CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
slobodan knezevic abi

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 20
Dunavski dijalozi 07
Videomedeja 23
Dunavski dijalozi 05
Noć muzeja 2009
Digital Art 09
Videomedeja 14

Sponzor rubrike
Putovanje brzinom boje Štampaj E-pošta
(5 glasanja)
ImageU "Centru Paul Kle" u Bernu otvorena je izložba "Magrebski projekat" i "Vodeći liniju u šetnju". Ne bi se moglo reći da je svako putovanje slikara povod za novu stranicu istorije umetnosti ali se putovanje u Tunis, na koje su se pre sto godina odvažili Paul Kle, (Paul Klee, 1879-1940), Avgust Mak (August Macko, 1887-1914) i Lui Muaje (Lui Moilliet, 188o-1962 ) pretvorilo u značajan likovni događaj.Image

Image
Paul Kle, autoportret

U jednoj idealnoj istoriji umetnosti trebalo bi obavezno da se nađe i najmanje jedan tom posvećen art-geografiji. Na toj karti je mnogo mesta koja su slikare privlačila poput magneta. Tokom XIX i XX veka uveliko se odlazilo u Minhen i Pariz, oduševljavalo se pejzažima francuskog Etreta i Sredozemnog mora. U potrazi za egzotikom stizalo se čak do Alžira i Maroka (na tome je svoju biogafiju zasnovao Delakroa) ili u Polineziju kao Gogen.

Zajedničko putovanje u Tunis, na koje su u aprilu 1914. zajedno krenuli švajcarski slikari Paul Kle i Lui Muaje kojima je pravio društvo Nemac Avgust Mak, kako se vidi i po jednoj fotografiji sačuvanoj u Makovom albumu, u malo čemu se razkikuje od snimaka običnih putnika toga vremena. Ali smisao putovanja u Tunis ta tri slikara je dobio širi značaj od pojedninačno uzetih sudbina svakog od njih.

Mnogi su skloni da u tim portretima Arapa i uličnim scenama, naslikanim kamilama na obali, da vide ne samo uobičajeno oduševljenje Evropejaca Orijentom, nego i jednu vrstu prologa za radikalnu revoluciju u slikarstvu, već okrenutu jednu apstarktnu stranicu u njihovom budućem radu. Neki radovi Klea se tako i nazivaju: "Apstrakno u jednom motivu u Hametu", na kome su nacrtani istočnjački ćilimi koji izgledaju kao apoteoza bespredmetnosti, dok oblici sveštenog Kajruana izgledaju kao citati iz zrelog kubizma ili pak kao predgovor Mondrianu. U Kajruanu je Kle, sudeći po dnevniku, dožievo katarzu: "Smisao najsrećnijeg časa - ja i boja smo ista celina. Ja sam – slikar."

Po snazi oduševljenja sa ovim trenutkom "skupljim vijeka" Pola Klea, može se porediti jedino putovanje Kandinskog u isti taj Tunis 1905. koji je ovde, takođe, doživeo bojni šok.

Kle je najbogatije predstavljen na izložbi "Putovanje u Tunis 1914." u Bernu, u Centru koji nosi njegovo ime. Od 150 radova sakupljenih iz celog sveta od Madrida i Diseldorfa do Njujorka i Vašingtona, polovina pripada njegovom opusu.

Najveća na svetu kolekcija Klea čuva se u Centru sagrađenom po projektu Renco Pjano koja je u momentu otvaranja već brojala 4 hiljade njegovih dela.

Posebno interesovanje na ovoj izložbi izaziva dvadeseatk radova Muajea.

Iako je odavno postao klasik, a dela mu zastupljena u mnogim evropskim muzejima, publika ga je izgleda potpuno zaboravila. Muaje je bio blizak prijatelj Hermana Hesea, u mnogome je uticao na njega i to u vreme kad je budući nobelovac učio slikanje. Hese je svog prijatelja slikara opisao u povesti "Poslednje leto Klingzora" pod imenom Luj Surovi i zamolio ga da mu ilustruje zbornik priča.

Upravo je Muzje i predložio svojim prijateljima da posete zajedno zemlju u kojoj je on bio više puta (pa je zato i slikao 1914. manje od njih). Uostalom, na njegovo sospstevno, teško breme eskpresionističkog stvaralaštva te forme razgorene ognjem spoljnog sveta uticali su samo s tačke gledišta boje, a težnja ka figuraciji ga nikad nije ostavljala.

U izvesnom smislu slikari se nakad nisu ni vratili iz Tunisa. Muaje u bukvalnom smislu reči posle rata je boravio u toj državi još nekoliko puta (Mak je poginuo na samom početku Prvog svetskog rata).

Klea, pak, utisci sa dvonedeljnog putovanja nisu ostavljali mnogo godina. Sadržaji na koje je nailazio tokom putovanja razrađivao je kasnije.

Njegovo tunisko iskustvo uticalo je delotovrno na mnoge majstore apstrakcije.

Istovremeno sa magrebskim projektom održava se i izložba pod nazivom "Vodeći liniju u šetnju" (naziv je citat od samog Klea). Ova izložba je posvećena uticaju Klea na takve autore kao što su Anri Mišo, Mark Tobi i Džonatan Lasker. Malo je verovatno da je bilo ko od njih bio u Tunisu ali je ponekad dovoljan samo neki signal da bi se nagovestila celina.

Gledati tuđu liniju da se ne bi pogrešilo u svojoj.

Branko Rakočević

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Svet digitalne umetnosti
Iz kalendara art događaja
20.07.2023 - 26.09.2023 | 20.00
Nadežda Petrović - Modernost i nacija
07.08.2023 - 11.10.2023 | 19.00
Boško Petrović (1922-1982) - Slike i kolaži
31.08.2023 - 30.09.2023 | 19.00
Goran Despotovski - Instalacije, interaktivna dela i objekti
01.09.2023 - 01.10.2023 | 12.00
Vesna Perunović - Paradigma doma
04.09.2023 - 29.09.2023 | 19.00
Bojan Stojčić - Dokumentarni film i grupa artefakata

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti predstavlja od 29. decembra 2015. do 22. januara 2016. izložbu "Niški crtež...
NOVI SAD. Muzej savremene umetnosti Vojvodine predstavlja od 8. do 31. jula 2016. projekat "Hladni zid / Cold Wall". Projekat je...
ZEMUN. Umetnička galerija Stara kapetanija predstavlja od 26. septembra do 5. oktobra 2018. slike na svili Tatjane Bandović (1976, Loznica)....
BEOGRAD. Kuća legata u Beogradu, u saradnji s Galerijom "Kos" iz Ljubljane, predstavlja od 19. januara do 5. aprila 2017. izbor radova...
GROCKA. Galerijski prostor Centra za kulturu Grocka, Rančićeva kuća, pdredstavlja od 26. maja do 13. juna 2017. slike Vesne Džakić (1972, Zemun)....
videomedeja
Povezani sadržaji
Reportaže
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvali su: Karen Maher (Peru), Tagir Subhankulov...
KIKINDA. Simpozijum "Terra" osnovan je i prvi put održan 1982. godine. Od tada se održava...
NOVI LUVAN. Specijalno za Art magazin. U belgijskom gradu Novi Luvan (Louvain-la-Neuve) od 6....
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Milorad Mića Mihajlović, jedan od najzaslužnijih novosadskih slikara, rođen je u Kraljevu 1936....
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo kolekcije Muzeja moderne umetnosti (MOMA) iz Njujorka. "Muzej MOMA je otkupio 10 naših radova, fotografije performansa, za njihovu kolekciju....
Knjige i časopisi
Hronospektri Danila Vuksanovića, kaligrafija, lica, predeli, predstavlja svojevrsnu studiju o dosadašnjem delovanju novosadskog umetnika Danila Vuksanovića napisanu na drukčiji način, iz različitih uglova posmatranja i tumačenja, gde se...
Intervju
Rođena Beograđanka, slikarka Milica Živadinović (1975) fascinirana lepotom šara pirotskog ćilima naselila je najnoviji ciklus svojih slika njegovim stilizovanim šarama, a stečena saznanja o ćilimu u susretima sa tkaljama,...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom