CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 20
Videomedeja 14
Digital Art 08
Dunavski dijalozi 01
Terra 17
Noć muzeja 2020
Noć muzeja 2011

Sponzor rubrike
Vek i po od rođenja Edvarda Munka Štampaj E-pošta
(4 glasanja)
ImagePre 150 godina, 23. januara, rođen je proslavljeni norveški slikar ekspresionista Edvard Munk. Svoju najpozantiju sliku "Krik" je uradio u četiri verzije i svaka od njih je i dalje obavijena mističnim tajnama, a zamisao slikara do današnjeg dana još uvek ima više različitih tumačemja.ImageImage

Image

Sam Munk je, objašnjavajući zamisao platna, priznao da je želeo da izrazi "krik prirode". "Išao sam putem s prijateljima. Sunce je stalo. Nebo je postalo krvavo – crveno. Odjednom me uhvati tuga. Stajao sam smrtno umoran na fonu tamnog nebeskog svoda. Fjord i grad su visili na ognjenim jezicima plamena. Zaostao sam od prijatelja. Drhteći od straha, čuh krik prirode." Ove reči slikar je ugrarvirao na ramu jedne od verzije "Krika".

Istoričari umetnosti i likovni kritičari su različito tumačili ono što je naslikano na platnu "Krik". Po jednom od njih, krvavo – crveno nebo moglo je nastati zbog erupcije vulkana Krakatau do koje je došlo 1883. Vulkanski pepeo je obojio nebo u cveno. Ta pojava se mogla posmatrati u istočnom delu SAD, Evrope, Azije, od novembra 1883. pa sve do februara 1884. Mogao je videti i Munk.

Po drugom tumačenju, ovo ulje na platnu je nastalo kao plod slikarevog psihofizičkog rastrojstva. Poznato je da je Munk bolovao od manikalno - depresivne psihoze. Celog života su ga mučili strahovi i košmari, depresija i usamljenost. Svoju bolest je hteo da olakša i neutrališe alkoholom, narkoticima i konačno time što je četiri put preneo na platno.

"Bolest, bezumlje i smrt su crni anđeli koji su stajali na straži mog utočišta i prataili me celog života", pisao je Munk o sebi.

Egzistencijalni užas, ponižvajući i panični, eto šta je izraženo na slici, tvrde istoričari umetnosti.Taj užas je tako snažan da se bukvalno obrušava na gledaoca koji se i sam odjednom prtetvara u figuru na prednjem planu slike zaklanjajući glavu rukama – kako bi zaštitili sebe od "krika", realnog ili izmišljenog, svejedno.

Neki su skloni da u "Kriku" vide proročanstvo. Tako kopredsednik aukcione kuće Sotbi (Sothevy's), Dejvid Norman, kojemu se posrećilo da proda jednu verziju iz serije "Krika" za 120 miliona dolara, smatra  da je Munk u svojim radovima prorok XX veka sa njegova dva svetska rata, holokaustom, ekološkim katastrofama i nuklearnim oružjem.

Prisutno  je i verovanje da su sve verzije "Krika" proklete. Istoričar umetnosti Aleksanadr Prufrok, ekspert za Munkvo slikarstvo, smatra da je postojnje mistike potkrepljeno realnim  događajima. Desetak ljudi koji su  na ovaj ili onaj način došli u kontakt s platnima iz serije "Krik" se razbolelo, svađalo se s bliskim osobama, padalo u tešku depresiju ili je iznenada umiralo. Sve je to "Kriku" stvorilo lošu reputaciju.

Pred jednim službenikom muzeja slučajno se otkačilo platno "Krika" i palo. Neko vreme nakon toga službenik je osetio strašnu gavobolju, napadi su postali sve učestaliji i jači i na kraju krajeva je taj službenik izvršio samoubistvo.

Posetioci muzeja do dana današnjeg gledaju sliku sa strepnjom.

Sama figura ni čoveka, ni priviđenja na slici "Krik" i dalje izaziva mnoštvo  sporova. Godine 1978. istoričar umetnosti Robert Rozenbluim je izneo intersantnu pretpostavku da je bespolno biće sa prednjeg plana "Krika" možda inspirisano perunaskom mumijom koju je Munk video na Svetskoj izložbi u Parizu 1899. Neke druge komentatore to bespolno biće sa prednjeg plana "Krika" asocira na skelet, embrion pa čak i na spermatozoid.

Munkov "Krik" je našao primenu u masovnoj kulturi. Tvorac pozante maske iz filma "Krik" bio je inpsirisan remek – delom norveškog eskpresioniste.

Branko Rakočević

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan
Iz kalendara art događaja
08.05.2025 - 25.08.2025 | 18.00
Zdravko Joksimović - Retrospektivna izložba
16.05.2025 - 24.08.2025 | 19.00
Sport u umetnosti. Umetnost sporta - Revijana izložba
06.06.2025 - 04.07.2025 | 19.00
Veljko Vučković - Slike
11.06.2025 - 12.08.2025 | 19.00
Dejvid Hokni - Pravilo o upotrebi fotografija za vesti
13.06.2025 - 03.07.2025 | 20.00
Umetnost ulice - Grupna izložba

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
PARIZ. Pakovanje Trijumfalne kapije u Parizu, koje su pre 60 godina zamislili umetnici Kristo i Žan-Klod, konačno je realizovano, a taj monumentalni...
BEOGRAD. Izložba "Jozef Bojs i Mangelos - 100 godina i umetnost danas" povodom stogodišnjice rođenja Jozefa Bojsa, jednog od...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš predstavlja, od 5. aprila 2022. u prostoru Salon 77, radove Ivana Mišića (1987,...
NOVI SAD. Mali likovni salon predstavlja od od 25. januara do 5. februara 2021. slike Anđele Micić. Osnovne i master studije završila je na ...
APATIN. Galerija Meander predstavlja od 19. novembra do 2. decembra 2021. grafike Miroslava Savkova pod nazivom "Grafika čoveka"....
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom...
Paralelene dimenzije viševekovnih odnosa kao i deljenja zajedničkog kulturnog prostora ...
Čime započeti priču o ćiriličnom pismu, u današnjem vremenu otuđenom od kulture...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Ulica Laze Telečkog, Novi Sad. Maj 2005.
Odabrali smo ovu ulicu jer nam je draga, omiljena, jer ima svoj karakter. Građenjem na uskim zelenim gredama, nastaju krivudave, uzane, kratke ulice koje mi i danas prepoznajemo u starom delu...
Knjige i časopisi
Učesnici: Philippe Caza, Carlos Giménez, Rémy Cattelain, Peter Kuper, Julia Gromskaya,Reinhard Kleist, Lewis Trondheim, Andrea Echorn, Renee French, Marcel Couchaux, , Ken Niimura, Rick Geary, André Slob, Igor...
Intervju
Milorad Mića Mihajlović, jedan od najzaslužnijih novosadskih slikara, rođen je u Kraljevu 1936. godine, a Umetničku školu u Novom Sadu završio je 1967. Od tada je izlagao više od sto pedeset puta u zemlji i inostranstvu,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom