CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 01
Videomedeja 15
Noć muzeja 2011
Dunavski dijalozi 01
Digital Art 08
Noć muzeja 2014
Noć muzeja 2020

Sponzor rubrike
Salvador Dali, nova nezavisna država sveta Štampaj E-pošta
(2 glasanja)
ImageMajstor nadrealizma napravio je dramaturški udar iz groba koji mu Katalonija nije oprostila – imanje i dela ostavio je Španiji. Hoće li se Dalijev muzej u Figerasu, najmonumentalnija tvorevina nadrealizma, otcepiti od Katalonije, ako se ova provincija krajem godine odvoji od Španije? Bio bi to adekvatan posthumni performans velikog majstora, burleska kakva dolikuje sadašnjoj sveprisutnoj groznici razmnožavanja državica. Malo je poznato da se pred sam odlazak sa ovog sveta Salvador Dali poigrao sa nacionalizmima na sebi svojstven način.Image

Image
Muzej Salvadora Dalija u Figerasu

Osam dana pošto je preminuo u Figerasu u januaru 1989, obelodanjena je poslednja volja Salvadora Dalija, čime se rasplamsala polemika koja ga je pratila i za života. Testamentom, celokupno svoje imanje i dela ostavlja državi Španiji. Ovim dokumentom poništava se prethodna volja čuvenog nadrealiste kojom je polovinu svoje imovine ostavio Španiji, a drugu katalonskoj vladi.

Od tog trenutka, 700 ulja na platnu, 3.000 crteža i akvarela, i nekoliko remek-dela nadrealizma kao što su "Veliki masturbator" i "Hitlerova enigma", dve kuće, jedna u Figerasu, druga u Kadakešu (obe u Kataloniji), imanja na obali mora, i svi njegovi dokumenti i rukopisi postali su vlasništvo španskog ministarstva kulture. Bio je to kako kažu Dalijev dramaturški udar iz groba, i decenijama Katalonija nije bila u stanju to da mu oprosti.

Kako je kasnije napisao Robert Deskarnes, umetnikov lični sekretar, Dali se prvi put susreo sa katalonskim premijerom, posle Frankove smrti u jednom hotelu u Parizu u maju 1981. godine. Žordija Pužola, premijera Katalonije (1980–2003) brkao je sa komičarem istog prezimena, koji je u to vreme imao redovnu predstavu u "Mulen ružu". Ali susret sa premijerom autonomnog regiona imao je negativne posledice na kasnije odnose sa katalonskim vlastima. Dali nije bio miljenik katalonskih nacionalista niti tamošnje inteligencije. Ekscentrični genije pružio im je mnogo razloga da bude omražen. Priznao je da je apolitički fasciniran Hitlerovom ličnošću, bio je na neki način blizak sa Frankom, odbijao je sve vrste nacionalizma i vrlo je bio kritičan prema guruima katalonske kulture.

Pred kraj njegovog života, niko se više nije sećao da je kao mladić od 19 godina jednom uhapšen zato što je sa katalonskom zastavom uplovio u zaliv Kadakeša, ili da je uvek nosio tipičnu katalonsku beretku ukazujući na svoje katalonsko poreklo.

Pošto je platila njegovu sahranu, katalonska vlada je bila šokirana kada je saznala za sadržaj njegovog testamenta. Barselona je pokušavala da ga ubedi da umesto polovine svog imetka, sve ostavi Kataloniji, ali se desilo upravo suprotno.

Kada je testament pročitan, Žordi Pužol rekao je da se Katalonija oseća izdanom, dok je njegov pomoćnik Dalija nazvao kukavicom, a Špansko ministarstvo kulture predstavnikom okupacionih snaga.

Madrid je međutim poricao da je išta znao o Dalijevoj poslednjoj volji ili da je na bilo koji način uticao na umetnikovu odluku.

Horhe Semprun, pisac koji je bio španski ministar kulture, (1988–1991) napisao je u memoarima da je za vreme Dalijeve sahrane postrance gledao u Pužola i da se uzdržavao da ne prsne u smeh. To je moglo da znači da je Semprun ipak znao za ovaj testament.

U svakom slučaju, Madrid je dobio bitku za Dalijevu naklonost. Advokat Migel Domenek vredno je radio da ubedi poreske vlasti da oproste Daliju njegove dugove, i da pokupi njegove slike razbacane po Njujorku, Ženevi i Parizu. Španija nije želela da njegova dela ostanu napolju kao što se to desilo sa Pikasovim.

Četiri dana pošto je pročitan testament, na prvom sastanku između centralnih i regionalnih vlasti Semprun je rekao da će Dalijev imetak u stvari biti podeljen jer Katalonija ima pravo na njega. Komitet koji je tada stvoren, trebalo je da odredi koje umetnine će preći u Muzej kraljice Sofije u Madridu, a koje u Figeras i Barselonu. Na kraju, 56 dela je otišlo u Muzej kraljice Sofije, 134 u Figeras, a Barselona je ostala bez ijednog Dalija.

Takva je bila odluka katalonske vlade, Ministarstvo sa tim nije imalo nikakve veze. Španska država je mogla da bude arogantna i da sve zadrži za sebe, onako kako bi i bilo po zakonu, rekao je ovih dana jedan od učesnika u ovim pregovorima koji su se odigrali pre tačno četvrt veka.

Da su tada odnosi između Madrida i Barselone, bili napeti kao danas, bilo bi nemoguće napraviti ovaj dogovor.

Sada između Madrida i Barselone samo što nije puklo, pa Albert Pont, predsednik Katalonskog poslovnog kruga, lobističke grupe za nezavisnost, kaže da Katalonija mora da zahteva da joj Madrid vrati Dalijevu zaostavštinu.

Iz Madrida međutim odgovaraju da su sva dela izložena u fantastičnom Dalijevom muzeju u Figerasu, tehnički u vlasništvu države Španije. U slučaju da se Katalonija otcepi, moraće da se povede sudski spor.

Ni četvrt veka od smrti, Barselona ne može da nađe neku ulicu ili trg koji bi nosio Dalijevo ime. Komisija zadužena za nadevanje imena kaže da je Salvador Dali "na listi čekanja", jer sve ulice, trgovi i parkovi su za sada zauzeti. To je još jedan paradoks, kad svetom vlada pomama za Salvadorom Dalijem. Čak i Beograd ima svoje Dalijevo ćoše, a u Riju se za koji dan otvara jedna od najkompletnijih izložbi Dalijevih dela.

U Figerasu, obalskom gradiću blizu Barselone, Dali je sagradio svoje najznačajnije umetničko delo. Dalijev muzej teatar je najveći nadrealistički objekat na svetu. Sagrađen je na ruševinama gradskog pozorišta koje je stradalo za vreme Španskog građanskog rata. U njoj je izložena najveća kolekcija umetničkih radova od ranih do poznih faza. Dalijeve mošti su takođe tu. Njegova grobnica je u centralnom delu muzeja. Njegova životna saputnica i muza Gala, sahranjena je u zamku u Pubolu, koji joj je za života kupio. Dali je žaleći za Galom umro sedam godina kasnije i još traje polemika da li je trebalo da bude sahranjen pored svoje drage u Pubolu, ili u Figerasu. Gradonačelnik Figerasa, Marija Lorka, tvrdi da mu je na samrtnoj postelji Dali izričito tražio da mu večna kuća bude u centralnom holu muzeja koji je on projektovao. Ali pisac M. R. Tornadiho objavio je pre dva meseca priču o grupi građana koji su imali plan da ukradu Dalijevo telo, prenesu ga u Pubol i tu ga sahrane pored Gale.

Dalijevski nadrealizam je na delu: kad vlada Katalonije upinje sve snage da se otcepi od Španije, i to nastoji da prikaže svetu kao izraz demokratskog prava Katalonaca, njihov čuveni sunarodnik, jedan od najkreativnijih umetnika 20 veka, prohodao je u suprotnom pravcu, ka Madridu.

Zorana Šuvaković

Izvor: Politika

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Predstavite galeriju u Art magazinu
Iz kalendara art događaja
14.02.2025 - 01.06.2025 | 19.00
Plemstvo u srpskoj vizuelnoj kulturi 18. veka
25.03.2025 - 15.06.2025 | 19.00
Ilija Bašičević Bosilj - Slike
05.04.2025 - 25.05.2025 | 19.00
Slučaj niti. Globalni narativi o tekstilu - Grupna izložba
15.04.2025 - 15.05.2025 | 19.00
Heroine Spomen-zbirke Pavla Beljanskog
24.04.2025 - 08.06.2025 | 10.00
Danica Nikić (1895 - 1943) - Biti žena u svetu umetnosti

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
APATIN. Galerija "Meander" predstavlja od 23. aprila do 6. maja 2021. slike Anđelije Roglić (1980, Raška). Diplomirala je na...
NOVI SAD. Ciklus minijatura "Monolog" Lazara Šoševića (1992, Uroševac) može da se pogleda od 9. do 23. avgusta 2021....
Više od dvadeset godina vizuelni umetnik Goran Despotovski u svojim instalacijama preispituje glasove i manifestacije vremena i čoveka u ...
NOVI SAD. Galerija Kulturnog centra Vojvodine "Miloš Crnjanski" predstavlja od 15. do 27. oktobra 2020. slike Georga Redžeka...
Paralelene dimenzije viševekovnih odnosa kao i deljenja zajedničkog kulturnog prostora povezale su dva muzeja, novosadsku Galeriju Matice...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Reportaže
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U Muzeju Orsay održava se izložba pod nazivom "Izvan...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariski muzej Orsay priredio je izložbu na kojoj su izloženi ...
Paralelene dimenzije viševekovnih odnosa kao i deljenja zajedničkog kulturnog prostora ...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpska umetnost u XVIII i XIX veku
Dejan Medaković
Srpska umetnost u XVIII i XIX veku
 
Intervju
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Likovni salon Doma kulture, Čačak. 20. maj - 20. jun 2010.
Učesnici: Danijel Babić, Selena Vicković, Vera Galešev, Ana Ivić, Tadija Janičić, Srdjan Djile Marković, Vladimir Markoski, MP_ art (Maja Budžarov i Predrag...
Knjige i časopisi
Pred vama se nalazi knjiga kojom smo pokušali da predstavimo sve programe koje je Nezavisna umetnićka asocijacija Izba organizovala sama ili u saradnji sa drugim udruženjima i institucijama tokom perioda 2000 – 2010. Pa, ipak, deo ...
Intervju
Od šest decenija postojanja Likovnog kruga, slikaru Vladislavu Šešliji pripadaju poslednje dve, otkad se naselio na Petrovaradinskoj tvrđavi, najpre u zajedničkom ateljeu grupe «Sedam patuljaka», a nedavno se i ...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom