CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
goran despotovski

Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 19
Videomedeja 14
Noć muzeja 2009
Dunavski dijalozi 08
Digital Art 03
Videomedeja 17
Videomedeja 12

Sponzor rubrike
Vlado Kostov - Skulpture Štampaj E-pošta
(6 glasanja)
ImageGalerija Udruženja likovnih umetnika Srbije, Beograd. 1 - 8. oktobar 2014.
Radovi Vlade Kostova (Makedonija) su nastali u periodu 2008 - 2014. godina. Sve skulpture su napravljene od recikliranog i odbačenog materijala, koji umetnik pronalazi na otpadu. Namera autora je da skrene pažnju na lepotu oko nas, gde svaki materijal može da postane potencijalno umetničko delo i pomogne da se probudi svest kod ljudi da više recikliraju i time zaštite svet oko sebe.Image

Image
ImageImage
ImageImage

"Verujem da mogu da pokrenem ljudska srca i razum putem moći jedne vrste umetnosti, koja favorizuje imaginativno mišljenje i percepciju, shvatajući istovremeno važnost zaštite i obnove Zemlje za dobrobit svih. Verujem u smanjenje potrošnje i u ponovnu upotrebu ili reciklažu materijala, ne samo u ekološkom, već i u umetničkom smislu." (Vlado Kostov)

Vlado Kostov umetnost oseća celim svojim bićem. Ona teče njegovim venama, on za nju živi a neutoljivu žeđ za stvaranjem, ovaj stvaralac ispoljava u nekoliko kreativnih modaliteta. Jedan segment njegovog plodonosnog stvaralašta je vajarstvo, disciplina na koju se retki odlučuju. Zahtevna je, traži predanost, posvećenost, a zauzvrat puno daje. Takav doživljaj dobija se i posmatranjem skulptura Vlade Kostova.

Beogradskoj publici, ovaj umetnik iz Makedonije, premijerno se predstavlja skulpturama nastalim od 2008. do 2014. godine. One se nadovezuju na njegov raniji vajarski opus koji zajedno sa izloženim delima potvrđuje vrednosti utemeljenog likovnog izraza. Kostov se sa sadržajne strane opredeljuje za muzičare i životinje, teme koje su za njega dovoljno podsticajne da kreira drugačiju stvarnost za njih. Njegove skulpture spajaju realnost i maštu, svet vidljivog i nevidljivog, i na ovim principima izgradio je materijalizovane forme. Nastale su od odbačenih predmeta koje Kostov pronalazi na otpadu, a potom od njih stvara novu umetničku realnost u kojoj se zadržava prepoznatljivost gradivnih elemenata i same vizuelne predstave. Prilikom odabira odbačenih objekata umetnik percipira, analizira i višesmerno obrađuje ogromnu građu. U ovim likovno interesantnim relacijama metalni zavrtanj ima ulogu zgloba, šerpa šešira i slično, tako da svaki element bio to feder, šraf ili nešto drugo je integralni segment vajarskog organizma i kao takav postaje njegov nezamenljiv deo.

Taj dvostruki izazov u procesu rada, jedan u odabiru predmeta i drugi u građenju skulptoralnih formi od već oblikovanih elemenata, za umetnika je povod da svom svetu fantazije da realno obličje. Zahtevan tehničko-tehnološki proces uspešno je realizovan, prizor je dovoljno jasan, a opet u sebi ima i dozu intrigantnosti koja posmatrača navodi na višeslojno iščitavanje dela. Skeletno koncipirana forma daje čvrstu konstukciju skulpturi koja povremeno "gubi" obrise ukazujući na izvođačku veštinu autora. Eksponati koji su tako koncipirani temelje se na predstavljaju samo fragmenta tela ili muzičkog instrumenta, pri čemu delo poseduje koherentnost, ima svoju autohtonu punoću, a tačke oslonca su pažljivo određene. Nasuprot njima, kod većine skulptura prikazana je cela figura. Međutim, nezavisno od kompozicionog rešenja jasno se ispoljava autorov afinitet ka istraživanju, kombinovanju i organizovanju svih komponenti likovnog ansambla koje su uvek podređene celini.

Posmatrane separatno, svaka kompozicija je utemeljena na odnosu linija i površina, odnosno na pokretu i energiji koja iz njih izbija. Svojevrstan preplet metalnih traka u kombinaciji sa spiralnim i drugim oblicima skulpturi daje vizuelnu lakoću. Na taj način radovi su oslobođeni težine mase a volumen je izgrađen na odnosu realnih materijalnih formi i sugestivnih fluidnih površina. Vajarske konstrukcije Vlade Kostova su u osnovi linearne tvorevine od metala. Brojne likovne vrednosti linije, njeni modaliteti, varijacije u voluminoznosti, intezitetu i dužini, skulpturama daju dozu gracioznosti. Naglašeni vertikalizam i izduženost to dodatno potenciraju čime se akcenat stavlja na duhovnu potku dela. Radovi su dinamični, puni ritma, pulsiranju naponom i istovremeno odišu skladom. Pored osećanja ravnoteže, reda, bez strogosti i težeći likovnosti kao imperativu, ove kompozicije nezavisno od gabarita poseduju monumentalnost koja je dodatno intezivirana tragovima varenja i bogatim strukturalnim svojstvima materijala. U takvoj konstelaciji jasno je da je postignut balans svih elemenata jer oni su konstitutivni kontrapukt. I zato je svaka skulptura Vlade Kostova drugačija, i zato u izložbenoj postavci nema ponavaljanja a isti su vezivna nit, rukopis i poruka koju je još krajem 19. veka zapisao Pol Sezan: "Najdragoceniji saradnik senzibiliteta u ostvarivanju umetničkog dela jeste um koji
dobro organizuje".

Olivera Vukotić

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Svet digitalne umetnosti

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
SUBOTICA. Balint Sombati (Szombathy Bálint) poznat je subotičkoj i međunarodnoj publici po svojim multimedijalnim umetničkim projektima i...
U bezobalnom moru znanja i informacija koje nude novi mediji muzejima treba mnogo samopouzdanja i vere u to da mogu proizvesti vredne i ...
ZAGREB. Institut za istraživanje avangarde, Kolekcija Marinko Sudac i Valamar Riviera d.d. predstavljaju od 27. maja do 7. jula 2017. izložbe...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš predstavlja, od 5. aprila 2022. u prostoru Salon 77, radove Ivana Mišića (1987,...
BANJA LUKA. Мuzеј sаvrеmеnе umеtnоsti Beograd, Institut zа knjižеvnоst i ...
videomedeja
Povezani sadržaji
Reportaže
KIKINDA. Simpozijum "Terra" osnovan je i prvi put održan 1982. godine. Od tada se održava...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Lepa i specifična izložba pod nazivom "Dega, ples...
NOVI SAD. Nedavno me je u Parizu jedna osoba pitala čime se bavim i ja sam joj odgovorio da sam...
Knjige o umetnosti
Svetozar Obradović - Novosadski strip
Svetozar Obradović
Novosadski strip
 
Intervju
Više od dvadeset godina vizuelni umetnik Goran Despotovski u svojim instalacijama...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
NOVI SAD. Nedavno me je u Parizu jedna osoba pitala čime se bavim i ja sam joj odgovorio da sam umetnik. Sledeće pitanje je bilo "A kakav tačno umetnik?" I ja sam tu ućutao. Ljudima obično kažem da sam vizuelni ili likovni umetnik. Ako im...
Knjige i časopisi
Prepustite se  listanju i čitanju Gradine uz muziku koja će vas opustiti. Oni koji su mladi mogu pesmu Prljavog kazališta Crno bijeli svijet da zamene njihovom pesmom Sve je lako kad si mlad (Sve je lako kad si mlad /...
Intervju
Vajar Mladen Marinkov rođen je 1947. godine u Novom Sadu. Diplomirao na Akademiji za likovne umetnosti u Beogradu, na odseku za vajarstvo, poslediplomske studije završio na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogradu, u klasi profesora Jovana...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom