovan je 1994. Blagodareći svetskoj podršci istomišljenika, osnovači MOBA uspešno ostvaruju svoju misiju u poptunosti prezentujući altertnativni pogled na kulturno samoizražavanje nekih stvaralaca. Radi ispunjenja svoje dužnosti, direktor muzeja Majkl Frennk obavlja i neke poslove koji obično nisu u opisu radnog mesta glavnog kuratora: obilazi "buvlje pijace" i prodavnice "sekond-hend" tragajući za odgovarajućim primercima za popunu muzejske zbirke.

Jedna od osnivača  muzeja, Luiza Raji Zako (Luise Reily Sacco), je izjavila da se ideja o osnivanju rodila još 1994. kad je njen brat Džeri doneo iz antikvarnice jednu sliku. Trgovac je bio zainteresovan  samo za ram, a sliku je je ionko bila odabačena na smetlište. Zato se većini gostiju tog prazničnog dana koji su bili prisutni u porodici Zaso slika na svoj način svidela. U smislu da su svi gosti na sliku maltene pljuvali ali sama pažnja prema njoj bila je nepodeljena.

Snalažljivo društvo se dosetilo da se na neobdarenosti i kiču može dobro zaraditi pa su nedaleko od Bostona otvoril dve izložbene galerije, a televizjski kanali povremeno objavljuju konkurse za popunu postvke novim "talentima".

Muzej se samofinansira, sam sebe izdržava bez ikakave pomoći iz državnih, društevnih ili privatnih fondova. On kao takav privlači najnepozntije autore na koje se ozbiljnija likovna kritika ne obazire kao na bezveznjake nego, naprotiv, brzo bacaju senku na platna i u stanju su da vas začas zatrpaju raznim izmima. Ruku na srce, nijedan normalan čovek ne može baš tako lako uočiti skoro nikakvu razliku između "Crnog kvadrata" (1915) Kazimira Maljiviča od "Prvog čoveka na Mesecu" (1987) Endija Vorhola...

Muzej loše umetnosti nije mogao da se pojavi u epohi Renesanse. Ne samo zbog toga toga što u to doba njije bilo loših umetničkih dela (loše kao antipod dobrom). Jednostavno ga nije bilo zbog toga što nie imao ko da ga osnuje, nije se osećala potreba za njim, nije bilo podrške za njegovo osnivanje.

Muzej loše uemtnosti privlači samim tim što ga ranije nikad nije bilo i nije ga moglo biti. U vreme afiše su pozivale na izložbe nepatvrone umetnosti. Reklame su potenciralie imena, značaj, dostojanstvo umetničkog čina. Sada je sasvom drugačije: ide se na skandal, provokaciju, na performans.

Vremenom "loše" prerasta u klasiku. Tako je ples "deklasiranih elemanta" - tango - prerasato u šou za bogate, borbe rimskih gladijatora su "transformisane" u špansku koridu, spasavanje utopljenika u  turističku atrakciju. Moguće je da i Muzej loše umetnosti jednog dana postane obična likova galerija.

Branko Rakočević

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. Šobajić je završio Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu 1970, a dve godine kasnije odlazi u Pariz. Od 2005. je predavao na...
NOVI SAD. Zbirka strane umetnosti Muzeja grada Novog Sada prestavlja od 26. novembra 2019. do 6. januara 2020. izložbu "Tragom niti"....
NIŠ. Od 21. novembra do 10. decembra 2020. publika u Nišu će u Paviljonu u Tvrđavi moći da poseti izložbu dela nastalih u okviru...
BEČ. Turneja Benksijevih radova je započela 2016. godine u Istanbulu, u međuvremenu je obišla Amsterdam, Pariz, Berlin, Rijad, Melburn,...
NOVI SAD. 24. Međunarodni video festival Videomedeja u produkciji i organizaciji Udruženja za video umetnost Videomedeja održaće se u periodu od...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Povodom Izložbe slika Vere Molnar u galeriji ...
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Galerija Dina Vierny priredila je izložbu povodom obeležavanja...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Petsto kvadratnih metara kopija najlepših fresaka iz Dečana, Gračanice, Sopoćana,...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
U "Centru Paul Kle" u Bernu otvorena je izložba "Magrebski projekat" i "Vodeći liniju u šetnju". Ne bi se moglo reći da je svako putovanje slikara povod za novu stranicu istorije umetnosti ali se putovanje u...
Knjige i časopisi
Nekoliko puta sam spremajući ovaj broj časopisa saradnicima i sagovornicima umesto reči bibliografija Gradine upotrebio reči biobibliografija Gradine i biografija Gradine.  Ovi...
Intervju
Da bismo uopšte mogli očekivati da naša umetnost bude primećena u nekakvim evropskim i svetskim okvirima, najpre sami moramo da je prihvatimo i da u njenom "lokalnom" karakteru iščitamo univerzalni jezik - rečenica...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom