CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
Ujedinjene nacije (UN) - Internet je ljudsko pravo

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Noć muzeja 2011
Dunavski dijalozi 08
Noć muzeja 2020
Dunavski dijalozi 05
Digital Art 01
Noć muzeja 2010
Dunavski dijalozi 01

Sponzor rubrike
Maljevič ponovo šeta Evropom Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageU Evropi se u ovom momentu istovremeno održava nekoliko izložbi Kazimira Maljeviča (1878 - 1935), po vrednosti nemerljivog izdanka moderne ruske kulture. Jedna za drugom se u evropskim kulturnim prestonicama otvaraju izložbe posvećene bogatom likovnom nasleđu rodonačelnika suprematizma. Tako je sredinom juna iz Amsterdama u Bon preneta Maljevičeva retrospsketiva, sazdana na radovima iz bivših kolekcija Hardžejeva i Kostakija, kojom su obuhvaćeni svi periodi slikarevog stvaralaštva.Image

Image

Najpoptpunija izložba je ipak ona u Bazelu (Švajcarska) otvorena pod nazivom "Svet kao bespredmetnost" na kojoj su pokazani, prvi put nakon višegodišnje pauze, crteži koji se ovde čuvaju, a izašli ispod ruke glavnog svetskog suprematiste. Podsećamo da su crteži, izloženi pod nazivom "Svet kao bespredetnost" u galeriji u Bazelu, bili povezani sa Maljevičovom knjigom objavljenom 1927. u Nemačkoj gde je on doputovao u okviru svog velikog evropskog studijskog putovanja tokom kojeg je imao samostalne izložbe u Varšavi i Berlinu. Tom prilikom on je posetio i Bauhaus gde je izrazio želju da se za svagda nastani u Desau mada su sami domaćini na njegove ideje gledali, istina kao na zanimljive, ali ipak tuđe. Tu je, zahvaljujući naporima njegovih domaćina, izašla u prevodu na nemački njegova knjiga "Bespredmetni svet" za koju je predgovor napisao Lasllo-Moholj Nađ.

U Rusiji to delo, inače najvažniji izvor za teoriju suprematizma, objavljeno pod naslovom "Svet kao bespredmetnost".

Sada kvaliet tog starog prevoda na nemački izaziva izvesne sumnje pa je u katalogu za bazelsku izložbu, štampanom i na engelskom jeziku, Maljevičev teorijski rad o suprematizmu ponovo preveden što je i razumljivo jer je u pitanju nezamenljivo štivo za istraživanje ruske avagarde.

Dizjaneri novoprevedene knjige nadahnjivali su se koricama grafičkog rešenja prvog izdanja iz 1927.

Crteži koji se čuvaju u Švajcarskoj potiču iz donacije koju je svojevremeno darivala muzeju Margarita Arp-Hegenbah, udovica slikara Hansa Arpa. Ona je upotpunila zbirku u Njujorškoj galeriji od galerista Šalet fon Madlejn i Artura Lejva u zamenu za skulpturu svoga muža.

Sami, pak, galeristi crteže su dobili od udovice Mohoj-Nađa koja je prešla u Ameriku.

Godine 2012. zvničnici Bazela i Maljevičevi naslednici su sklopili sporazum na osnovu kojeg su Švajcarci dobili gvaš "Pejzaž s crevenim kućama", kupljen sredinom 1960-ih godina u jednoj londonskoj galeriji.

U svom vlasništvu bazelski muzej ima još jedan gvaš i sada izloženi crteži govore kakve vrednosti u bespredmetnom svetu mogu danas imati mnogi listovi hartije.

Na dan 5. jula 1927. Kazimir Maljevič iznenada, na brzu ruku, napušta Nemačku i vraća se u Lenjingrad. Očevici tog događaja su pričali različite verzije tog misterioznog poziva slikaru koji je stigao iz Sovjetskog Saveza, poput epizode da je on, pročitavši pismo, pobledeo u licu i iz istih stopa pojurio na železničku stanicu.

Šta je u tom pismu bilo napisano, još uvek spada u sferu nagađanja pošto njegov verodostajan sadržaj nikda nije obelodanjen. Prema nekim verzijama, slikar je opomenut da hitno napusti Nemačku u kojoj mu preti smrtna opasnost od agenata NKVD.

Čak i kad ova i slična verzija ne bi imale nikakvog pokrića u stvarnosti, ostaje nepobitna činjenica da Maljevič nije uspeo da ponese sa sobom iz Nemačke svoje slike kao ni crteže ni knjige koje je objavio Bauhaus gde su, uzgred budi rečeno, ostali ti crteži zajedno sa slikama vraćenim sa njegovih izložbi oranizovanih u to vreme širom Evrope.

Sasvim je sigurno da nijedan od svojih radova autor nije nikom poklonio niti je bilo koga ovlastio da ih proda.

Sudbina tih slika i crteža postala je dugogodišnji uzrok sukoba između Maljevičevih naslednika i muzeja gde su se ti materijali našli, a posebno su se aktivrali i zaoštrili u sferi finansijskih potraživanja posle raspada SSSR-a.

Maljevičeve kćerka i unuka još 1975, preko sovjetske ambasade u Amsterdamu, tražile obeštećenje od holandskih muzeja koji su raspolagali njegovim slikama.

Slični konflikti i zahtevi za materijlano obeštećenje postoje između Maljevičevih naslednika i drugih svetskih muzeja i galerija: Bazelskim muzej, Muzej savremene umetnosti u Njujorku, Muzej Harvardskog univerziteta (od kojeg su uspele da dobiju nekoliko radova) itd.

Branko Rakočević

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije. Važno! Pitanja o konkusima uputite raspisivaču konkursa.


Security code
Refresh

Umetnost u Srbiji na danasnji dan

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
VRŠAC. Zvonimir Santrač je diplomirao na Likovnoj akademiji u Zagrebu. Specijalizirao je na majstorskoj radionici Krste Hegedusića 1979. ...
Kada razmišljamo o konzervatorsko restauratorskim postupcima moramo biti svesni složenih aspekata sagledavanja umetničkog dela u kontekstu...
PARIZ. U okviru proslave 50 godina Kulturnog centra Srbije u Parizu, 21. decembra 2023. se otvara izložba "Šta ima novo?". Biće...
Umetničke pojave manifestuju se u ogledalu snažnih individua, pojedinaca koji su svojim autentičnim likovnim izrazom obeležili brojne pasaže...
Koliko je likovna umetnost sastavni deo pozorišne umetnosti, kao i onog što prethodi gotovom proizvodu, odnosno umetničkom delu,...
Svet digitalne umetnosti
Povezani sadržaji
Art magazin podržava
Novi Sad
 
Donacija za Art magazin
Reportaže
Koliko je likovna umetnost sastavni deo pozorišne umetnosti, kao i onog što ...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
BEOGRAD. Povodom uspeha Bore Vitorca i Dragoljuba Pavlova, čije su fotografije postale deo...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Pavle Jovanović
 
Reportaže
U Moskovskom muzeju savremene umetnosti na Petrovki, sa velikom pompom i reklamom, priređena je dosad najveća retrospektiva Aleksandre Aleksandrovne Ekster (1882 - 1949), svetske dame ili, kako su je posle jedne njene izložbe u Njujorku nazvali,...
Knjige i časopisi
Autori monografije su Ljubomir Vujaklija i Rosa d ’Amico (Bolonja, Italija).
U okviru izdavačke delatnosti Muzeja grada Novog Sada publikovana je izuzetno značajna monografija "Zbirka strane umetnosti Muzeja grada Novog...
Intervju
Vajar Igor Antić, Novosađanin koji živi i radi u Parizu već 26 godina, upravo se na kikindskom 35. internacionalnom simpozijumu "Terra" prvi put upustio u rad s glinom. Pariz mu je zanimljiv zato što ljudi tamo dolaze iz celog ...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2025. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom