CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
srpski modernizam

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 18
Videomedeja 12
Videomedeja 24
Dunavski dijalozi 06
Terra 17
Digital Art 07
Videomedeja 22

Sponzor rubrike
Dobrivoj Rajić - Apstraktne / asocijativne slike-predstave Štampaj E-pošta
(0 glasanja)
ImageNOVI SAD. Galerija Saveza udruženja likovnih umetnika Vojvodine predstavlja od 6. do 25. oktobra 2014. slike Dobrivoja Rajića (1956, Zrenjanin). Diplomirao je na Akademiji umetnosti u Novom Sadu, odsek za slikarstvo, u klasi prof. Boška Petrovića i Jovana Rakidžića, a crtanje kod prof. Milana Stanojeva. Izražava se u više likovnih disciplina: slika, crtež, skulptura, grafika, eksperimentelne tehnike štampe, asamblaž, redi-mejd, kombinovane tehnike, prošireni mediji... Nagrađivan.Image

Image

U slikarstvu Dobrivoja Rajića složeni svet slike, kao predstave u nastajanju i njene uslovne, tačnije vizuelne konačnosti, može se tumačiti kao izvesno dvojstvo mogućeg koje se više naslućuje nego prepoznaje. I upravo u naslućivanju kao mogućeg prepoznavanja značenjskih polja koja su formirana i koja se izmenjenim karakterom  "učitanog", (do)građuju, krije se  misao tako uobličene, apstraktne, uslovno asocijativne   slike. Ona već u prvom susretu demantuje moguću prepoznatljivost predstave kao predstavljenog. Relativizuje  "pogled odgonetke" kao sopstvenog teksta koji prestaje da bude prepoznato objašnjenje njenog egzistencijalnog smisla kao tradicionalnog izjednačavanja povoda i odgonetke konteksta  njegovog sematičkog okruženja. Prerasta u očekivanu univerzalnu zagonetku koju samo slikar može, uostalom  pre  da nasluti u pokušajima lišenih mogućih, decidnih odgovora nego do kraja da odgonetne. Tajanstvenim putevima, te novoformirane enigme, istovremeno  upućuju  na područja misterioznog  sveta "unutrašnje slike" koja se ne  podudara  sa naslućenim stanjem tražene zbilje pojava i događaja. Nisu podređene tradicionalnom smislu spoljašnjih značenja vizuelnih udara karakternim svojstvima apstraktne/asocijativne predstave unapred  nedefinisanog  "smisla mogućeg"  u predstavljenom koje se ne-podrazumeva ( i ne-razjašnjava) unapred kao konvencionalna datost prepoznavanju sebe u tajanstvenom biću  slike.

Pristup realizaciji apstraktne slike, ni malo paradoksalno, Rajić  shvata (i definiše)  kao afirmaciju spoljašnjeg reda  pikturalnih slojeva  kojim se  neposredno upućuje na izazove poretka unutrašnjih struktura koje obrazuju naslućeni izazov unutrašnje slike. Njeno, u početku, samo naslućeno prisustvo obrazlaže se neprekidnim istraživanjima moći dramatično organizovanih celina u vizuelnim slojevima slike. U osnovi se nalazi bogatsvo  pikturalnih događanja, podjednako u spoljašnjim slojevima slike i u njihovom adekvatnom "preslikavanju" prisutnosti u pretpostavljenim unutrašnjim poljima složenih strukturalnih redova. Poredak organizovanih  apstraktnih polja koja sadrže semantičku uzbudljivost izrazito enigmatskog značenja, predstavljaju primarnu okosnicu njegove slike. Shvaćena je  kao univerzalna celina kompleksnog, uslovno taradicionalnog pikturalnog sistema u kojoj se nalazi  namera  pre ostvarljivosti nego ostvarenosti organskog spajanja naglašenih   graničnih polja i dramatičnih "vizuelnih prodora" u dubinu celine pikturalnog. Učvršćuju celovitost mikrosegmenata sinskretističkim neutralisanjem formalnih uslovnosti njene realizacije kao organizovanog sistema u nastajanju apstraktne slike-predstrave.

U osnovi Rajićeve  apstraktne/asocijativne slike-predstave, nalazi se traženi sistem  ritmova koji uvek označavaju onaj nedokučivi i zamagljeni proces odgovarajućeg usaglašavanja unutrašnjih struktura (linearni sklopovi) koje u organskom smislu udahnjuju život (i izmenjeno značenje) oblicima u nastajanju (plastičkoj formi) kao tajanstvenih obrisa unutrašnje slike.  Nesputani tokovi "spoljašnjih  struktura" obrazuju specifična polja više dominantnih ritmova, podjednako linearnim sistemom i tajanstvenom neizvesnošću učinka amorfnih površina. Time je  definisan postupak donekle kontrolisane organizacije  (u smislu nastajanja i neizvensog završetka) "čistog sopstvenog simulakruma". Njegovu osnovu čine  područja magične zavodljivosti sopstvenom istinom sebe kao Slike sebe u univerzalnom ogledalu koje ne pravi razliku između lika-predstave kao realnosti i varljivog odraza-iluizije kao nećeg ne-objektivnog i objektivnog, ne-stvarnog i stvarnog. Formira se stanje magične neodređenosti kao zavoljivosti u "transcendentnim okolnostima", u neizvensostima nastajanja apstraktnih formi kao enigamatičnih "univerzalnih maglina". One se mogu shvatiti i kao red u haosu i uslovno, paradoksalni poredak  u linearnom energetskom toku koji se prepoznaje u lebdećim, lelujajućim ostaciima u jednom treunutku postavljene mreže intragantnig značenja mogućeg. Njeno prisutvo označava univerzalnu (bez tačke početka i kote kraja, nedovršenu i izazivački nesavršenu) zagonetku formiranu tajanstevnom neodređenošću mnoštva u skrivenom Jednom uzbuđujućeg sveta nediskurzivnih znakova. Umesto opštosti značenja koja proizlaze iz realnosti neprijatne (dramatične) zbilje događaja/događanja, postavljen je i ostvaren cilj/namera da se spoljašnje "određeno mesto" kao izvesnost koja se ne dokazuje, potisne upravo insistiranjem na važnosti (kao vrdnosti koja se prepoznaje) one, tako provokativne neizvesnosti događanja sebe, na sopstevnom nespokoju koji nužno ne mora da postane i deo nespokoja drugih.

Miloš Arsić

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Umetnost umesto reklame

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
NIŠ. U galeriji u Oficirskom domu, od 17. decembra 2019. do 17. januara 2020, biće otvorena izložba "Niški crtež: Granica"....

NOVI SAD. Londonska umetnica Sandra Krisp bavi se digitalnim 3D animacijama i videom. Eksperimentiše softverom i prostornim foto kolažima....

BEOGRAD. Muzej primenjene umetnosti u Beogradu obeležava 6. novembra 2020. godine 70 godina od svog osnivanja. Muzej je osnovan 1950. godine sa ...
NIŠ. Galerija savremene likovne umetnosti Niš predstavlja, od 5. aprila 2022. u prostoru Salon 77, radove Ivana Mišića (1987,...
NOVI SAD. "Ostati i stvarati bezimen u svojoj enklavi znači živeti jednu vrstu podviga." Mali likovni salon Kulturnog centra Novog Sada...
Veb sajt za likovne umetnike
Povezani sadržaji
Podržite Art magazin
Podrzite Art magazin
 
Reportaže
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvali su: Karen Maher (Peru), Tagir Subhankulov...
PARIZ. Specijalno za Art magazin. Pariska likovna scena, umetnička fotografija i multimedijalna...
NOVI SAD. Tamo, gde joj je i mesto! - rekli bi poznavaoci istorije razvoja tapiserijske...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Multimedijalni umetnik, likovni kritičar i publicista Andrej Tišma rođen je u Novom Sadu...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
Muzej modernih umetnosti, Kaoshiung (Tajvan). Decembar 2007.
Od 2001. godine Muzej modernih umetnosti u Kaoshiungu organizuje Bijenale kontejnera. Prošle godine tema je bila “Eko kontejner”. Od 148 radova izabarano je...
Knjige i časopisi
Kako smo upali u književnost? Svako ima svoj odgovor, neko kao čitalac, a neko i kao pisac. U dvanaestoj svesci Nove serije Gradine uskačemo u književnost našeg suseda, uskačemo u savremenu makedonsku književnost. Ova sveska Gradine...
Intervju
Kaže se: Svet je onakav kakav smo naučeni da vidimo. Ova tvrdnja vredi za najveći broj ljudi koji se mire gotovo sa svim što im se nasuče u život. Ali, uvek se nađu neki pripadnici u ljudskom rodu koji zaviruju iza ogledala. Ono što su...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2024. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom