CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
srpski modernizam

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Terra 28
Digital Art 03
Videomedeja 16
Dunavski dijalozi 00
Videomedeja 19
Digital Art 01
Digital Art 08

Sponzor rubrike
Šanse Kreativne Evrope Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageBEOGRAD. Šanse za razvoj kulture i kreativnog sektora, ali i stari problemi i novi izazovi, obeležili su početak trodnevne konferencije o programu "Kreativna Evropa" u Beogradu, koju je Ministarstvo kulture i informisanja Srbije organizovalo od 30. juna do 2. jula 2014. povodom nedavnog potpisivanja sporazuma sa Evropskom komisijom, okupivši predstavnike institucija, civilnog društva i stručnjake iz regiona i drugih zemalja Evrope.Image

Image

Konferencija je označila i početak rada Deska Kreativne Evrope u Srbiji, koji bi trebalo da pomogne aplikantima da uspešno konkurišu za sredstva "Kreativne Evrope", programa Evropske komisije koji je nasledio raniju "Kulturu", a do 2020. godine raspolaže budžetom od oko 1,5 milijardu evra. Srbija je prva zemlja van EU koja je pristupila "Kreativnoj Evropi", što su istakli i ministar kulture Ivan Tasovac i šef Delegacije EU u Beogradu ambasador Majkl Devenport, otvarajući konferenciju u Palati Srbija.

Već u prvom krugu konkursa programa "Kreativna Evropa", koji su raspisani krajem 2013. godine, apliciralo je 48 organizacija iz Srbije, istakao je Devenport i izrazio nadu da će Vlada Srbije što pre usvojiti i set medijskih zakona kako bi pristupila i potprogramu "Mediji" programa "Kreativna Evropa", namenjenog najvećim delom filmskoj industriji. Devenport je rekao i da složena procedura apliciranja ne bi trebalo da obeshrabri, već bi trebalo da podstakne upornost, a u tom kontekstu naveo je lični primer apliciranja za posao u EK pre 30 godina. "Kao što vidite, upornost se isplatila", zaključio je Devenport, koji je, kao i Tasovac, prisustvovao samo uvodnom delu konferencije "Program Kreativna Evropa 2014-2020: Srbija i perspektive evropske saradnje".

Šanse koje pruža "Kreativna Evropa" predstavio je menadžer potprograma za kulturu Rob van Iersel, koji je imao priliku da čuje u nastavku i konkretne primedbe i probleme učesnika projekata iz Srbije i drugih zemalja u regionu koji su realizovani u proteklom sestogodišnjem periodu. Van Iersel se osvrnuo i na glavne izazove na koje pokušava da odgovori "Kreativna Evropa", među kojima je naveo fragmentirano tržište umetnosti, rapidne promene koje donosi tehnološki razvoj menjajući i način proizvodnje, i distribucije, i konzumiranja kulture, te otežan pristup fondovima za finansiranje kulture.

Informacije o "Kreativnoj Evropi", konkursima, prioritetima, kao i savete za uspešno konkurisanje, pa čak i pomoć u pisanju aplikacija i drugu vrstu podrške, zainteresovani će moći da dobiju od Deska Kreativne Evrope, najavio je rukovodilac tog tela Dimitrije Tadić, savetnik u Ministarstvu kulture, koji je pozvao potencijalne aplikante da se informišu i preko upravo lansiranog sajta www.kreativnaevropa.rs.

Da ni slepo pridržavanje uputstava i pravila složene procedure ne garantuje, međutim, uspešnost apliciranja, kao ni realizacije podržanih projekata, pokazale su panel diskusije konferencije na kojima se moglo čuti i niz konkretnih i korisnih saveta, ali i upozorenja.

Ključna reč bila je "saradnja", kako geografski, tako i intersektorski.

"Transkulturna evropska saradnja" je i bila tema prvog dana konferencije, a obrađena je kroz panel diskusije o institucionalnom povezivanju na nivou Evrope, mogućnostima da "Kreativna Evropa" postane platforma za plodonosnu regionalnu saradnju, uz osvrte na stanje na Balkanu i pozitivan primer Skandinavije, te o ulogama pojedinaca, grupa i mreža kao aktera evropske saradnje.

Profesorka Milena Dragićević Šešić, koja je moderirala panel o institucionalnom povezivanju na nivou Evrope, istakla je da se danas saradnja prevashodno odvija na nivou konkretnih aktera u kulturi, zbog čega je naglasila važnost umrežavanja. "Danas bez umreženosti nije moguća bilo kakva saradnja", rekla je ona, navodeći da je Evropska komisija legitimisala oko 500 mreža, kojima treba dodati i različite platforme i tzv. saveze znanja. Zainteresovanima za sredstva "Kreativne Evrope" preporučila je da osmisle projekte koji ne podrazumevaju samo realizaciju umetničkog dela, već nude i evropsku dodatu vrednost koja "nas ne odvaja od naših nacionalnih bića, već naprotiv, ono što jesmo može da učini da zaživi i u Evropi".

Svaki projekat bi, prema njenim rečima, trebalo da odgovori na dva glavna zadatka: da obezbedi podizanje nivoa kapaciteta (edukacija, usavršavanje, trening) i transnacionalnu cirkulaciju umetničkih dela, kulturnih dobara, nematerijalnih produkta kulture... Prof. Šešić je posebno naglasila i važnost prilagođavanja izazovima tehnološkog razvoja (uvođenje digitalne paradigme) i omogućavanja profesionalnog razvoja koji danas gotovo da ne pruža ni jedna ustanova, izuzev biblioteka i muzeja.

Program "Kreativna Evropa", između ostalog, otvara i ogromne mogućnosti za istraživače u oblasti kulturne politike, što Srbiji, kako je ocenila, upravo nedostaje, jer nema odgovarajuće integracije kulture i humanističkih nauka.

O iskustvima transnacionalne i intersektorske saradnje – na primeru nordijskog regiona, govorila je Rita Heinama iz Finskog instituta u Estoniji, koji je osnovan pre više od 20 godina i najpre je delovao kao kulturni centar. Primoran da prilagođava način funkcionisanja promenama u oblasti kulture, koje su vremenom nastale, danas deluje više kao konektor u "mozaiku različitih aktera".

I Lorans Baron iz Relais Culture Europe u Parizu istakla je važnost sazrevanja svesti da nema datih modela, da Evropu ne treba svoditi na EU i da svet ne treba doživljavati evrocentrično, jer Evropa više nije centar.

O kulturi u širem kontekstu od EU govorila je i Kristina Kujundžić, rukovodilac zajedničkog programa Saveta Evrope (SE) i EK o kulturnim rutama, ocenjujući da danas ne postoji odgovarajući legislativni okvir za stvarnu, uspešnu i ravnopravnu transnacionalnu saradnju.

Kao jedan od značajnih programa SE, navela je i reviziju kulturnih politika, koja se sprovodi na zahtev vlada ili resornih ministarstava. Tako je i Ministarstvo kulture i informisanja Srbije zatražilo nedavno tematsku reviziju kulturne politike (strateška orijentacija, modernizacija infrastrukture i podrška kulturnom i kreativnom sektoru), koju će od jeseni do proleća 2015. godine raditi grupa nacionalnih i međunarodnih stručnjaka, u saradnji sa Ministarstvom. Taj proces podrazumeva i javne debate u tri grada i finalnu konferenciju u Beogradu.

Poseban panel prvog dana konferencije bio je posvećen regionalnoj saradnji, uz ocene da za njen dalji napredak nedostaje institucionalna podrška i da za to praktično i nema političke volje.

Kako je istakla moderatorka Bojana Matić-Ostojić iz ArtAngle/Balkanskog fonda za umetnost i kulturu (BAC), predvodnici saradnje u regionu svih ovih godina bile su pre svega organizacije civilnog društva i umetnici, a i dalje ostaje otvoreno pitanje kako to njihovo iskustvo, platforme koje su nastale i modeli saradnje mogu da uđu u sistem kulturnih politika. U prilog tome govore i podaci koje je iznela Violeta Simjanovska iz Centra za izvođačke umetnosti Multimedia u Skoplјu, koja je predstavila nedavno završeni projekat Kulturlogue koji se bavio evaluacijom projekata podržanih od EU, programa i kulturnih politika usmerenih ka promociji kulturne raznolikosti i interkulturnog dijaloga u Jugoistočnoj Evropi.

Uz konstataciju da na nivou kulturnih politika u regionu ne postoji mehanizam za razvoj saradnje, učesnici panela osvrnuli su se i na aktivnosti Saveta ministara kulture Jugoistočne Evrope koji je proteklog vikenda održao u Ohridu godišnji sastanak, zaključen uručenjem zajedničke nominacije (Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske i Srbije) srednjovekovnih nadgrobnih spomenika stećaka za Listu svetske baštine generalnoj direktorki Uneska Irini Bokovoj.

Bojana Matić podsetila je da je tu inicijativu zapravo iznedrio Ljubljanski proces i da je direktno podržana od SE i EU.

"Jako mi je drago zbog nominacije stećaka, ali zvuči gotovo neverovatno da smo za deset godina došli samo do toga", rekla je Emina Višnić iz Pogona - Zagrebačkog centra za nezavisnu kulturu i mlade, osnovanog 2008. kao javna neprofitna ustanova u kulturi u partnerstvu Saveza udruga Operacija Grad i Grada Zagreba. Jedan od glavnih izazova koji stoji pred regionalnom saradnjom, kako je dodala, tiče se uspostavljanja održivog okvira u kojem bi saradnja u regionu mogla da se razvija.

Prema njenom mišljenju, od vlada svih zemalja u regionu trebalo bi tražiti da na nacionalnim nivoima uspostave fondove koji će davati podršku regionalnoj saradnji, koristiti pritom sve postojeće mogućnosti i fondove za razvoj saradnje u regionu, te uspostaviti zaseban regionalni fond koji će podržavati projekte saradnje u kulturi u regionu. "Pitanje kulturne politike je u rukama naših ministarstava, pa time i pitanje regionalne saradnje, a ne u rukama EU", rekla je Emina Višnić.

Emina Višnić osvrnula se i na situaciju u samoj EU, kojoj je prošle godine pristupila i Hrvatska, ocenjujući da je na delu kriza demokratije, uz jačanje neoliberalnog diskursa i posledice ekonomske krize. I organizacije civilnog društva, pokušavajući da obezbede pristup javnim fondovima kojih je sve manje, okliznule su se u smislu prihvatanja ekonomskih i tržnišnig kategorija u pogledu svog delovanja, a to, kako je naglasila, uništava kulturu, kao i teza da treba sedeti u svom zatvorenom prostoru i biti praktično sam sebi dovoljan.

Zračak nade vidi u jačanju svesti da kultura ima ključnu ulogu u stvaranju društvene vrednosti.

Kao pozitivan primer podrške civilnom sektoru koji se bavi savremenom kulturnom produkcijom, navela je Zakladu Kultura nova u Zagrebu, u čijem je Upravnom odboru, a koja se finansira od prihoda od igara na sreću. Od početnih 350.000 evra – koliko je obezbeđeno za pilot projekat Kulture nove, budžet za podršku dostigao je više od 800.000 evra, pri čemu se ta sredstva raspodeljuju na osnovu konkursa ne samo za projekte i programe, već i kao razvojna podrška organizacijama, što je od izuzetne važnosti za njihov opstanak i jačanje kapaciteta. U toku je, inače, novi javni poziv Kulture nova za predlaganje projekata i programa, uključujući i za razvoj saradničkih platformi u Jugoistočnoj Evropi.

Prvi dan konferencije završen je panelom o diverzitetu aktera u oblasti kulture i oblicima njihovog delovanja u procesu transkulturnog evropskog povezivanja.

Izvor: SEEcult

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Kalendar događaja

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
BEOGRAD. U Muzeju Jugoslavije u Beogradu od 2. decembra 2020. do 28. februara 2021. biće predsavljena gostujuća izložba "Alan Ford trči...
SUBOTICA. Multimedijalnu izložbu umetnice Korine Gubik "Same Different" čini više ciklusa radova. U njenom  umetničkom...
NOVI SAD. "Videoart u ponoć" je bioskopski projekat grupe umetnika, nastao 2008. godine u Berlinu. Od tada svakog meseca, uvek petkom u...
NIŠ. Galerija art55 predstavlja od 5. do 26. januara 2021. slike Miloša Šobajića (1945, Beograd). Završio je Likovnu...
BEČ. Turneja Benksijevih radova je započela 2016. godine u Istanbulu, u međuvremenu je obišla Amsterdam, Pariz, Berlin, Rijad, Melburn,...
Predstavite galeriju u Art magazinu
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
Osećaj ljudske superiornosti počiva na iluziji. Početak dana označen je svitanjem. Prvim zrakom...
Zarobljen u svojoj kući u Normandiji, jedan od najuticajnijih britanskih likovnih umetnika Dejvid...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. U Muzeju Orsay održava se izložba pod nazivom "Izvan...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Junakinja ove priče nije tek neka nova ilustratorka, vajarka ili slikarka, već moderna P. R. ...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Javno kupatilo, Beograd. April - maj 2007.
Na izložbi učestvuje oko 200 umetnika sa preko 250 radova iz različitih oblasti primenjene umetnosti. Provokativna tema "Ubrzanje" podstakla je stvaraoce da svojstvenim jezikom...
Knjige i časopisi
Na 350 strana časopis donosi tekstove koji su razvrstani u nekoliko rubrika: Demonologija, Književni portret: Dejan Aleksić, Strah od poezije, Linkovi, Strah od kritike. Zoran Pešić Sigma, glavni urednik, pod nazivom "Đavolja...
Intervju
Poznati francuski umetnik Danijel Buren (1938), jedan od vodećih predstavnika primarnog slikarstva i situacionizma s kraja šezdesetih, znan po doslednom i upornom korišćenju motiva vertikalnih pruga, dobitnik prestižnog Zlatnog lava na...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom