CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Novi Sad - Evropska prestonica kulture 2022

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 17
Digital Art 06
Digital Art 03
Digital Art 02
Videomedeja 16
Dunavski dijalozi 06
Noć muzeja 2012

Sponzor rubrike
Prva retrospektiva Julija Knifera Štampaj E-pošta
(5 glasanja)
ImageMuzej savremene umetnosti u Zagrebu priprema za jesen prvu retrospektivnu izložbu Julija Knifera (1924 - 2004), hrvatskog umetnika prepoznatljivog po formi meandra i jednog od osnivača uticajne grupe Gorgona koji je nekonvencionalnim pristupom mediju slikarstva obeležio drugu polovinu 20. veka na ovim prostorima i šire. Retrospektivna izložba "Julije Knifer – bez kompromisa" najavljena je od 20. septembra do 6. decembra 2014.Image

Image

Uz izbor ključnih dela iz fundusa Muzeja savremene umetnosti u Zagrebu, izložba će obuhvatiti i radove pozajmljene iz mnogih privatnih i javnih kolekcija, među kojima su i najznačajnije svetske zbirke moderne i savremene umetnosti, poput Muzeja moderne umetnosit (MoMA) u Njujorku, Centra "Žorž Pompidu" u Parizu, Muzeja moderne i savremene umetnosti (Mamco) u Ženevi... Neka od tih dela nikada pre nisu bila izložena u Hrvatskoj.

Knifer je u svetu umetnosti postao prepoznatljiv po geometrijskoj formi meandra do kojeg dolazi početkom 60-ih godina, tragajući za krajnjom redukcijom svih izražajnih elemenata.

"U roku od nekoliko meseci došao sam tako reći do kraja, to jest do crnobele slike (koju sam nazvao anti-slikom), do meandra od kojeg se dalje jednostavnije ne može", izjavio je svojevremeno Knifer, koji je prvu samostalnu izložbu u Zagrebu imao 1962. u Studiju G grupe Gorgona, a potom 1966. u Galeriji savremene umetnosti.

Težeći svođenju izraza na što jednostavnije oblike još za vreme studija na Akademiji likovnih umetnosti u Zagrebu (1951 - 1957), usvojenim jezikom kubizma od prepoznatljivih motiva iz stvarnosti (pejzaža, portreta), Knifer je krenuo prema sasvim apstraktnom izrazu. Sve ono što je kasnije ponavljao u radu, nagovestio je još pre upisa na akademiju - serijom autoportreta koji su kontinuirano nastajali od 1949. do 1952. godine kao svojevrsni dnevnički zapisi.

Krivudava reka Meandar u likovnoj umetnosti postala je sinonim večnog proticanja života. Knifer je taj arhaični simbol dopunio vlastitim, individualnim tumačenjima, otvarajući najjednostavnijim mogućim ali krajnjim i suprostavljenim vizuelnim sredstvima složena pitanja o ljudskoj egzistenciji, naveo je Muzej savremene umetnosti u najavi izložbe, čija je kustoskinja Radmila Iva Janković, a saradnici Ana Knifer i prof. dr. Zvonko Maković.

"Verovatno sam svoje poslednje slike već načinio, a prve možda nisam", rečenica je koja se logikom meandra neprestano ponavlja u njegovim "Zapisma" iz 1976, pružajući ključ za ulazak u svet u kojem hronologija i kontinuitet nemaju nikakvo značenje.

Kniferov jezik stroge geometrije neprestano je provocirao svrstavanje u različite pravce svetske posleratne umetnosti (konstruktivizam, minimalizam, primarno slikarstvo), omogućivši mu još od ranih 60-ih godina 20. veka učešće na važnim svetskim izložbama. Ipak, Kniferovo stvarno duhovno ishodište pripadalo je neoavangardnoj grupi Gorgona (1959 - 1966) čiji su članovi pronalazili polazišta za nekonvencionalno umetničko delovanje u filozofiji egzistencijalizma, apsurda i zena, stvarajući platformu novim umetničkim pojavama koje će zaživeti jednu deceniju kasnije.

Kniferov procesualan, krajnje disciplinovan i gotovo asketski pristup "radikalne volje" do krajnosti je manifestovan u seriji crteža-meandara koje je započeo krajem 80-ih godina, kada tragom grafitne olovke mesecima, do krajnjeg zasićenja, prekriva površine papira, upisujući u njih vreme vlastitog bivanja.

Rođen 1924. godine u Osijeku, Knifer je preminuo u decembru 2004. u Parizu, gde je živeo od kraja 80-ih. Bio je suosnivač i član umetničke grupe Gorgona (1959) i blizak pokretu Nove tendencije početkom 60-ih.

Od pojave posleratne apstrakcije i konstruktivne umetnosti, Gorgone, Novih tendencija, konceptualne umetnosti, analitičke, umetnosti znaka, nove vizuelnosti, repetativne, do umetnosti čiste forme, Knifer je uvek pratio isti model crnog i belog meandra.

Po dva puta je predstavljao Hrvatsku na bijenalima u Sao Paolu (1979. i 1981.) i Veneciji (1976. i 2001.). Obeležio je ne samo hrvatsku, već i drugu polovinu 20. veka u umetnosti na prostoru bivše Jugoslavije i šire.

Posthumnu počast odale su mu u januaru 2005. godine i kolege i prijatelji u Beogradu - minutom ćutanja na platou ispred bivšeg restorana "Zagreb" u Knez Mihailovoj ulici. Prijatelji i poštovaoci Kniferove umetnosti odali su poštu Kniferu okupivši se u formi meandra.

Izvor: SEEcult

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Izbor godine 2024

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
PANČEVO. U Narodnom muzeju Pančevo, Galeriji savremene umetnosti, Galeriji Milorada Bate Mihailovića i Foajeu Kulturnog centra Pančeva, od 26....
Bosiljka Zirojević Lečić redovna je profesorka na Akademiji umetnosti u Novom sadu, uža oblast Slikarstvo. Koordinatorka je i nekoliko projekata u ...
NIŠ. Likovna kolonija Sićevo održava se svake godine u periodu od 1. do 10. septembra u zgradi Kolonije u selu Sićevu, udaljenom 20 km od...
PARIZ. Galerija Štab predstavlja od 22. februara do 9. marta 2024. radove Joškina Šiljana i Aleksandra Stanojevića Kempe na...
BEOGRAD. Šobajić je završio Akademiju likovnih umetnosti u Beogradu 1970, a dve godine kasnije odlazi u Pariz. Od 2005. je predavao na...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Majstor nadrealizma napravio je dramaturški udar iz groba koji mu Katalonija nije oprostila...
Ruski muzej u Moskvi predstavlja od 5. decembra 2013. izložbu posvećenu dvema etapama ...
NOVI LUVAN. Specijalno za Art magazin. U belgijskom gradu Novi Luvan (Louvain-la-Neuve) od 6....
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
Umetničke pojave manifestuju se u ogledalu snažnih individua, pojedinaca koji su svojim autentičnim likovnim izrazom obeležili brojne pasaže istorije umetnosti. Ispravnost, posebnost i aktuelnost umetničke ideje često je potvrđivana u umetničkim...
Knjige i časopisi
Štampan dvojezično na srpskom i engleskom jeziku, kako sadržajem, tako i zastupljenim autorima, ovaj put časopis je nešto šire, regionalno pozicioniran. U drugom broju možete da čitate tekstove Marine Gržinić, Tule...
Intervju
Nenad Bračić (1955, Sisak). Diplomirao je na Akademiji lepih umetnosti Brera u Milanu, Italija. Specijalizirao je al’ frescho slikarstvo u Studiju Gienaro Francese u Breši, Italija. Početkom 1995. pokreće Metafizički muzej kao oblik...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom