CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
sumanovic tajna pod kupolom

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Digital Art 03
Digital Art 02
Videomedeja 16
Noć muzeja 2012
Videomedeja 14
Noć muzeja 2013
Dunavski dijalozi 07

Sponzor rubrike
Tadija Janičić, slike i skulpture u MSUV Štampaj E-pošta
(1 glas)
ImageNOVI SAD. Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavlja, od 8. maja do 1. juna 2014, slike i skulpture Tadije Janičića (Nikšić, 1980). Završio je Akademiju umetnosti u Novom Sadu u klasi prof. Milana Blanuše. Izlagao je na 20 samostalnih i više desetina grupnih izložbi. Slike mu se nalaze u brojnim umetničkim kolekcijama među kojima je i umetnička zbirka Muzeja savremene umetnosti Vojvodine. Dobitnik  je više nagrada.Image

Image

Tadija Janičić predani je posmatrač–svedok–učesnik. Pored toga što su inteligentne, katkad jetko humorne i groteskno angažovane - njegove slike i skulpture su studije naravi ali i svakodnevne, intimne, multipoetičke i autobiografske dnevničke zabeleške. Uostalom, kompleksnost i istovremena banalnost sveta u kom živimo i ne može se doživeti ni posredovati drugačije do upravo ličnim iskustvom. Budući od onih slikara koji se permanentno i dosledno bave životom savremenog čoveka - Tadija Janičić prikazuje one aspekte tog života koji na videlo iznose njegove psihološke, emotivne i socijalne nesrazmere, nedoslednosti, nespokojstva, nesigurnosti, teskobe, raspolućenosti, osujećenosti i ostale uskraćenosti i konfuzije... Preispitujući relativnost i privremenost moralnih, etičkih pa i umetničkih normi sveta koji ga okružuje, Tadija je za ključnu strategiju svog slikarstva izabrao (auto)ironijsko poigravanje sa motivima i mitovima današnjice. Navedeno u jednakoj meri važi i za njegove skulpture, koje se na izložbi u MSUV izlažu premijerno, pošto i one suštinski funkcionišu kao trodimenzionalne slike. Tadijina umetnost tematizuje prazninu - kako emotivnu, tako, podjednako, i intelektualnu i idejnu - koja savremenog čoveka čini egzistencijalno nezadovoljnim onim što vidi i hronično nesigurnim u ono što čuje.

...Tadijin osećaj za detalj, posebno izražen na velikim formatima, mogao bi da bude tumačen (i) kao umetnikov odgovor na fragmentarnost sveta kojim se kao umetnik opsesivno bavi. Istovremeno, minucioznost i fokusiranost prisutna na monumentalnim platnima kompletno islikanim cvetovima ili pticama (npr. ciklus "Ćiju, ćiju") ironijsko je poigravanje i sa mitom o umetnosti kao izgubljenom raju - oličenom u onoj, nekad popularnoj, a danas patetičnoj i prevaziđenoj, definiciji slikarstva kao matisovske fotelje za odmaranje. Smisao slikarstva ali i umetnosti našeg vremena svakako nije u davanju odgovora - ali jeste u artikulisanju upitanosti, dilema, opsesija, nesigurnosti, ne/doslednosti i frustracija savremenog čoveka. U davanju makar obrisa i simptoma jednog sveta čija je stabilnost nepostojana a vrednosti konfuzne i potrošne. U takvom svetu i crvenkapica je krvoločnija nego vuk ("Crvenkapa i vuk", 2010), a mali, siroti prasići uopšte nisu toliko naivni i bezazleni kao što bi se možda dalo pretpostaviti. Nežna brutalnost Tadijine umetnosti, njena vizuelna dopadljivost, prividna dekorativnost, na momente čak s prizvukom idiličnosti, dodatno izoštrava emocionalnu složenost i slojevitost predstavljenih prizora. Slike iz ciklusa Love story svedoče o mestu, ulozi i statusu intimnosti danas, u svetu u kom su emotivne kontradiktornosti isprepletene i međusobno uslovljene u meri većoj no što uopšte možemo da pretpostavimo, gde i sama intimnost nikako nije sinonim za bliskost. Serija slika naslovljena "Optimizam" u službi života ironijski se poigrava s čovekom izgubljenim u svetu ekranske slike (civilizacije) koja njegovu samoću (samo/izolaciju) dodatno uvećava, a potpuno razumevanje i empatičnost čini gotovo nedostižnim kategorijama. Ciklusi "o fudbalu", direktorima i švalerima tematizuju večitu privremenost koja se možda najbolje odražava kroz konzumerističko uživanje u ženskom telu (telu žene), medijski proizvedenom u (puki) fetiš - istovremeno potpuno ogoljujući ispraznost i banalnost samih društvenih odnosa ("Upoznavanje", 2013).

Pored posrnulih devojaka, huligana i navijača, kroz ovo slikarstvo promiču i reprezenti nove klase, tačnije samoprozvani predstavnici društvene elite: članovi (vladajućih) stranaka, razmetljivi direktori, kontroverzni biznismeni i ostali ugledni građani (npr. "Duško i Darko", 2010) koji pored toga što demonstriraju dominantne društvene kriterijume, govore i o potpunom moralnom, vrednosnom i emotivnom krahu društva u kom živimo. Specifično izoštren smisao za humor, (auto)ironiju, grotesku i paradoks, Tadiju Janičića čine bliskim onim filozofskim i emotivnim stanjima koja su, recimo, veselog cinika hrvatske i evropske umetnosti Ivana Kožarića dovela do poznate rečenice/stejtmenta: "Presretan sam što sam sretan."

Nebojša Milenković,
izvod iz teksta za katalog izložbe

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NOVI SAD. Jedan od najznačajnijih događaja u okviru programa Fondacije "Novi Sad - Evropska prestonica kulture" i programskog luka...
Čedomir Pakuševskij Čed živi i radi u Milanu. Ima svoj dizajn studio FullScream gde je kreativni direktor. Diplomirao je na Akademiji...
PARIZ. U okviru proslave 50 godina Kulturnog centra Srbije u Parizu, 21. decembra 2023. se otvara izložba "Šta ima novo?". Biće...
BEOGRAD. Muzej savremene umetnosti Beograd predstavlja od 20. oktobra 2021. do 21. februara 2022. retrospektivnu izložbu Vladimira Veličkovića...
PEKING. Kulturni centar Srbije "Ivo Andrić" u Pekingu predstavlja od 4. do 30. novembra 2023. godine izložbu "Evergreen". Ova...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Bauhaus je postojao samo 14 godina: od 1919. do 1933, ali uprkos tome, postao je najvažnija...
Umetničke pojave manifestuju se u ogledalu snažnih individua, pojedinaca koji su svojim ...
U Moskovskom muzeju savremene umetnosti na Petrovki, sa velikom pompom i reklamom, priređena je...
Knjige o umetnosti
Dejan Medakovic - Srpski slikari XVIII-XX veka
Dejan Medaković
Srpski slikari XVIII-XX veka
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Ove godine, Galerija Matice srpske nakon obeležavanja velikog jubileja, u 176. godini postojanja potvrđuje kontinuitet trajanja na liniji tradicionalnog i modernog, priređivanjem monumentalne izložbe nedovoljno poznatog umetnika, renesansnog...
Knjige i časopisi
Jednog jutra začule su se trube i zurle. Bilo je to letnje jutro pre toliko godina da izgleda da se nikad nije ni dogodilo. Zapravo, možda to baš i nisu bile trube i zurle ali sigurno, bilo je leto u malom gradiću u Istri koji se tada ...
Intervju
"Život je kompozicija različitih tonova i ritmova koja nas vodi u vrtlog radoznalosti, nesigurnosti, strahova, ushićenja", tako glasi autopoetski iskaz novosadskog slikara i multimedijalnog umetnika Janoša Tarka. I njegove su...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom