CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Ujedinjene nacije (UN) - Internet je ljudsko pravo

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2009
Digital Art 03
Videomedeja 20
Digital Art 07
Dunavski dijalozi 03
Videomedeja 12
Dunavski dijalozi 01

Sponzor rubrike
Jasna Gulan i Dragana B. Stefanović - Crteži Štampaj E-pošta
(5 glasanja)
ImageZRENJANIN. Savremena galerija Zrenjanin predstavlja od 3. do 20. marta 2014. crteže Jasne Gulan i Dragane B. Stefanović. Dragana B. Stevanović (1975, Beograd). Diplomirala je i magistrirala na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Jasna Gulan (1976, Novi Sad). Diplomirala je i magistrirala na Akademiji umetnosti u Novom Sadu. Svojim izrazito ženskim umetničkim rukopisom Jasna Gulan i Dragana B. Stevanović suptilno ukazuju na probleme, potrebe, strahove koje proživljava svako od nas.Image

Image
Jasna Gulan. Iz ciklusa "Smrt i devojka", 2012.

U odnosu na decenije tokom dvadesetog veka, kada su kretanja u umetnosti bila jasnija, preglednija, a umetničke problematike određenije i lakše uočljivije i prepoznatljive, dvadeset i prvi vek je, čini se, doneo niz nepreglednih, subjektivnih, intimnih umetničkih poetika i strategija koje su nastale kao reakcija na promenjeni način sagledavanja opšte situacije u kojoj se našao savremeni svet. Filozofi poput Liotara i Dantoa smatraju da više ne postoji univerzalni, apstraktni, aistorijski subjekt lišen konteksta koji deluje na nivou apsolutnog. Za razliku od umetnika modernizma koji su utopistički verovali da svojim delima mogu da promene svet, umetnik danas bi trebalo da deluje u "odgovarajućim konkretnim pojedinostima, da razmotri specifičnosti odgovarajućih antropoloških konstelacija i da posredstvom empatije, i učestvovanjem, razvije nove odnose i nove perspektive". Ovakvo shvatanje umetnosti početkom dvadeset i prvog veka došlo je, u našoj sredini, do izražaja na velikim izložbama poput 48. oktobarskog salona 2007. godine i 38. novosadskog salona 2009. godine. Ove izložbe pokazale su da "u digitalnom dobu hiperrealnosti i HD tehnologija, potez perom, ili crtež, jesu anahronizmi, suptilne, nadasve zaboravljene i, čini se, danas nepotrebne tehnike, prepune prezrenih asocijacija na arhaične kategorije intimizma, osećajnosti, "impresije". Ipak ti i takvi zastareli medijumi opstaju i, u moru efemernosti i trivijalnosti, postaju subverzivna akcija, proces kojim se lične ispovesti i istorije spasavaju od zaborava".

Izložba crteža "Smrt i devojka i druga Odsustva" čine crteži iz ciklusa "Smrt i devojka" Jasne Gulan i "Odsustva" Dragane B. Stevanović. Po rečima samih umetnica ono što povezuje ova dva ciklusa jeste upravo crtež koji kao izabrani medij omogućava posvećenost temama koje se tiču unutrašnjeg života, usamljenosti, kontemplacije i smrti. To su upravo ona osećanja i razmišljanja koja ne samo što povezuju ova dva intimistička umetnička sveta koji se susreću u vizuelnom polju, prožimajući se i nadovezujući se svojim narativima, već su to zajednička osećanja i razmišljanja čitave jedne generacije bez obzira na kom delu zemaljske kugle živi, koja time istovremeno dokazuju i duboku svest o globalnim procesima i dešavanjima koji nas okružuju.

Ciklus "Smrt i devojka" Jasne Gulan, autorka posvećuje temi smrti kao nejasnoj slici sveta i predstavi onoga što neizbežno čeka svakoga od nas. Motiv "Smrt i devojka" prisutan je još u najranijoj umetnosti, u mitologijama različitih naroda, zatim u srednjevekovnim i renesansnim prikazima uglavnom sa jasnim moralističkim porukama koje su se odnosile na vanitas ili taštinu kao smrtni greh ili na memento mori, poruku koja takođe ukazuje na prolaznost odnosno na naizbežnost smrti, u baroknoj umetnosti kao motiv za kotemplaciju, itd. Ova tema opseda umetnike različitih profila tokom čitave istorije, od klasičnih dela visoke umetnosti, pa sve do savremenih holivudskih produkcija, među kojima su samo neki od primera sa istim naslovom čuvena slika Žorža de la Tura, kompozicija Franca Šuberta, a u naše vreme, naravno u savremenom kontekstu određene društveno-političke situacije koja se može sagledavati univerzalno jer suština poruke ostaje ista, Dorfmanova drama iz 1991. godine koju je ekranizovao Roman Polanski 1994, a danas se igra po pozorištima i u našoj zemlji. U ilustrativno-simbolističkom duhu crteži Jasne Gulan prihvataju tradicionalističko prikazivanje ove teme jer su na radovima predstavljeni crteži kostura koji personifikuje smrt i mlade devojke koja na nekim crtežima kao da koketira sa smrću ne bi li joj možda skrenula pažnju i odložila svoju neminovnu sudbinu. Ovi crteži istovremeno nose i eksplicitnu poruku, ali su i kontemplativni. Za autorku ovih crteža smrt je neshvatljiva koliko god se neko trudi da tu činjenicu prihvati i savlada. Iako nam je urođena, čovek ideju o smrti potiskuje i odbacuje konstantno je odlažući za kasnije. Ovaj ciklus radova predstavlja lični odnos autorke prema ovoj temi, odnosno njeno preispitivanje sopstvene smrtnosti.

Ciklus crteža "Odsustva" Dragane B. Stevanović nadovezuje se na prethodnu temu. Odsustvo može biti uzrokovano smrću, ali takođe postoje različite vrste odsustva u realnim, ali i emotivnim i psihološkim okvirima. Izrazito kontemplativnog i snažno emotivnog karaktera "odsustva" na ovim crtežima naglašena su praznim prostorima unutar kompozicija. Izolovane ljudske figure na belini hartije samo delimično komuniciraju. One su tu, ali kao da nisu prisutne, prepuštene su same sebi i svojoj izolovanosti, zamišljenosti i postojanju u svojim višeznačnim identitetima. Nekad se čini da su poput nekih simbola ili znakova upozorenja. Kao i crteži Jasne Gulan, osim ličnih preispitivanja, crteži Dragane B. Stevanović nose u sebi snažne univerzalne poruke.

Prisutnost i odsutnost prožimaju se u radovima ove dve umetnice. Prisustvo smrti označava odsustvo na prvom mestu telesnog, fizičkog, a ovo odsustvo zauzvrat donosi prisustvo usamljenog, izolovanog, tužnog. Ali dijalog ove dve umetnice vodi se na prvom mestu na duhovnom nivou. Prisustvo ili odsustvo određenih moralnih, etičkih, estetičkih i drugih vrednosti u savremenom društvu utiče na nas da se kao pojedinci povlačimo. Što je napredak u tehnološkom smislu veći, čovek je sve više otuđen, nestaje, plaši se. Iako smo tvorci društva u kojem živimo ono nas je, u globalnom smislu, nadvladalo. Ali naša razmišljanja, naši mali životi, naše male realnosti jesu nove strategije kojima se pojedinci izdižu iznad mase, iznad uniformisanosti. Svojim izrazito ženskim umetničkim rukopisom Jasna Gulan i Dragana B. Stevanović suptilno ukazuju na probleme, potrebe, strahove koje proživljava svako od nas. Krhkost, nežnost, ljubav, žudnja, ženstvenost sa jedne strane, a otuđenost, usamljenost, strah, smrt sa druge. Savremenu umetničku praksu upravo čine različite individualne, subjektivne strategije, akcije, relacije koje preispituju, ukazuju, podrivaju aktuelni društveno-politički sistem. Jedna od ovih strategija je upravo ova koju nam pružaju crteži Jasne Gulan i Dragane B. Stevanović, tihi, senzibilni, duboko intimistički koji izazivaju naše emocije, podstiču na razmišljanja i uvećavaju empatiju.

Sunčica Lambić Fenjčev

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno

NOVI SAD. Sabrina Rate je kanadska umetnica koja živi između Montreala i Marseja. Njena praksa uključuje video, animaciju, instalacije, skulpture,...

SUBOTICA. Savremena galerija Subotica predstavlja od 29. septembra do 4. novembra 2023. skulputre Marka Crnobrnje (1978, Obrenovac). Diplomirao je...
NOVI SAD. U okviru 65. Godišnje izložbe članova SULUV predstaviće se 65 umetnika, aktivnih članova Saveza udruženja likovnih umetnika...
NOVI SAD. Deveto izdanje Festivala savremene umetnosti Dunavski dijalozi održaće se od 7. do 28. septembra 2021. u Novom Sadu u organizaciji...
BEOGRAD. Muzej savremene umetnosti Beograd predstavlja od 20. oktobra 2021. do 21. februara 2022. retrospektivnu izložbu Vladimira Veličkovića...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Paralelene dimenzije viševekovnih odnosa kao i deljenja zajedničkog kulturnog prostora ...
U "Centru Paul Kle" u Bernu otvorena je izložba "Magrebski projekat" i...
NOVI SAD. Spomen-zbirka Pavla Beljanskog 2021. godine obeležava veliki jubilej, 60 godina od ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom sunca koji se pomoli s Istoka. Dan je dakle svetlost. A svetlost je život. Noć, kao odsustvo sunca, jeste tek nešto poput male smrti. Sedam...
Knjige i časopisi
Na reci Čitanja podignuti su gradovi od naslova. Evo nekih koji leže na rukavcu Čitanja Gradine: Forme raskrivanja niške Gradine; Švarceneger vas vodi kroz tajne časopisa; Prvo žene i deca, zatim muškarci, na kraju kapetan;...
Intervju
Slikar i grafičar Petar Ćurčić unutar Likovnog kruga stvara od 1966. godine, kada je na korišćenje dobio tavanski prostor zgrade topovnjače Muzeja grada na Petrovaradinskoj tvrđavi. Pet godina kasnije, seli se u atelje u blizini Akademije...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom