CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
slobodan knezevic abi

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 04
Digital Art 05
Terra 23
Videomedeja 24
Videomedeja 18
Videomedeja 16
Noć muzeja 2007

Sponzor rubrike
Vek i po od rođenja Edvarda Munka Štampaj E-pošta
(4 glasanja)
ImagePre 150 godina, 23. januara, rođen je proslavljeni norveški slikar ekspresionista Edvard Munk. Svoju najpozantiju sliku "Krik" je uradio u četiri verzije i svaka od njih je i dalje obavijena mističnim tajnama, a zamisao slikara do današnjeg dana još uvek ima više različitih tumačemja.ImageImage

Image

Sam Munk je, objašnjavajući zamisao platna, priznao da je želeo da izrazi "krik prirode". "Išao sam putem s prijateljima. Sunce je stalo. Nebo je postalo krvavo – crveno. Odjednom me uhvati tuga. Stajao sam smrtno umoran na fonu tamnog nebeskog svoda. Fjord i grad su visili na ognjenim jezicima plamena. Zaostao sam od prijatelja. Drhteći od straha, čuh krik prirode." Ove reči slikar je ugrarvirao na ramu jedne od verzije "Krika".

Istoričari umetnosti i likovni kritičari su različito tumačili ono što je naslikano na platnu "Krik". Po jednom od njih, krvavo – crveno nebo moglo je nastati zbog erupcije vulkana Krakatau do koje je došlo 1883. Vulkanski pepeo je obojio nebo u cveno. Ta pojava se mogla posmatrati u istočnom delu SAD, Evrope, Azije, od novembra 1883. pa sve do februara 1884. Mogao je videti i Munk.

Po drugom tumačenju, ovo ulje na platnu je nastalo kao plod slikarevog psihofizičkog rastrojstva. Poznato je da je Munk bolovao od manikalno - depresivne psihoze. Celog života su ga mučili strahovi i košmari, depresija i usamljenost. Svoju bolest je hteo da olakša i neutrališe alkoholom, narkoticima i konačno time što je četiri put preneo na platno.

"Bolest, bezumlje i smrt su crni anđeli koji su stajali na straži mog utočišta i prataili me celog života", pisao je Munk o sebi.

Egzistencijalni užas, ponižvajući i panični, eto šta je izraženo na slici, tvrde istoričari umetnosti.Taj užas je tako snažan da se bukvalno obrušava na gledaoca koji se i sam odjednom prtetvara u figuru na prednjem planu slike zaklanjajući glavu rukama – kako bi zaštitili sebe od "krika", realnog ili izmišljenog, svejedno.

Neki su skloni da u "Kriku" vide proročanstvo. Tako kopredsednik aukcione kuće Sotbi (Sothevy's), Dejvid Norman, kojemu se posrećilo da proda jednu verziju iz serije "Krika" za 120 miliona dolara, smatra  da je Munk u svojim radovima prorok XX veka sa njegova dva svetska rata, holokaustom, ekološkim katastrofama i nuklearnim oružjem.

Prisutno  je i verovanje da su sve verzije "Krika" proklete. Istoričar umetnosti Aleksanadr Prufrok, ekspert za Munkvo slikarstvo, smatra da je postojnje mistike potkrepljeno realnim  događajima. Desetak ljudi koji su  na ovaj ili onaj način došli u kontakt s platnima iz serije "Krik" se razbolelo, svađalo se s bliskim osobama, padalo u tešku depresiju ili je iznenada umiralo. Sve je to "Kriku" stvorilo lošu reputaciju.

Pred jednim službenikom muzeja slučajno se otkačilo platno "Krika" i palo. Neko vreme nakon toga službenik je osetio strašnu gavobolju, napadi su postali sve učestaliji i jači i na kraju krajeva je taj službenik izvršio samoubistvo.

Posetioci muzeja do dana današnjeg gledaju sliku sa strepnjom.

Sama figura ni čoveka, ni priviđenja na slici "Krik" i dalje izaziva mnoštvo  sporova. Godine 1978. istoričar umetnosti Robert Rozenbluim je izneo intersantnu pretpostavku da je bespolno biće sa prednjeg plana "Krika" možda inspirisano perunaskom mumijom koju je Munk video na Svetskoj izložbi u Parizu 1899. Neke druge komentatore to bespolno biće sa prednjeg plana "Krika" asocira na skelet, embrion pa čak i na spermatozoid.

Munkov "Krik" je našao primenu u masovnoj kulturi. Tvorac pozante maske iz filma "Krik" bio je inpsirisan remek – delom norveškog eskpresioniste.

Branko Rakočević

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Svet digitalne umetnosti
Iz kalendara art događaja
20.07.2023 - 26.09.2023 | 20.00
Nadežda Petrović - Modernost i nacija
07.08.2023 - 11.10.2023 | 19.00
Boško Petrović (1922-1982) - Slike i kolaži
31.08.2023 - 30.09.2023 | 19.00
Goran Despotovski - Instalacije, interaktivna dela i objekti
01.09.2023 - 01.10.2023 | 12.00
Vesna Perunović - Paradigma doma
04.09.2023 - 29.09.2023 | 19.00
Bojan Stojčić - Dokumentarni film i grupa artefakata

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. Naredni, 56. Oktobarski salon u Beogradu biće održan na jesen 2016. godine, a prema koncepciji britanskog kustosa Dejvida Eliota (David...
Umetnici Ljubomir Vučinić i Mirjana Blagojev predstaviće se od 14. aprila 2016. u Nador galeriji u Pečuju (Mađarska) zajedničkom izložbom koja se...
Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavila je od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016. godine izložbu "Albreht Direr i njegovi...
PARIZ. Umetnik i potpredsednik Udruženja stripskih umetnika Srbije (USUS) Dragan Lazarević dobio je nagradu publike "Zlatna muza" na...
NOVI SAD. Nakon Beograda, Galerija Matice srpske predstavlja od 13. novembra 2015. do 9. januara 2016. izložbu "Albreht Direr i njegovi...
videomedeja
Povezani sadržaji
Reportaže
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvali su: Karen Maher (Peru), Tagir Subhankulov...
Po čemu se još ova postavka razlikuje od drugih, i da li se razlikuje? Zašto je ona...
Napori Galerije Matice srpske su ujedinjeni u namerama koje pozivaju u svoje okrilje svakog ko...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Rođena Beograđanka, slikarka Milica Živadinović (1975) fascinirana lepotom šara pirotskog...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Galerija savremene likovne umetnosti u Nišu organizovala je i ove godine likovnu koloniju Sićevo od 1. do 10. septembra 2010. godine. Ovogodišnja Kolonija ima 12 učesnika: prof. Čedomir Vasić, Uroš Đurić, Miron Mutaović, Aleksej Daniel Đermanović i...
Knjige i časopisi
Verujemo da će se, zahvaljujući sadržaju knjige Made in Novi Sad, uočiti naš cilj i naša želja da istaknemo univerzalni jezik kojim se zastupljeni umetnici obraćaju. Oni su, u stvari, tu neophodnu komunikaciju i sponu sa...
Intervju
Danijela Babića nazivaju "najaktivnijim protagonistom novosadske slikarske scene". Svojim britkim humorom i prepoznatljivim autorskim rukopisom baziranim na pop-art tradiciji, stripu, ilustraciji i uličnoj umjetnosti, ovaj novosadski...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom