CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
svet digitalne umetnosti 300 programa

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 22
Noć muzeja 2020
Digital Art 08
Noć muzeja 2014
Videomedeja 20
Videomedeja 18
Terra 25

Sponzor rubrike
Jerko Denegri - Razgovarao Luka Salapura Štampaj E-pošta
(21 glasanja)

Art magazin: Ne čini li Vam se da zalaganje za obnovu postulata moderne, predstavljajući reakciju na prethodnu pojavu postmoderne i svodeći se samo na vraćanje formalnih principa, predstavlja zapravo jedan retrogradni proces?

Ješa DENEGRI: U naše prethodnom razgovoru u Dnevniku bio je pomenut tekst Tomaža Brejca Modernizam posle postmodernizma? iz 1988. Ako mi prostor dopusti podsetio bih čitaoce na poduži uvodni pasus iz tog uticajnog spisa: "Kako god da je na početku izgledalo da će postmodernizam iskaliti svoj gnev, da će se svetiti ili zabraniti određene segmente modernizma i njihovu primenu, nije ga mogao ukinuti. Načeo ga je na nekoliko ključnih tačaka: etičku poruku istorije umetnosti je pervertirao u potrošnu robu, a reduktivna, tautološka upotreba umetničkih medija je bila prenesena u pripovedne, hibridne načine izražavanja, u alegorijski diskurs.

Postmodernizam je iz modernizma dekonstruisao saopšteni idealitet forme, ali je nije mogao definitivno uništiti - pre upravo suprotno, izgleda da se uz istovremeno ispražnjenje energije slikarstva nove slike i kraja retrograizma stepenuju formalne pozornosti, ponovo vrednovanje jezičkih modela i nosećih kvaliteta moderističkog formalizma. Ta pozornost (koja nipošto ne znači vraćanje) počinje da pravi razliku između produkcije slika masovnih opštila i temeljnih ontoloških pitanja same umetnosti. A secište tog problema tada nije alegorijski dskurs nego problem forme, koji se kao hronipna i latentna bolest za neke, i kao neophodni lek za druge, vraća u život umetnosti svakih nekoliko godina. A u poslednje vreme u posebno obavezujućem obliku, jer ta pojava doživljava svoju praktičnu i teorijsku reviziju."

Zalaganje za obnovu nekih ideala modernizma proizilazi upravo iz jednog od simptoma na koji je ukazao Brejc: naime otuda da etička poruka istorije umetnosti ne bi pervertirala u potrošnu robu. U tome, naravno, ne bi bilo krivice teorijski zasnovanih postulata postmoderne, ali bilo bi onih njihovih sekundarnih izvođenja koja su uživajući u igrama simulacija možda i nesvesno doprinosile sveopštem relativisanju kriterijuma a time su i savremenog umetnika ponekad lišavale njegove potrebe za obavezom samorefleksije, oblikovnom temeljitošću, saznanjem o konsekvencama sopstvenih umetničkih izjašnjenja. Zbog svega toga mi se činilo da upravo u jednom tako teškom dobu kao što je bilo ono najmanje pet poslednjih godina unatrag trebalo bi ponovo podsetiti da j ideja moderne kod jednog od najlucidnijih tumača njene istorije bila poistovećivanje sa idejom projekta (otuda naziv časopisa koji odnedavno izlazi u Novom Sadu nije slučajan, kao što nije slučajno ni to da je u uvodnom tekstu u prvom broju tog časopisa bilo odato poštovanje ličnosti i shvatanjima Aragona). Pobrinuo sam se da se upravo u vreme najteže krize, 1991. prevede i objavi spis Moderni projekat umetnosti, kritička oporuka Aragonovog duhovnog srodnika Filiberta Menne (čija je knjiga Proticanje estetskog društva iz 1968. takođe bila podsticajna za istorijski trenutak u kome je nastala).

Sve to navodim zato jer želim da kažem da zalaganje za ideale moderne u ukupnoj atmosferi ranih devedesetih nipošto nije samo vraćanje formalnih principa, niti je naprosto reakcija na neku pojavu - otuda, naravno, nije ni retrogradni proces - nego je aktuelna i nasušna potreba da se u nedavnim kriznim prilikama savremenoj umetnosti i govoru/pisanju o umetnosti (a to znači teoriji i kritici) iznova prida odgovornost i ozbiljnost kakvu su sve te delatnosti imale u nekim prethodnim isto tako kriznim vremenima koja su uprokos tome urodila značajnim problemskim doprinosima u istoriji umetnosti XX veka.

Art magazin: Budući da živimo u medijskoj civilizaciji, da li učestalo prisustvo i uticaj u medijima može da dovede do zloupotrebe medija od strane kritike i kakva je uopšte uloga i moć kritike u medijskoj promociji savremene umetnosti?

Ješa DENEGRI: Slažem se, naravno, s Vama da živimo u medijskoj civilizaciji, a to - pored svega ostalog - mže da ima i zaista ima za posledicu da onaj ko je prisutan u medijima poseduje uticaj koji (zlo)upotrebom medija uspeva da ostvari. Kako je tao nešto moglo dai zgleda u području ovdašnje (uslovno rečeno) likovne kritike, brojni gledaoci TV medija imalu su prilike da vide u emisijama izbora najboljeg jugoslovenskog slikara pri kraju XX veka. Ako mislite i tvrdite da takva (ponavljam uslovno rečeno) kritika ima nezasluženu i neopravdanu moć nad umetnošću i umetnicima koje se usuđuje da rangira kao da su takmaci u nekom hipodromu od 1 do 15, onda se s Vama apsolutno slažem.

Ali nadam se da ćemo se složiti i u tome da je ovde posredi način ophođenja s umetnošću koja sa kritikom nije u srodstvu, nego je to baš ono što je Brejc u prethodno navedenom citatu nazvao pervertiranjem etičke poruke istorije umetnosti u potrošnu robu. Kritika kakvu ja nastojim da primenjujem kloni se svake masmedijske promotivnosti i namerno želi da ostane ograničena uglavnom na ekskluzivne stručne tribine kao što su donedavno časopis Moment i odnedavno Projekat, na kulturna glasila kao što je Košava ili kao što su izrazito malotiražni katalozi pojedinih izložbi. Naravno da i takva kritika sme da se nada da se i njen glas ponegde čuje, da dopire do javnosti koja na poverenju prema takvoj kritici ceni umetnost i umetnika o kojima takva govori, ali - ponavljam još jednom - taj glas nije glas moći nego je glas stručnog dijaloga i diskusije o pitanjima koja se odnose na bezbrojne pojave i prakse savremene umetnosti.

 

Comments 

 
+2 # Vesna 2011-08-22 06:41
Zbog ovakvih Sorosovih kriticara, srpska umetnost je sada u blatu...
Reply | Reply with quote | Quote
 
 
0 # Vesna 2011-08-22 06:41
Ne objavljujete komentare koje vam ne odgovaraju?
Reply | Reply with quote | Quote
 
 
+2 # Artmagazin 2011-08-22 06:47
Objavljujemo svaki komentar koji zadovoljava osnovna pravila normalne komunikacije i kritike ali ne sedimo za računarom po ceo dan pa je vaš čekao da prođe vikend.
Reply | Reply with quote | Quote
 
 
+2 # Draguna 2011-10-12 18:41
Neverovatno je da se zaboravlja da vi koji radite u ovim novinama i na ovom sajtu živite od čitalaca. Divno je ako imate komentare čitalaca. A vidim ovde imada samo jednu osobu i nju NE POŠTUJETE, zapravo kao poštujete, A ONDA U LISTU IZ KULTURE NE napišete pravilno zamenicu "vaš", TREBALO JE Vaš, znači veliko slovo. Naizgled sitnica ali nije, a i ceo ton odgovora koji se oseća, iako ste sve kao lepo odgovorili, ipak nekulturan, otud i ono MALO SLOVO, UMESTO velikog, kako je ispravno i kako bi trebalo da ima poštovanja čak i da pravopisno pravilo ne znate. Vi osobu ne poznajete prema tome, veliko slovo. SVAKO DOBRO i pozdrav od osobe koja je završila FLU u Beogradu, tako što je direktno, posle prijemnog, upisala fakultet na budžetu.
Reply | Reply with quote | Quote
 
 
+4 # Luka Salapura 2012-06-15 20:59
Opcija "vas", "vaše" i slično piše se velikim slovima, a ne mora, samo u slučaju specijanog obraćanja u savremenom srpskom jeziku. Inače, ne pripada srpskom pravopisu. Prihvaćeno veliko slovo je iz anglosaksonskog sistema obraćanja. U suštini, a tako naznačeno, predstavlja udvoričko obraćanje.
Reply | Reply with quote | Quote
 
 
+6 # Pero 2012-06-15 19:47
Po običaju, vrlo iskusno puštanje magle... Sa namerom, naravno, da se i dalje ostane glavni arbitar u definisnju modernog i postmodrnog. U suštini, sterilan i demagoški razgovor.
Reply | Reply with quote | Quote
 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu
Iz kalendara art događaja
08.05.2025 - 25.08.2025 | 18.00
Zdravko Joksimović - Retrospektivna izložba
16.05.2025 - 24.08.2025 | 19.00
Sport u umetnosti. Umetnost sporta - Revijana izložba
11.06.2025 - 12.08.2025 | 19.00
Dejvid Hokni - Pravilo o upotrebi fotografija za vesti
13.06.2025 - 31.08.2025 | 20.00
Ateljei umetnika - Fotografije
20.06.2025 - 08.07.2025 | 19.00
Malgoržata Zbrojinska Piatek - Slike

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavlja od 26. novembra 2021. do 27. februara 2022. izožbu "Evrovizion.Crossing Stories and ...
NOVI SAD. U Kulturnoj stanici "Svilara", od 16. do 25. juna 2021, biće predstavljena izložba "Strange Views: Graz and Novi Sad...
NIŠ. Galerija savremene likovne umestnosti predstavlja u Oficirskom domu izložbu "Niški crtež 2023" od 12. do 27. januara...
ABU DABI. U glavnom gradu Ujedinjenih Arapskih Emirata Abu Dabiju, na novogodišnjem Art Hub-u od 26. decembra 2023. do 4. januara 2024.,...
NIŠ. Od 24. decembra 2020. do 27. februara 2021, u velikoj sali Oficirskog doma, biće presdstavljena izložba "Niški crtež"....
Kalendar događaja
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
U Moskovskom muzeju savremene umetnosti na Petrovki, sa velikom pompom i reklamom, priređena je...
Novosadska likovna umetnica Snežana Petrović i beogradski grafičar Bojan Bikić predstavili su se...
U osunčanom danu jednog utorka, u prestoničkoj glavnoj ulici, sa zgrade / Kuće legata motrili su...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Kada razmišljamo o konzervatorsko restauratorskim postupcima moramo biti svesni složenih aspekata sagledavanja umetničkog dela u kontekstu intervencija sa ciljem njegovog produžetka „života“ trajanja. Prvo je potrebno je da na...
Knjige i časopisi
Dragi i poštovani čitaoci, pred vama je sveska časopisa Gradina koja u "Novoj seriji" nosi broj 50-51. Ova jubilarna Gradina zbog tehničkih i finansijskih razloga neoprostivo kasni. Nadamo se da će obimom i kvalitetom sadržaja...
Intervju
Vlado Rančić pripada onoj klasi umetnika koji u istraživanju, osluškivanju i praćenju, u prirodi kao arhetipu i izvoru inspiracije, u ritmovima bioloških procesa, u prolaznosti i konačnosti, grade svoje stvaralačko interesovanje za...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom