CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Ujedinjene nacije (UN) - Internet je ljudsko pravo

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 09
Noć muzeja 2014
Terra 26
Videomedeja 24
Videomedeja 19
Videomedeja 11
Videomedeja 17

Risto Stijović - Skulpture Štampaj E-pošta
(6 glasanja)
ImageSpomen - zbirka Pavla Beljanskog, Novi Sad. Septembar - novembar 2006.
Risto Stijović je vajarsku karijeru započeo u Parizu gde se smatran za jednog od najtalentovanijih mladih vajara svog vremena. Uprkos tome on odlučuje da se 1928. godine vrati u Beograd. Neposredno po povratku uključio se u izložbeni život i od tada priređuje ukupno 13 samostalnih izložbi.


Risto Stijović je vajarsku karijeru započeo u Parizu gde se smatran za jednog od najtalentovanijih mladih vajara svog vremena. Uprkos tome on odlučuje da se 1928. godine vrati u Beograd. Neposredno po povratku uključio se u izložbeni život i od tada priređuje ukupno 13 samostalnih izložbi. Učestvuje i na mnogim značajnim zajedničkim izložbama u zemlji i inostranstvu; kritički sud o njegovom radu, pored Katarine Ambrozić, dali su i velikani srpske likovne kritike Rastko Petrović, Todor Manojlović, Sreten Stojanović, Desimir Blagojević, kao i istoričar umetnosti Lazar Trifunović.

Umetničko školovanje Stijović je započeo na Umetničkoj školi u Beogradu kod Đoke Jovanovića, da bi ga nastavio u Marselju kod Adelbera, zatim u Parizu na Ecole Nationale Supérieure des Beaux-Arts, kod profesora Inžalbera. Presudan uticaj na njegovo stvaralaštvo imala su poznanstva sa Emilom Bernarom i Fransoa Pomponom, kao i druženje sa hrvatskim vajarom Brankom Deškovićem, kod kojih značajan motiv predstavljaju figure životinja. Pod njihovim uticajem Stijović postaje prvi i jedan od naših najznačajnijih vajara animalista; pored životinja, njegovu preokupaciju predstavljaju ženski aktovi i portreti. Omiljeni materijal Rista Stijovića su drvo i poludragi kamen; njegove skulpture karakterišu naglašena stilizacija, glatka faktura i meke, zaobljene linije, kao i mali format kojem autor ostaje veran sve do šeste decenije 20. veka, kada počinje da radi skulpture monumentalnog formata. Izložba je obuhvatiti tridesetak Stijovićevih skulptura, kao i arhivsku građu i crteže.

Postavka ima monografski karakter i obuhvata dela nastala između 1930. i 1974. godine, iz fondova Spomen - zbirke Pavla Beljanskog, Narodnog muzeja, Muzeja savremene umetnosti i Memorijalnog centra "Josip Broz Tito" iz Beograda. Povod za ovu izložbu je činjenica da je ove godine, posle više od tri decenije priprema, objavljena monografija ovog autora koju je, po tekstu Katarine Ambrozić za štampu pripremila Jasna Jovanov; razlog više predstavlja činjenica da u Srbiji od 1969. nije organozovana njegova retrospektiva.

Autor izložbe i kataloga je dr Jasna Jovanov, a dokumentarnu postavku priredila je Dragana Bošković.
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija...
Umetničke pojave manifestuju se u ogledalu snažnih individua, pojedinaca koji su svojim ...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Orsay priredio je izložbu na kojoj su izloženi ...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
NOVI SAD. Nedavno me je u Parizu jedna osoba pitala čime se bavim i ja sam joj odgovorio da sam umetnik. Sledeće pitanje je bilo "A kakav tačno umetnik?" I ja sam tu ućutao. Ljudima obično kažem da sam vizuelni ili likovni umetnik. Ako im...
Knjige i časopisi
Monografija je objavljena u okviru programa izdavačke delatnosti Muzeja savremene umetnosti Vojvodine i pruža mogućnost novog i drugačijeg iščitavanja rada Emerika Feješa u kontekstu umetnosti dvadesetog veka u Vojvodini.
Intervju
Čedomir Pakuševskij Čed živi i radi u Milanu. Ima svoj dizajn studio FullScream gde je kreativni direktor. Diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Magistrirao je na Politehničkoj školi za dizajn, Politehničkog...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom