CMS Web Design and Consulting

Art magazin, web casopis za savremenu umetnost
dragan vojvodic

   Vesti:   Srbija    |    Novi Sad    |    Beograd    |    Svet    |    Novi Sad 2022    |    Redakcija
Frontpage Slideshow (version 1.7.2) - Copyright © 2006-2008 by JoomlaWorks
Ove ilustracije, sa linkom, predstavljaju izbor iz vesti i arhive Art magazina

Videomedeja 16
Noć muzeja 2007
Digital Art 08
Digital Art 03
Videomedeja 20
Dunavski dijalozi 03
Dunavski dijalozi 07

Sponzor rubrike
Slikar Vlaho Bukovac (1855 – 1922) Štampaj E-pošta
(2 glasanja)
ImageNOVI SAD. Galerija Matice srpske predstvlja od 14. novembra do 24. decembra 2014. izložbu "Slikar Vlaho Bukovac (1855 – 1922)" iz zbirke Narodnog muzeja u Beogradu, koja predstavlja nastavak saradnje dve najveće nacionalne muzejske ustanove na polju izložbene delatnosti i radu na promociji nacionalne kulturne baštine.Image

Image Image
Vlaho Bukovac. "Autoportret", 1911 | "Probuđena", 1908.

Izložbu čine 23 slike ovog izuzetnog umetnika, akademika i pedagoga, koje su nastajale od početaka njegove brilijantne umetničke karijere 1882. godine kada je nastao portret kraljice Natalije Obrenović, pa sve do pretposlednjeg umetnikovog ostvarenja, portreta Kralja Aleksandra Karađorđevića iz 1922. godine. Od 23 slike iz zbirke Narodnog muzeja u Beogradu, 3 su iz zaostavštine dinastije Obrenović, 1 je iz Zbirke Joce Vujića, 12 je otkupljeno, 3 su ustupljene Narodnom muzeju od strane Ministarstva prosvete pre Drugog svetskog rata, a 4 slike su poklonjene.

Kolekcija slika Vlaha Bukovca iz Narodnog muzeja u Beogradu obuhvata više antologijskih ostvarenja bez kojih se ne može ni zamisliti retrospektiva bogatog umetnikovog stvaralaštva. Tematski i stilski raznovrsna galerija slikarskih ostvarenja, koja se čuva u Zbirci srpskog slikarstva 18. i 19. veka, obuhvata ostvarenja koja se uklapaju u gotovo sve faze njegovog slikarskog izraza od akademizma do poentilizma.

Od Bukovčevih slika posebno je zanimljiv diptih "Dedal i Ikar" u autentičnom, autorskom okviru. Slikajući Ikara i njegov pad, Bukovac je simbolično predstavio ishod kakav su imale umetnikove progresivne ideje kod njegovih nekadašnjih učenika. Ovaj diptih je za života samog autora bilo jedno od njegovih najizlaganijih dela.

Zahvaljujući postavci i pratećoj publikaciji ova izložba je rezime bogatog umetničkog opusa, koji se kretao u rasponu od akademizma, realizma do impresionizam i simbolizma.

Poseta izložbi je prilika da se sazna više o životu i delu Vlaha Bukovca koji je priča o slikaru koji je od malena težio boljem i višem i koji se, bežeći od sudbine sirotinjske primorske dece koju je imao pred sobom, talentom, upornošću, verom i radom uzdigao do najvećih visina i stvorio dela večne i neprolazne vrednosti.

Tokom trajanja izložbe biće priređena stručna vođenja kroz izložbu, predavanje o konzervatorskim radovima na slici "Velika Iza", emitovanje dokumentarnih filmova o umetniku i praškoj školi, i kreativne radionice za decu, tokom kojih ćemo se upoznati sa pustolovnim životnim stilom Vlaha Bukovca i njegovim umetničkim stvaralaštvom.

Autor izložbe i pratećeg kataloga je Petar Petrović, viši kustos Narodnog muzeja u Beogradu, a kustos izložbe u Galeriji Matice srpske je Snežana Mišić, MA, viši kustos Galerije Matice srpske. Izložba je realizovana pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i informisanja Republike Srbije.


Vlaho Bukovac je rođen 4. jula 1855. u Cavtatu kao Biađo Fađoni (Biaggo Fagioni). Detinjstvo je proveo u Cavtatu, gde je završio osnovnu školu. Sa stricem odlazi 1866. u Ameriku, u kojoj je proživeo četiri uzbudljive godine. Po povratku u Cavtat ukrcao se kao brodski kadet na jedrenjak kojim je plovio za Carigrad, Odesu i Liverpul. Nakon dve godine sa bratom Jozom odlazi u Južnu Ameriku (Peru), ali već sledeće, 1874, prelazi u Kaliforniju, gde je u San Francisku radio kao konobar. Tu će primiti prva crtačka i slikarska iskustva od slikara italijanskog porekla Tojetija (Tojetti). Sa nešto zarađenog novca vraća se 1876. u Cavtat i odlučuje da se potpuno posveti slikarstvu. Veliku pomoć i potporu pružio mu je dubrovački pesnik Medo Pucić.

Sa Medom Pucićem i sa novčanom pomoći zagrebačkog biskupa Štrosmajera (Strossmayer), početkom 1877. stiže u Pariz, gde se iste godine upisuje na École des Beaux Arts u klasi Aleksandra Kabanela (Alexandre Cabanel). Zahvaljujući talentu i marljivom učenju, stiče pravo da još kao đak Škole lepih umetnosti izlaže na uglednom pariskom Salonu 1878. Školovanje završava 1880, kada dobija atelje u kući svog prijatelja Monijera (Monnier) u kojem boravi do 1887, kada otvara svoj atelje na Monmartru (Buttes Montmartre). Preokret u Bukovčevom životu i radu uslediće 1882, kada njegova slika "Velika Iza" (La Grande Isa), inspirisana junakinjom tada popularnog romana pisca Aleksa Bouvijea (Alexis Bouvier), doživljava na pariskom Salonu ogroman uspeh i postaje "clou" Salona.

Obaveze koje je od 1903. imao kao profesor slikanja na Akademiji likovnih umetnosti u Pragu (Akademie vytvarnych umeni v Praze), vodile su ga do izbora Praga za svoje poslednje trajno boravište. Svojim pedagoškim radom na Alademiji likovnih umetnosti u Pragu (1903 - 1922), uticao je na generaciju južnoslovenskih slikara među kojima treba pomenuti Mirka Račkog, Peru Popovića, Todora Švrakića, Branka Radulovića, Milenka Đurića, ali i Milana Konjovića, Kostu Hakmana, Stevana Čalića, Ivana Radovića i Jovana Bijelića.

 

Napiši komentar

Pošaljite samo relevantan komentar za ovaj sadržaj. Bilo kakav nepripadajući komentar biće obrisan. Pravo objavljivanja i redigovanja, bez objašnjenja, zadržava redakcija Art magazina. Ne zaboravite da ukucate zaštitni kod. Komentar je privatno mišljenje autora komentara i ne predstavlja stav redakcije.


Security code
Refresh

Svet digitalne umetnosti

Izbor godine
Novi Sad 2022
Novi Sad 2021
Pregled galerija

Popularno
KIKINDA. Na ovogodišnjem sazivu učestvuju: Dragan Rajšić (Srbija), Marko Crnobrnja (Srbija), Igor Antić (Francuska), Varol Topač...
SPLIT. Izložba "Apsolutno sada: smrt, konfuzija, rasprodaja" u Galeriji umetnina u Splitu predstavlja, od 10. do 29. januara 2017,...
Muzej moderne umetnosti (MoMA) u Njujorku predstavlja izložbom "Dadaglobe Reconstructed" više od sto radova koje je Tristan Cara,...
NIŠ. Galerija "Srbija" u Nišu predstavlja od 6. decembra 2016. seriju radova Slobodanke Stupar koju čine fotografije...
SOMBOR. Na ovoj izložbi, u Galeriji Kulturnog centra "Laza Kostić", predstavljeni su faksimili crteža, litografije i pojedine gravure...
videomedeja
Povezani sadržaji
Reportaže
Napori Galerije Matice srpske su ujedinjeni u namerama koje pozivaju u svoje okrilje svakog ko...
NOVI SAD. Tamo, gde joj je i mesto! - rekli bi poznavaoci istorije razvoja tapiserijske...
Koliko je likovna umetnost sastavni deo pozorišne umetnosti, kao i onog što ...
Knjige o umetnosti
Milan Djordjevic - Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tisme
Milan Đorđević
Subverzija i isceljenje. Umetnost Andreja Tišme
 
Intervju
Novosadski grafičar Slobodan Knežević 35 godina iz svog ateljea gleda na ikonički prizor Tvrđave i...
Mladen Marinkov

Prethodno objavljeni radovi:
Mladen Marinkov, Bojan Kiridžić, Lazar Marković, Bora Vitorac, Georg Redžek, Maja Erdeljanin, Danilo Vuksanović, Korina Gubik, Danijel Babić, Andrej Tišma, Pavle Jovanović
 
Reportaže
KIKINDA. Simpozijum "TERRA" osnovan je i prvi put održan 1982. godine. Od tada se održava svake godine od 1. do 31. jula, u objektu stare industrijske arhitekture koji je izgraðen 1895. godine. Na simpozijumu "TERRA" svake...
Knjige i časopisi
Narodna biblioteka Srbije u saradnji sa "Plavim jahačem" i "Novim magazinom" objavila je knjigu "Kad Marina Abramović umre" Džejmsa Vestkota, biografiju svetske zvezde performansa. Recenzent srpskog izdanja...
Intervju
Poznati francuski umetnik Danijel Buren (1938), jedan od vodećih predstavnika primarnog slikarstva i situacionizma s kraja šezdesetih, znan po doslednom i upornom korišćenju motiva vertikalnih pruga, dobitnik prestižnog Zlatnog lava na...
Prica o Artmagazinu, ljudima i dogadjajima...

© 1997 - 2023. Art magazin.
Sva prava zadržana.

21000 Novi Sad, Srbija
Arse Teodorovića 16
Telefon: 063 888 0 860
E-mail: Ova adresa je zaštićena od robota. Potreban vam je Java-skripta da bi ste je videli.

Redakcija Art magazina odlucuje o konceptu i sadrzaju. Mi brinemo o svemu ostalom...

Društvene mreže
  Art magazin na Facebook-u   Art magazin na Twitter-u   Art magazin na YouTube-u
  Skenirajte ovaj kod mobilnim telefonom