CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 18
Dunavski dijalozi 05
Noć muzeja 2014
Videomedeja 16
Digital Art 04
Videomedeja 19
Dunavski dijalozi 03

Sponzor rubrike
Vek i po od rođenja Edvarda Munka Štampaj E-pošta
(4 glasanja)
ImagePre 150 godina, 23. januara, rođen je proslavljeni norveški slikar ekspresionista Edvard Munk. Svoju najpozantiju sliku "Krik" je uradio u četiri verzije i svaka od njih je i dalje obavijena mističnim tajnama, a zamisao slikara do današnjeg dana još uvek ima više različitih tumačemja.ImageImage

Image

Sam Munk je, objašnjavajući zamisao platna, priznao da je želeo da izrazi "krik prirode". "Išao sam putem s prijateljima. Sunce je stalo. Nebo je postalo krvavo – crveno. Odjednom me uhvati tuga. Stajao sam smrtno umoran na fonu tamnog nebeskog svoda. Fjord i grad su visili na ognjenim jezicima plamena. Zaostao sam od prijatelja. Drhteći od straha, čuh krik prirode." Ove reči slikar je ugrarvirao na ramu jedne od verzije "Krika".

Istoričari umetnosti i likovni kritičari su različito tumačili ono što je naslikano na platnu "Krik". Po jednom od njih, krvavo – crveno nebo moglo je nastati zbog erupcije vulkana Krakatau do koje je došlo 1883. Vulkanski pepeo je obojio nebo u cveno. Ta pojava se mogla posmatrati u istočnom delu SAD, Evrope, Azije, od novembra 1883. pa sve do februara 1884. Mogao je videti i Munk.

Po drugom tumačenju, ovo ulje na platnu je nastalo kao plod slikarevog psihofizičkog rastrojstva. Poznato je da je Munk bolovao od manikalno - depresivne psihoze. Celog života su ga mučili strahovi i košmari, depresija i usamljenost. Svoju bolest je hteo da olakša i neutrališe alkoholom, narkoticima i konačno time što je četiri put preneo na platno.

"Bolest, bezumlje i smrt su crni anđeli koji su stajali na straži mog utočišta i prataili me celog života", pisao je Munk o sebi.

Egzistencijalni užas, ponižvajući i panični, eto šta je izraženo na slici, tvrde istoričari umetnosti.Taj užas je tako snažan da se bukvalno obrušava na gledaoca koji se i sam odjednom prtetvara u figuru na prednjem planu slike zaklanjajući glavu rukama – kako bi zaštitili sebe od "krika", realnog ili izmišljenog, svejedno.

Neki su skloni da u "Kriku" vide proročanstvo. Tako kopredsednik aukcione kuće Sotbi (Sothevy's), Dejvid Norman, kojemu se posrećilo da proda jednu verziju iz serije "Krika" za 120 miliona dolara, smatra  da je Munk u svojim radovima prorok XX veka sa njegova dva svetska rata, holokaustom, ekološkim katastrofama i nuklearnim oružjem.

Prisutno  je i verovanje da su sve verzije "Krika" proklete. Istoričar umetnosti Aleksanadr Prufrok, ekspert za Munkvo slikarstvo, smatra da je postojnje mistike potkrepljeno realnim  događajima. Desetak ljudi koji su  na ovaj ili onaj način došli u kontakt s platnima iz serije "Krik" se razbolelo, svađalo se s bliskim osobama, padalo u tešku depresiju ili je iznenada umiralo. Sve je to "Kriku" stvorilo lošu reputaciju.

Pred jednim službenikom muzeja slučajno se otkačilo platno "Krika" i palo. Neko vreme nakon toga službenik je osetio strašnu gavobolju, napadi su postali sve učestaliji i jači i na kraju krajeva je taj službenik izvršio samoubistvo.

Posetioci muzeja do dana današnjeg gledaju sliku sa strepnjom.

Sama figura ni čoveka, ni priviđenja na slici "Krik" i dalje izaziva mnoštvo  sporova. Godine 1978. istoričar umetnosti Robert Rozenbluim je izneo intersantnu pretpostavku da je bespolno biće sa prednjeg plana "Krika" možda inspirisano perunaskom mumijom koju je Munk video na Svetskoj izložbi u Parizu 1899. Neke druge komentatore to bespolno biće sa prednjeg plana "Krika" asocira na skelet, embrion pa čak i na spermatozoid.

Munkov "Krik" je našao primenu u masovnoj kulturi. Tvorac pozante maske iz filma "Krik" bio je inpsirisan remek – delom norveškog eskpresioniste.

Branko Rakočević

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame
Iz kalendara art događaja
08.02.2024 - 05.05.2024 | 19.00
Zdravko Joksimović - Skulpture
12.03.2024 - 26.05.2024 | 19.00
Uroš Predić - Dostojanstvo svakidašnjice
15.03.2024 - 06.05.2024 | 18.00
Kraj jezika. Još jednom o Vitgenštajnu - Grupna izložba
22.03.2024 - 12.05.2024 | 19.00
Umetnički diskursi o društvenim i klimatskim promenama
22.03.2024 - 26.05.2024 | 19.00
Inspirisani Francuskom - Grupna izložba

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno

NOVI SAD. Sabrina Rate je kanadska umetnica koja živi između Montreala i Marseja. Njena praksa uključuje video, animaciju, instalacije, skulpture,...

APATIN. Galerija Meander predstavlja od 19. novembra do 2. decembra 2021. grafike Miroslava Savkova pod nazivom "Grafika čoveka"....
GORNJI MILANOVAC. Međunarodno bijenale umetnosti minijature, najveća i najobuhvatnija manifestacija umetnosti malog formata, sigurnim koracima gazi...
NIŠ. U galeriji u Oficirskom domu, od 17. decembra 2019. do 17. januara 2020, biće otvorena izložba "Niški crtež: Granica"....
LJUBLJANA. Izložba "Srpski modernizam 1880 - 1950." iz kolekcije Galerije Matice srpske, biće otvorena od 29. januara do 3. maja 2020. u...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvuju: Dragan Rajšić (Srbija), Marko Crnobrnja ...
PLITVIČKA JEZERA. Specijalno za Art magazin. Na Plitvičkim jezerima (Plitvica Selo), od 10. do...
Prošlo je pola veka od kako je prvi put štampan strip "Balada o slanom...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Intervju
Novosadski grafičar Slobodan Knežević 35 godina iz svog ateljea gleda na ikonički prizor Tvrđave i...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo kolekcije Muzeja moderne umetnosti (MOMA) iz Njujorka. "Muzej MOMA je otkupio 10 naših radova, fotografije performansa, za njihovu kolekciju....
Knjige i časopisi
Monografija je objavljena u okviru programa izdavačke delatnosti Muzeja savremene umetnosti Vojvodine i pruža mogućnost novog i drugačijeg iščitavanja rada Emerika Feješa u kontekstu umetnosti dvadesetog veka u Vojvodini.
Intervju
Izložbom u Umetničkom paviljonu u Zagrebu, Spomen-zbirka Pavla Beljanskog napravila je ključni iskorak u svom radu: remek-dela kolekcije srpskog diplomate, birana i sakupljana sa istančanim ukusom, vizijom i strašću, prvi put su...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom